[ M.L.B. ]

SJEDNICA SKUPŠTINE

Traže da se danas glasa o izmjenama Zakona o predsjedniku

Skupština Crne Gore nakon pet sati utvrdila je dnevni red, čija je prva tačka predlog izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore, koje predložio Demokratski front. Iz DPS-a, SDP, SD I LP su poručili da predložene izmjene zakona predstavljaju rušenje Ustava Crne Gore. Predsjednica Skupštine Danijela Đurivić nije prihvatila zahtjev DPS-a da se o izmjenama zakona izjasni stručna služba Skupštine Crne Gore.

Bulatović: Javni interes je da imamo vladu

Kao dopunu današnjeg dnevnog reda (DF) je predložio, a većina od 41 poslanika prihvatila, da prva tačka budu izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore.

Usvajanje izmjena tog zakona, omogućilo bi lideru Demosa Miodragu Lekiću, koji ima podršku većine u parlamentu, da formira novu vladu, iako je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio da mu da mandat za to.

Obrazlažući izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore poslanik DF-a Predrag Bulatović je kazao da je predlog izmjena zakona podnijelo 20 poslanika. Tražio je i da taj zakon bude prva tačka dnevnog reda, što je predsjednica Skupštine i prihvatila. Bulatović je predložio i da se danas glasa o izmjenama tog zakona.

Bulatović je podsjetio da su tražili da zakon uđe u proceduru po hitnom postpku, što znači da neće izostati izjašnjavanje skupštinskih odbora. Predloženo je, kako kaže, i povratno dejstvo zakona.

“Predsjednik Milo Đukanović iako je imao striktnu obavezu po Ustavu da dodijeli manadat onom ko ima većinu u Skupštini, on to nije uradio i ovom parlamentu je predložo odluku o skraćenju mandata”, naveo je Bulatović.

Podsjetio da je odbijena predlog za skraćenje mandata Skupštini. Opcije su, kaže, da se dođe do mandatar ili da se ide na izbore.

“Od 19. avgusata vlada kojoj je izglasano nepovjerenje vrši funkciju”, naveo je Bulatović.

Izmjene zakona rješavaju, kako kaže, krizu u Crnoj Gori i pat poziciju koja postoji.

“Ovim zakonom nije oduzeta nijedna nadležnost predsjedniku Crne Gore, ali je otvorena mogućnost da obnovi konsultacije sa svim političkim subjektima, a mi ostajemo pri stavu da je kandidat Miodrag Lekić”, kazao je Bulatović.

On je naveo da je predlog izmjena zakona zaštita javnog interesa, kao dodaje, odgovor na neustavno ponašanje predsjednika.

“Javni interes je da imamo vladu, a ako nemamo da se na to dođe na ustavan način”, zaključio je Bulatović.

Eraković pitao predsjednicu Skupštine da li je ucijenjena

I nakon pauze nastavljene su proceduralne reakcije na izmjene Zakona o predsjedniku.

Poslanik DPS-a Jevto Eraković pitao je predsjednicu Skupštine Danijelu Đurović da li je ucijenjena.

“Da li su ucijenjeni poslanici koji se izjašnjavaju i kao Srbi i kao Crnogorci, koje ne možemo uhvatiit ni za glavu ni za rep, da li su i oni ucijenjeni da poslušaju instrukcije Demokratskog fronta”, pitao je Eraković.

Poslanik SDP-a Adnan Striković rekao je da je obaveza predsjednice Đurović da kad nešto nije u skladu sa Ustaovm to ne uvrsti u dnevni red.

Smatra da o izmjenama zakona prvo treba da izjasni Ustavnom sudu.

“Kad biste radili kako vam savjest nalaže vi biste uputili ovo Ustavnom sudu”, naveo je Striković.

Da li se stara o primjeri Ustava, pitao je predsjednicu Skupštine poslanik DPS-a Petar Ivanović. 

Živković: Ovo je ustavni puč

Iz Demokratske partije socijalista (DPS) tvrde da su neustavne te izmjene zakona, te da se zakonom pokušava urediti ustavni poredak Crne Gore.

Poslanik DPS-a Danijel Živković kazao je da su predložene izmjene Zakona o predsjedniku  urušavanje institucija i ustavni puč.

