B.Bu. [ n1 ]

HIT NA NETFLIKSU

Hit serija "Adolescencija" pokrenula revoluciju: Preko 100.000 roditelja potpisalo peticiju

Britanski scenarista i dramaturg Džek Torn napisao je nekoliko TV drama u nadi da će pokrenuti političku debatu. Do prošle nedjelje, nijedna od njih nije uspjela u toj mjeri, a onda se pojavila serija “Adolescencija“ (Adolescence).

Od premijere 13. marta, četvorodjelna drama o trinaestogodišnjem dječaku osumnjičenom za ubistvo djevojčice iz škole, nakon što je možda bio izložen mizoginim idejama na internetu, postala je najnoviji hit na Netfliksu.

Prema podacima platforme, serija je u danima nakon izlaska bila najgledanija u desetinama zemalja, uključujući i Sjedinjene Američke Države.

U Britaniji, serija nije bila samo tema razgovora na radnim mjestima, ona je ponovo pokrenula raspravu o tome da li bi vlada trebalo da ograniči pristup djece pametnim telefonima kako bi ih zaštitila od štetnog sadržaja.

Novine su objavile desetine članaka o “Adolescenciji“, koju je Torn napisao u saradnji sa glumcem Stivenom Grejemom.

“TV drama koju bi svaki roditelj trebalo da pogleda“, glasio je naslov u londonskom “Tajmsu“, dok su aktivisti koji se zalažu za zabranu telefona u školama izvijestili o porastu podrške njihovoj kampanji.

Tema je stigla i do britanskog parlamenta – prošle nedjelje, premijer Kir Starmer rekao je u Donjem domu da gleda “Adolescenciju“ sa svoje dvoje djece i naglasio da je potrebno djelovanje kako bi se spriječile “fatalne posljedice“ izloženosti mladića štetnom sadržaju na internetu.

Torn je u intervjuu rekao da mu je drago što je premijer pomenuo njegovu seriju.

Ipak, dodao je da želi da britanski poslanici učine više od pukog komentarisanja njegove drame, želi da donesu zakon koji bi zabranio mladima pristup društvenim mrežama prije 16. godine.

“Adolescencija“ je stigla u trenutku rastuće globalne zabrinutosti zbog uticaja pametnih telefona na zdravlje i društveni razvoj djece.

Prošle godine, Australija je zabranila korišćenje društvenih mreža mlađima od 16 godina (mada zakon sadrži mnoge izuzetke). U februaru, danska vlada najavila je da će uskoro zabraniti pametne telefone u školama, što je Francuska već sprovela u osnovnim i srednjim školama.

Sada je autor serije “Adolescencija“ podržao peticiju koja je pokrenuta za djetinjstvo bez pametnih telefona, koju je do sada podržalo više od 100.000 roditelja, obećavajući da neće davati pametne telefone svojoj djeci prije 14. godine.

Džek Torn izjavio je da podržava inicijativu “Roditeljski pakt“ – online obećanje da će roditelji sačekati kraj devetog razreda prije nego što svom djetetu omoguće pametni telefon.

“Mislim da je ‘Smartphone Free Childhood’ izuzetna grupa, a roditeljski pakt izuzetna ideja,“ rekao je Torn, koji ima osmogodišnjeg sina.

“Znam da ću se i ja pridružiti kada moje dijete dođe u godine kada će poželjeti pametni telefon. Užasava me ono što dolazi i smatram da je osnaživanje roditelja ključni dio ove borbe.“

Ova inicijativa prikupila je više od 100.000 potpisa od kada je pokrenuta prije šest mjeseci, a među njenim poznatim pristalicama su pjevačica Paloma Fejt, glumac Benedikt Kamberbač i novinarka Ema Barnet.

Prema istraživanju britanskog regulatora medija Ofcom, čak 89% dvanaestogodišnjaka u Velikoj Britaniji posjeduje pametni telefon, dok ga ima i četvrtina djece uzrasta tri i četiri godine, dok je polovina djece mlađe od 13 godina već prisutna na društvenim mrežama.

Prošle nedjelje, britanski list „The Guardian“ otkrio je da vlada planira detaljnu analizu zabrane pametnih telefona u školama u Engleskoj. Vjeruje se da je ministarka obrazovanja Bridžit Filipson frustrirana nedostatkom dokaza o tome koliko se postojeće smjernice poštuju i kakav je njihov efekat na učionice.

Međutim, za sada nema planova za donošenje zakona o zabrani.

Kampanja „Smartphone Free Childhood“, koja je prvobitno nastala kao WhatsApp grupa koju su osnovala tri roditelja, tvrdi da pametni telefoni štete razvoju djece tako što ih izlažu štetnim sadržajima na društvenim mrežama, ometaju nastavu i omogućavaju sajber-nasilje.

Međutim, neki stručnjaci upozoravaju da bi potpuna zabrana pametnih telefona mogla donijeti više štete nego koristi.

Jan Rasel, poznati aktivista za internet bezbjednost, smatra da bi zabrana prodaje telefona mlađima od 16 godina i povećanje minimalne starosne granice za pristup društvenim mrežama moglo imati negativne posljedice.

Raselova ćerka Moli izvršila je samoubistvo 2017. godine nakon što je na Instagramu i Pinterestu bila izložena velikom broju sadržaja povezanog sa suicidom, depresijom, samopovređivanjem i anksioznošću.

U tekstu za „The Guardian“ prošle godine, Rasel je napisao da bi zabrana bila „naivna“, jer bi u najboljem slučaju samo odložila susret djece sa štetnim sadržajem, ali ne bi uklonila opasnost, budući da takvi materijali i dalje postoje na društvenim mrežama.

Nedavno usvojeni Zakon o online bezbjednosti sadrži niz mjera za zaštitu mladih od sadržaja koji je štetan, ali nije nužno ilegalan, poput materijala influensera koji promovišu toksičnu muškost, poput Endrua Tejta.

Ovim zakonom platforme su obavezane da štite djecu od uvrijedljivog sadržaja ili materijala koji podstiče mržnju prema određenim grupama ljudi.

Regulator Ofcom takođe radi na uvođenju dodatnih pravila za zaštitu žena i djevojčica od online nasilja.

Među potencijalnim mjerama su “podsjetnici“ koji bi upozoravali korisnike prije objavljivanja potencijalno štetnog komentara – što je pokazalo značajan efekat u promjeni ponašanja korisnika.

Takođe, u skladu sa novim zakonom, tehnološke kompanije biće obavezane da dosljedno sprovode svoja pravila, ukoliko neka platforma zabranjuje mizogini sadržaj, moraće da osigura njegovo uklanjanje.