B.Bu. [ n1.hr ]

ISTRAŽIVANJE

Botoks je neurootrov koji putuje do mozga

Ako ste razmišljali da li da se podrvrgnete botoks tretmanima za smanjenje bora na licu – razmislite dvaput! Dejstva botoksa (botulinum toksin) prevazilaze estetske promjene. Ovaj moćni neurotoksin ne ostaje samo u koži, već dospijeva i do mozga, kažu stručnjaci.

Botulinum toksin je jedan od najsnažnijih poznatih otrova. Dovoljno je samo nekoliko nanograma da izazove ozbiljnu paralizu. Iako se u medicini koristi u mikroskopskim dozama, njegova osnovna funkcija je da blokira oslobađanje acetilholina – neurotransmitera odgovornog za kontrakcije mišića. Ovaj efekat dovodi do privremenog opuštanja mišića i smanjenja bora, ali botoks ima i dalekosežnije posljedice, prenosi Nju bjuti.

Kada se ubrizga u mišić, botoks privremeno „isključuje” taj dio tijela, čime se postiže željeni efekat – bilo da je to smanjenje bora, ublažavanje migrena ili liječenje pretjeranog znojenja.

Nekada se smatralo da toksin ostaje lokalizovan na mjestu ubrizgavanja, ali istraživanja su pokazala da se može transportovati duž nervnih vlakana do mozga, gdje može da utiče na važne moždane strukture. Posebno su ugrožene amigdala – centar za obradu emocija – i temporalni režanj, koji je povezan sa sjećanjima i raspoloženjem.

Širenje toksina
Studije na životinjama pokazale su da se botulinum toksin može retrogradno transportovati duž nerava, što znači da postoji mogućnost njegovog širenja van planiranog područja djelovanja.

Dok većina ljudi ne primjećuje nikakve ozbiljne nuspojave, kod nekih pacijenata zabilježeni su simptomi poput umora, glavobolja, vrtoglavice i opšte slabosti, što ukazuje na mogući sistemski efekat botoksa. U rijetkim slučajevima, kod prevelikih doza ili nepravilne primjene, može doći do disfunkcije nerava koji kontrolišu važne tjelesne funkcije.

Sve više studija ukazuje na to da botoks može da promijeni način na koji mozak obrađuje emocije. Blokiranjem facijalnih mišića, on smanjuje sposobnost izražavanja emocija, što dovodi do efekta „emocionalnog otupljenja”. Osim toga, kada dospije u mozak, može izazvati anksioznost, osjećaj nesigurnosti i unutrašnjeg nemira, depresiju ili agresiju.

Studije pokazuju da pacijenti koji koriste botoks imaju smanjen kapacitet za prepoznavanje sopstvenih emocija, što može da doprinese depresivnim epizodama, dok promjene u amigdali i narušena obrada emocionalnih signala mogu da povećaju razdražljivost i impulsivnost.

Može li botoks trajno da utiče na mozak?
Botoks nije samo kozmetički tretman – on utiče na način na koji naš mozak obrađuje emocije. Njegovo prisustvo u mozgu otvara nova pitanja o dugoročnim efektima ovog neurotoksina. Iako su efekti botoksa privremeni, ponovljene injekcije mogu da dovedu do dugoročnih promjena u načinu na koji mozak procesuira emocije. Neki naučnici upozoravaju da smanjenje ekspresije lica može uticati na empatiju i emocionalnu povezanost sa drugima.

U rijetkim slučajevima, toksin se može proširiti i izazvati simptome poput slabosti mišića, problema sa govorom i gutanjem. Američka Agencija za hranu i ljekove (FDA) izdala je upozorenje o mogućem širenju toksina, ali ozbiljne komplikacije su izuzetno rijetke.

Uprkos potencijalnim rizicima, botoks se u medicini koristi već decenijama i odobren je za upotrebu u brojnim tretmanima. Stručnjaci ističu da su doze koje se koriste u kozmetici daleko ispod nivoa koji bi mogao izazvati ozbiljne posljedice. Ipak, potrebno je više istraživanja kako bi se u potpunosti razumjelo kako se botulinum toksin ponaša u ljudskom tijelu i da li može imati dugoročne neurološke efekte.