"Ostalo je još da neko uđe u zgradu Predsjedništva i pokuša da iseli predsjednika", kazao je Živković.

Naveo je da se zakonom targetira direktno predsjednika države Milo Đukanović.

"Ono što vi preduzimate vrlo brzo će biti zaustavljeno na ovaj ili onaj način", kazao je Živković.

Poslanik DPS-a Dragutin Papović kazao je da se ovim predlogom direktno obesmišljavaju nadležnosti i obaveze predsjednika Crne Gore.

Citirao je član 360 Krivičnog zakona, kojima je predviđena zatvorska kazna za pokušaj promjene ustavnog uređenja Crne Gore.

Poslanik SDP Adnan Striković je kazao da predložene izmjene nijesu u skladu sa Ustavom.

"Ovo je sila kojom se prekraja Ustav Crne Gore", poručio je Striković.

I iz SD-a su poručili da je osnov demokratije vladavina prava, a ne većina od 41 poslanika.

Poslanik SD-a Boris Mugoša saopštio je da se o izmjenama zakon nijesu izjasnili skupštinski odbori.  

Lider Liberalne partije Andrija Popović saopštio je da mu nije jasno kako planiraju da zakonom promijene ustavne nadležnosti Predsjednika Crne Gore.

Đurović: Procedura je potpuno ispoštovana

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da će poslanici odlučiti da li će se se raspravljati o tom predlogu zakona te da je sve urađeno po poslovniku i proceduri. 

"Što se tiče prijedloga da se dopuni dnevni red, to zavisi od broja poslanika koji su u dovoljnom broju predložili, a poslanici i treba da se izjasne o tome da li će biti uvršten u dnevni red. Procedura je potpuno ispoštovana, ali je do poslanika da li će biti uvršten u dnevni red", navela je ona.

Poslanik DF-a Slaven Radunović odgovorio je Živkoviću da je Skupština produžavala skupštinama opština mandate, kako je njima (DPS) odgovaralo, a kad su došli izbori na izborima su, kako je kazao, "uništeni".

"I sad još nekome prijetite", poručio je Radunović. 

Vuković: Vi ste politički fluid; Đurović: Nije bitno šta se kaže nego ko kaže

Poslanica DPS Aleksandra Vuković za rušenje Ustava optužila je predsjednicu Skupštine Danijelu Đurović. Kazala je da SNP nije prešao cenzus u Podgorici, na izborima.

"Vi ste politički fluid, jer kao polički subjekt ne postojite, a danas ćete dati doprinos ubijanju Crne Gore", kazala je Vuković.

Vuković je poručila Danijeli Đurović da „ovo nije kanabe Aleksandra Vučića“.

"Ovo odbrana dostojanstva Crne Gore", poručila je Vuković i dodala sa DF danas vlada Crnom Gorom.

Đurović je kratko odgovorila: "Nije bitno šta se kaže nego ko kaže".

Bulatović: Imamo 41 poslanika da zaustavimo Đukanovićevo nasilje

Poslanik DF-a Predrag Bulatović kazao je da predlog DF-a da se o izmjenama Zakona o predsjedniku raspravlj po hitnom postupku.

Kaže da je cilj da se zaustave štetne posljedice nastale odbijanjem predsjednika države da mandat za sastav vlade da Miodragu Lekiću.

“To se zove ustavni puč i mi smo zbog toga predložili ovaj zakon”, saopštio je Bulatović.

Kazao je kada je zakon predložen po hitnom postupku te da se kao takav može uvrstiti u dnevni red i bez mišljenja odbora.

Rasprava će se na odborima, kako dodaje, voditi tokom pretresa.

“Ovdje se radi o hitnosti da se zaustave štetne pravne posljedice, jer Đukanović nije dao mandat Lekiću”, kazao je Bulatović i dodao da zakon i procedure nijesu prekršeni.

“Ništa nije prekršeno što se DF-a tiče i mislim da mi imamo minimum 41 poslanika da se zaustavi nasilje Mila Đukanovića”, zaključio je poslanik DF-a.

