- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
04. 07. 2025.
11:15 >> 11:15
Čitaj mi:
KAKO POSTAVITI GRANICE
Može li AI psiholog razumjeti ono što ni sebi ne umijete da priznate
U 2025. godini pitanje više nije „Mogu li mašine misliti?“, već: „Mogu li mašine osjećati?“. Ova dilema, koju je prvi put postavio Alan Tjuring 1950. godine, danas se konkretizuje kroz sve širu upotrebu vještačke inteligencije u ulozi digitalnog terapeuta. Od emocionalne podrške do trauma, AI ulazi u najosjetljivije sfere čovjekove psihe.
Da li AI psiholog može biti terapeut?
Aplikacije kao što su Replika, Wysa, Woebot i Pi predstavljaju se kao dostupni, empatični i diskretni saputnici kroz anksioznost, stres ili usamljenost. AI psiholog u ovom kontekstu nudi korisnicima sigurnost bez osude, dostupnost 24/7 i brzo olakšanje. Cijena i stigma koje idu uz klasične psihoterapije dodatno ubrzavaju popularnost ovih alata.
Ali, koliko zapravo vještačka inteligencija može razumjeti kontekst, dvosmislenost i emocionalne nijanse koje su ključne u terapiji? Većina aplikacija funkcioniše koristeći programirani odgovor i može ponuditi utjehu, ali ne i konkretno rješenje.
Gdje prestaje podrška AI terapije, a počinje rizik?
Vještačka inteligencija kao terapeut nosi sa sobom niz potencijalno opasnih zabluda, naročito kada su u pitanju mladi kojima emocionalna zrelost još uvijek nije razvijena. Generacija Z, koja se formira uz digitalno komuniciranje, najčešće koristi AI terapeutske apilikacije, ali i najlakše miješa algoritamsku pažnju sa autentičnom empatijom.
Stručnjaci upozoravaju na to da AI psiholog ne prepoznaje suicidalne misli, slojevite traume, niti nesvjesni mehanizam odbrane. Kada su u pitanju ekstremni slučajevi, oslanjanje isključivo na vještačku inteligenciju može dovesti do pogoršanja stanja. Korisnik ostaje u digitalnom ehu sopstvenih problema, bez spoljne kontrole ili intervencije.
AI kao psihološka pomoć, a ne zamjena
ChatGPT terapeut može imati korisnu ulogu za vođenje dnevnika, smirivanje u hitnim situacijama, pa čak i u praćenje obrazaca ponašanja. Međutim, ona ne može i ne smije biti zamjena za kontakt s psihoterapeutom.
Pravi napredak u mentalnom zdravlju dolazi kroz samospoznaje, otpor, tugovanje i rast, a to su procesi koje nijedan algoritam ne može u potpunosti razumjeti ili voditi. Ljudska prisutnost, intuicija i saosjećanje ostaju nezamjenjivi elementi svake prave terapije.
Коментари0
Остави коментар