Nenad Krajcer  [ DW ]

22. 02. 2025. 11:03

Koje njemačke stranke podržavaju proširenje EU

Od sedam stranaka koje imaju šansu da uđu u Bundestag, njih pet u izbornim programima naglašava da je proširenje Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana istorijska nužnost i u strateškom interesu Njemačke.

Aktuelna vlada Olafa Šolca je od dolaska na vlast prije nešto više od tri godine uspostavila funkciju posebnog izaslanika za zapadni Balkan koju je obavljao Manuel Saracin iz stranke Zelenih.

Socijaldemokratski kancelar Olaf Šolc u nekoliko je navrata boravio na Balkanu, poslednji put prošlog ljeta kada je u Srbiji s tamošnjim predsjednikom Aleksandrom Vučićem razgovarao o eksploataciji litijuma.

SPD: Pomakli stvari s mrtve tačke

U izbornom programu se SPD se hvali da je tokom njihovog mandata proces proširenja nakon godina stagnacije pokrenut s mrtve tačke. „Politika proširenja EU instrument je velike transformativne moći, ali i geopolitička nužnost. Mi smo ovu politiku oživjeli.“

„Ona je bila i jeste motor za mir, demokratiju, vladavinu prava i prosperitet u Evropi. Želimo da nastavimo ovu uspješnu priču i iskoristimo priliku kako bismo podržali naše evropske susjede i pratili ih u procesu trajne demokratske transformacije. Ali takođe kako bismo spriječili druge aktere da zamjene EU. Zalažemo se za brzi prijem država Zapadnog Balkana“, spominje se u izbornom programu SPD.

Iako se ne navodi o kojim „drugim akterima“ se radi, predstavnici SPD-a spominju u razgovorima Rusiju, Kinu i Tursku.

„Kroz opipljiv napredak u procesu proširenja, kao što je pristup zajedničkom tržištu, ljudi bi trebalo da osjete da se članstvo u Evropskoj uniji isplati“, navodi se u izbornom programu SPD-a. Misli li se pritom na neku vrstu postupnog ulaska u članstvo?

U sledećem odlomku spominju se i Ukrajina i Moldavija kojima treba omogućiti put u evroatlantske integracije. No, njemačke Socijaldemokrate su za održavanje standarda kada su u pitanju prepreke za ulazak u EU.

„Za nas je jasno da se o demokratiji, ljudskim pravima i vladavini prava ne može pregovarati. Kopenhagenski kriterijumi uvjek moraju biti ispunjeni“, zaključuje se.

Zeleni: Podrška demokratiji

I dosadašnji partner SPD-a, stranka Zelenih, će se, prema svom izbornom programu, snažno zalagati za proširenje Evropske unije.

„Proširenje EU je uspješna priča i u našem je geopolitičkom interesu. Podržavamo želju država Zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldavije i Gruzije da pristupe EU, pod uslovom da sve zemlje kandidati zadovolje potrebne kriterijume“, kaže se u programu.

Nadalje se ističe potreba davanja podrške onim snagama u zemljama-kandidatima koje se zalažu za demokratiju i ljudska prava.

„Mi vidimo hrabre i neumorne napore proevropskih, demokratskih snaga, recimo u Gruziji, Srbiji i drugim zemljama s perspektivom pristupanja. Podržavamo takve inicijative, koje su ključne za ostvarenje budućnosti ovih zemalja u EU“, kažu Zeleni.

Dalje se spominje Jermenija koju treba podržati u borbi protiv „ruske destabilizacije“. Zeleni vjeruju i u obnavljanje pregovora s Turskom oko pristupa EU, no to, kako se navodi, je moguće samo u slučaju „vjerodostojne promjene kursa u oblasti demokratije, vladavine prava i zaštite manjina“.

Mogući sukobi u novoj Vladi?

Nikola Ksavijeref iz Nemačkog društva za spoljnopolitička pitanja (DGAP) upravo ovdje vidi mogući sukob u slučaju da buduću vladu formiraju Demohrišćani i Zeleni, što se spominje kao jedna od opcija.

„U slučaju da Zeleni nastave da vode Ministarstvo spoljnih poslova, nejasno je hoće li tenzije sa demohrišćanskom logikom spoljne politike prema Srbiji rezultirati novim problemima, kako bilateralno, tako i u dizajniranju generalnog pristupa Balkanu i proširenju EU“, kaže Ksavijeref za DW.