O izmjenama Zakona o predsjedniku

Prema predloženim izmjenama Zakona o predsjedniku, predsjednik je dužan predložiti za mandatara za sastav vlade kandidata koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika Skupštine. Ako te većine nema, predsjednik podnosi inicijativu za skraćenje mandata Skupštini, a ako je poslanici ne izglasaju, obavezan je da predloži kandidata sa dominantnom skupštinskom podrškom nakon ponovnih konsultacija. Tu mogućnost ima i prije inicijative za skraćenje mandata Skupštini.

Prema predloženim izmjenama, rokovi za novi krug konsultacija su kraći i računaju se od dana kada Skupština nije usvojila predlog odluke o skraćenju mandata.

Ako, kako se dodaje, predsjednik ne izvrši dužnost povodom postupka utvrđivanja mandatara, radi zaštite javnog interesa, mandatarom će se smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini koja se utvrđuje potpisima.

“Propuštanje vršenja dužnosti predsjednika u postupku utvrđivanja mandatara u skladu sa ovim zakonom smatra se razlogom za njegovo razrješenje”, navedeno je u izmjenama.

Proširen dnevni red...

U dnevni red uvrštene su i izmjene Zakona o visokom obrazovanju, na predlog poslanice Branke Bošnjak. Izmjenama zakona je predviđeno da se izbor rektora vrši neposredno, u okviru Univerziteta Crne Gore.

Na dnevni red, na predlog poslanice Branke Bošnjak, uvršten je i Predlog odluke o izmjeni odluke o formiranju anketnog odbora o slučaju Možura.

U dnevni red uvršten i zakon kojim se legalizuje upotreba kanabisa u medicinske svrhe, kao i prijedlog zakona kojim se smanjuje PDV-a na menstrualne potrepštine, a na predlog poslanika LP Andrije Popovića.

Poslanici su na predlog Popovića podržali i da se u dnevni red uvrsti prijedlog Zakon o zabrani fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola.

O dnevnom redu

Poslanici će se izjasniti o više zakona koje je predložila Vlada - obligacionim odnosima, parničnom i vanparničnom postupku, upravnom sporu, elektronskom dokumentu, efikasnom korišćenju energije.

Na dnevnom redu je Godišnji izvještaj o radu Centralne banke Crne Gore za 2019, 2020. i 2021. godinu i radu Savjeta za finansijsku stabilnost u tri prethodne godine.

Poslanici će razmatrati izveštaje o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za prošlu godinu i radu Sudskog Savjeta i ukupnom stanju u sudstvu.

Na dnevnom redu su i izvještaji o radu Agencije za sprječavanje korupcije za prošlu godinu, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Godišnji izvještaj o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2020. i 2021. godinu.

Predlog zakona o popisu stanovništva

Vlada je utvrdila Predlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova na sjednici 2. juna.

Popisom su, kako je tada saopšteno, obuhvaćeni crnogorski državljani koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori bez obzira da li su prisutni u mjestu stanovanja ili privremeno borave u drugom mjestu u Crnoj Gori ili u drugoj državi i stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak.

O osobama koja se obuhvataju popisom prikupiće se podaci o imenu i prezimenu, polu, datumu rođenja i jedinstvenom matičnom broju, mjestu i državi rođenja, bračnom statusu, odnosno vanbračnoj zajednici, životnom partnerstvu lica istog pola.

Kako je saopšteno, popis će obuhvatiti i podatke o državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem i jeziku kojim lice uobičajeno govori.

“Izuzetno, ako lice ne želi da se izjasni o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem i jeziku kojim lice uobičajeno govori, upisuje se odgovor „Ne želi da se izjasni“”, kaže se u predloženom zakonu.

Popis priprema, organizuje i sprovodi Uprava za statistiku, a popisna komisija se obrazuje za svaku jedinicu lokalne samouprave.

“Preliminarne rezultate popisa, po naseljima, jedinicama lokalne samouprave i za teritoriju Crne Gore o broju stanovnika, domaćinstava i stanova i drugih nastanjenih prostorija Uprava za statistiku će objaviti u roku od 30 dana od završetka popisa”, kaže se u obrazloženju.

Zakonodavni odbor je, većinom glasova, ocijenio da je predloženi zakona o popisu u skladu sa Ustavom.