B.Bu. [ Klix.ba ]

ISTRAŽIVANJE

Gdje žive najviši ljudi na svijetu – šta na to utiče

Prije svega, u zemljama sa dobrim uslovima života razlika u visini se značajno povećala u posljednjih 100 godina. Ali kod muškaraca, visina i težina su rasli dvostruko brže nego kod žena.

Dvadeset zemalja sa najvišim muškarcima i ženama na svijetu nalaze se skoro u potpunosti u Evropi. Ali i u Aziji, Latinskoj Americi i Africi ljudi postaju sve viši. U drugim regionima, poput SAD, visina je uglavnom stagnirala.

Razlika u visini između muškaraca i žena danas je mnogo veća nego što je bila prije 100 godina i nastavlja da se povećava.

Za svoje istraživanje naučnici su uporedili podatke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od 135.000 ljudi iz 69 zemalja sa njihovim životnim uslovima. Rezultati su objavljeni u naučnom časopisu „Biology Letters”.

Analiza podataka iz cijelog svijeta pokazala je da su visina i težina muškaraca u prošlom vijeku rasli dvostruko brže od žena, posebno u regionima sa velikim prosperitetom.

Razlog zašto ljudi postaju sve viši leži u boljim životnim uslovima, boljoj zdravstvenoj zaštiti i boljoj ishrani. U manje bogatim zemljama oba pola ostaju niži i sličniji su po visini.

Što bogatiji, to viši?
U Holandiji žive najviši muškarci na svijetu sa prosječnom visinom od 183,8 centimetra, dok najviše žene imaju prosječnu visinu od 170,4 centimetra.

Na drugom mjestu je Crna Gora, gdje je prosječna visina muškaraca 183, a žena 170 centimetara. Među prvih deset po visini su i Bosna i Hercegovina (muškarci: 182, žene 167 centimetara) i Srbija (muškarci 180, žene 168 centimetra), a Hrvatska je na 13. mjestu (muškarci 180, žene 166 centimetra).

Najniži muškarci na svijetu žive u Istočnom Timoru sa prosječnom visinom od 160,1 centimetar, a najniže žene u Gvatemali sa prosječnom visinom od 150,9 centimetara.

Jedna moguća pretpostavka: što je zemlja bogatija i što je bolja medicinska njega, to su njeni ljudi viši. Međutim, ovo je samo djelimično tačno. Niža prosječna visina u bogatim zemljama poput Singapura ili Katara pokazuje da za rast nisu odgovorni samo ekonomski ili medicinski razlozi.

Faktori životne sredine kao što su ishrana i životni standard čine samo oko 20 odsto varijabilnosti. Oko 80 odsto visine je određeno genetikom. Prosječna visina roditelja ukazuje i na moguću visinu djece.

Određeni geni, uključujući i onaj na I hromozomu, produžavaju fazu rasta kostiju kod muškaraca. Ali ne postoje pojedinačni „geni za visinu“.

Umjesto toga, do 12.000 varijanti gena utiče na tjelesnu visinu. Ovi geni regulišu procese kao što su rast kostiju, mehanizmi formiranja kostiju i hrskavice i proizvodnja kolagena. Strukturni protein kolagen djeluje kao potporna supstanca za naše tkivo, piše Deutsche Welle.

Nisu samo geni bitni
Pored genetskih razloga, rast određuju i hormonalne razlike: djevojčice ranije ulaze u pubertet, čime se njihov rast ranije završava. Dječaci imaju više vremena da rastu.

Prema studiji, „seksualna selekcija“, ili seksualno nadmetanje, takođe igra ključnu ulogu. Žene obično preferiraju više muškarce jer se visina često povezuje sa snagom, vitalnošću i sposobnošću zaštite porodice. Kroz generacije, to je dovelo do toga da viši muškarci češće prenose svoje gene.

Muškarci imaju više koristi od boljih uslova života
Ovome treba dodati i činjenicu da su u mnogim djelovima svijeta djevojčice i žene hranjene lošije od dječaka i muškaraca, što može uticati na njihov potencijal rasta. Ali čak i u optimalnim životnim uslovima, žene ne moraju nužno da postanu više.

Prema ovoj studiji, čini se da poboljšani životni uslovi jače utiču na muškarce nego na žene. Moguće je da muško tijelo efikasnije koristi dodatnu, poboljšanu i energetski bogatu hranu za rast. Tijelo tako postaje veće i jače.

Kod žena ovaj efekat nije toliko izražen ni u optimalnim uslovima. Prema studiji, evolutivni razlog mogao bi biti to što žensko tijelo, čak i u dobrim uslovima, ulaže znatno više energije u potencijalnu trudnoću i dojenje nego u tjelesni rast.

Međutim, visina i povezan veći broj tjelesnih ćelija imaju i evolutivne nedostatke, jer visoki muškarci češće pate od bolova u leđima, češće obolijevaju i imaju povećan rizik od kancera, prenosi Net.hr.

Zašto ljudi postaju niži kako stare?
Bez obzira na pol i zdravstveno stanje, od 30. godine osoba neminovno počinje da gubi visinu, otprilike jedan centimetar svakih deset godina. Ovo se prvenstveno odnosi na naše diskove između pršljenova.

Naime, sa godinama se sadržaj tečnosti u organizmu smanjuje, zbog čega diskovi, koji djeluju kao amortizeri između pršljenova, gube elastičnost. S obzirom na to da se više ne mogu napuniti dovoljnom količinom vode, postaju tanji i osoba se smanjuje.

Bolesti poput osteoporoze ili lošeg držanja usljed dugotrajnog sjedenja mogu ubrzati proces smanjenja visine.

Iako se proces skupljanja ne može u potpunosti zaustaviti, može se usporiti. Pravilno sjedenje, dovoljno kretanja i ciljane vježbe za jačanje leđa mogu pomoći u održavanju visine.