Demohrišćani (Unija CDU/CSU) pragmatičnije gleda na priču oko litijuma i protesta civilnog društva nego Zeleni.

Takođe, mogući manji partner u nekoj budućoj vladi, Liberalno-demokratska stranka (FDP), nakon SPD-a i Zelenih, treća stranka koja je učestvovala u radu poslednje vlade, je takođe snažno za prijem zemalja Zapadnog Balkana uz „ispunjenje Kopenhagenskih kriterijuma“.

FDP, koji se snažno zalaže za potrebe privrede, pa tako i za potrebe tržišta rada, takođe želi da proširi tzv. Balkansko pravilo, uvedeno početkom 2016. godine, prema kojem je više od 100.000 radnika sa Zapadnog Balkana doselilo u Njemačku.

Migracije će, kako kaže Ksavijeref, igrati važnu ulogu u odnosima buduće njemačke Vlade i zemalja Zapadnog Balkana. „Pitanje migracija će biti važno u dva smjera – suzbijanje ilegalne migracije i regrutovanje kvalifikovanih radnika za potrebe njemačkog tržišta rada“, kaže Ksavijeref.

On ukazuje i na to da će tema ovogodišnjeg Berlinskog procesa, koji ulazi u drugu deceniju, biti migracioni tokovi.

CDU: EU članstvo lajt?

Hrišćansko-demokratska Unija, politička snaga koja će najvjerovatnije nakon 23. februara sastavljati vladu, takođe je za proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana, ali primjećuje da je još mnogo posla ostalo neobavljeno.

Pritom se ističe važnost Berlinskog procesa, projekta integracije zemalja zapadnog Balkana koji je prije deset godina pokrenula kancelarka Angela Merkel.

No, Unija u igru uvodi ideju o međufazama pristupa Evropskoj uniji, pri čemu je veće težište na ekonomskoj, a manje na političkoj integraciji.

„Pristupanje zemalja zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u našem je bezbjednosnom i geopolitičkom interesu. Stoga predlažemo međufaze za zemlje kandidatkinje koje još ne ispunjavaju sve uslove za pristupanje, ali hrabro sprovode reforme koje idu prema članstvu“, kaže se u izbornom programu Unije. Dakle, opet neka vrsta EU članstva lajt, što su zemlje-kandidatkinje već više puta odbacile.

Ostaje otvoreno kako će Unija taj pristup uskladiti s manjim partnerom, bilo da će to biti SPD ili Zeleni i u čijim rukama će se nalaziti resor za spoljne poslove.

Ksavijeref ističe da će nova vlada težiti „centralizovanju spoljne politike, gdje će biti manje raskola između Ministarstva spoljnih poslova i kancelara“.

AfD i BSW protiv proširenja

Među strankama koje imaju šanse da uđu u Bundestag, ali malo izgleda da učestvuju u radu vlade, je i stranka Levice. Ova stranka se i u prošlosti zalagala za izjednačavanje standarda, pogotovo socijalnih, poput minimalca, na području cele Evropske unije. Time bi se, kako smatraju, smanjila mogućnost iskorišćavanja radnika-migranata.

„Želimo proširenje Evropske unije zasnovano na solidarnosti, što zahtijeva poštovanje socijalnih, ekoloških i demokratskih standarda. Levica, međutim, smatra da bi upravo iz tih razloga sadašnja EU trebalo da se reformiše kako bi bila spremna za nove članice.“

Šanse za ulazak u Bundestag ima i novoosnovani Savez Sare Vagenkneht, koji je proizašao iz Levice. Ovaj levičarsko-populistički savez u potpunosti odbacuje proširenje EU i to objašnjava ovako:

„Evropskoj uniji neće porasti značaj time što će uvjek iznova primati nove članice. Mi želimo zaustavljanje proširenja EU, i to važi i za Ukrajinu, jer bi inače ovaj proces postao vreća bez dna za njemačkog poreznog obveznika.“

Ideološki na drugom kraju spektra, ali sa sličnim gledištima, je i desničarska Alternativa za Njemačku (AfD). Stranka koja teži izlasku Njemačke iz EU se, shodno tome, protivi svakom proširenju. Kako stvari sada stoje, AfD nema šanse da uđe u vladu, uprkos tome što se po broju glasova nalazi na drugom mjestu.