Mi.M. [ Danas.rs ]

Zašto je Zelenski rekonstruisao Vladu?

Rekonstruisana ukrajinska Vlada sastoji se od starih i novih ministara. Inicijator promjena bio je predsjednik Volodimir Zelenski. Zašto se odlučio na taj korak i da li ratno stanje to dozvoljava?

Glasine o smjeni Vlade premijera Denisa Šmihalja kružile su Ukrajinom posljednje tri godine. Sada su postale stvarnost, nakon što je parlament prihvatio Šmihaljevu ostavku. Predsjednik Volodimir Zelenski predložio je potom da prva potpredsjednica Vlade, Julija Sviridenko, preuzme premijersku dužnost. Denis Šmihalj će ubuduće voditi Ministarstvo odbrane, a dosadašnji ministar odbrane, Rustem Umerov, odlazi u Vašington, gdje će preuzeti dužnost ambasadora.

Nekoliko razloga bilo je ključno za uspon Julije Sviridenko. Ona je značajno doprinijela uspješnim pregovorima sa SAD i Donaldom Trampom oko sporazuma o sirovinama. Poznato je i da ima bliske veze sa šefom kabineta predsjednika Andrijem Jermakom, desnom rukom Zelenskog. Osim toga, ta 39-godišnja ekonomistkinja se svojim držanjem i svjetonazorom bolje uklapa u generaciju mlađih političara – onih koji su zajedno sa Zelenskim došli na vlast.

Rekonstrukcija Vlade pod ratnim stanjem

Ukrajinski parlament ovog četvrtka (17. jul) trebalo bi da potvrdi mandat nove Vlade. Međutim, član 10 Zakona o ratnom stanju propisuje da, dok je ono na snazi, ovlašćenja predsjednika, parlamenta, Vlade, Narodne banke i čitavog niza drugih državnih organa ne mogu da budu prekinuta.

Predstavnici opozicije upozoravaju da promjena Vlade, bez prethodne izmjene zakona, dovodi u pitanje legitimitet takve odluke. „Parlament je nedavno produžio ratno stanje i sada krši član 10, iako se svi slažu da taj član treba precizirati ili promijeniti“, izjavio je Jaroslav Železnjak, poslanik opozicione stranke „Holos“.

Politikolog i suosnivač Platforme za održivost i koheziju Oleh Sakjan smatra da će ukrajinski parlament iz političkog oportunizma ipak izglasati tu odluku. „Poslanici mogu da se obrate Ustavnom sudu, ali nije sigurno da će sud brzo da donese odluku“, objašnjava Sakjan za DW.

Zelenski je na udaru kritike i zato što je javno ponudio premijersku dužnost Juliji Sviridenko. Time je, prema navodima kritičara, prekršio važeći poredak prema kojem premijera imenuje predsjednik isključivo na predlog parlamenta. Predlog dakle mora da dođe od parlamentarne većine. Stranka predsjednika Zelenskog, „Sluga naroda“, trenutno ima većinu u parlamentu.

Opozicija je odmah reagovala kritikama. „Ovo je cirkus. Pod ratnim stanjem, gdje je smjena Vlade zabranjena, ne odlučuje parlamentarna većina, nego sam Zelenski. Čak su i ‘Sluge naroda’ o tome saznale preko interneta“, napisala je na Telegramu Irina Geraščenko, potpredsjednica opozicione grupe „Evropska solidarnost“.

Zelenski je bio nezadovoljan Vladom

Denis Šmihalj je s više od pet godina na dužnosti bio najdugovečniji premijer u Ukrajini. I ranije su postojali pokušaji njegove smjene, ali su propadali zbog nedostatka političke volje i glasova u parlamentu.

Oleh Sakjan, međutim, smatra da se radi o „zakasnjelom rekonstruktovanju Vlade“, jer je ona bila planirana još prošle godine. Glavni razlog za promjene su unutrašnje napetosti u kabinetu i niz očiglednih menadžerskih problema – od sektora odbrane, preko infrastrukture, pa do socijalne zaštite. „Vlada želi dio tih napetosti, kako unutrašnjih tako i spoljnih, da smanji pred očima javnosti. Cilj je povratiti povjerenje i pronaći novi pristup“, kaže Sakjan.

Šta će se promijeniti?

Petro Olešćuk, politikolog sa Univerziteta „Taras Ševčenko“ u Kijevu, smatra da su učestali korupcijski skandali uticali na sliku o radu Vlade, posebno posljednji skandal u vezi s potpredsjednikom Vlade Oleksijem Černišovim, protiv kojeg postoje sumnje za zloupotrebu položaja i primanje mita „u velikom stilu“.

Istovremeno, Olešćuk ne isključuje mogućnost da Zelenski želi ovim da pokaže da i dalje ima tim koji mu je odan – a pritom taj tim nije kompletno rekonstruisan, jer će određeni ministri ostati na svojim funkcijama.

U Vladi ostaju ministar za digitalnu transformaciju Mihajlo Fjodorov, potpredsjednik za obnovu i ministar za razvoj zajednica i regiona Oleksij Kuleba, potpredsjednica za evropske i evroatlantske integracije Olha Stefanjšina, ministar unutrašnjih poslova Ihor Klimenko, ministar finansija Serhij Marčenko, ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha i drugi.

Ni Denis Šmihalj neće potpuno napustiti Vladu – trebalo bi da postane ministar odbrane. „Šmihaljevo prebacivanje na drugu funkciju u okviru Vlade trebalo bi da pokaže da tim ostaje jedinstven i da nema podjela, ni unutrašnjih sukoba. Radi se samo o personalnim promjenama unutar istog tima“, naglašava Olešćuk za DW.

Oleh Sakjan, s druge strane, smatra da ograničeno rekonstruktovanje Vlade ukazuje na ozbiljan nedostatak kvalifikovanog i pouzdanog kadra. On očekuje da će i novi i dosadašnji ministri biti prisiljeni da pokažu brze rezultate, što bi kratkoročno moglo da dâ zamah Vladi, ali je skeptičan u pogledu dugoročnih učinaka. „To je poput adrenalinske injekcije Vladi, ali kvalitet njenog rada time se neće suštinski promijeniti. Promjena imena, bez promjene uloga u kabinetu koje se odnose na raspodjelu ovlašćenja, ne može da ima željeni iscjeljujući efekat“, kaže Sakjan.

Politikolog Andreas Umland ukazuje ujedno na strukturni problem ukrajinskog Ustava: „Politički sistem Ukrajine još od sticanja nezavisnosti ima nedostatke zbog podijeljene izvršne vlasti.“ S jedne strane stoji predsjednik sa svojim aparatom, a s druge premijer i Vlada, koji su formalno nezavisni. „U ratnim vremenima ta dvostrukost je posebno problematična, jer odluke moraju da se donose brzo i jedinstveno.“

U međuvremenu, predsjednik Zelenski izložio je ključne prioritete nove Vlade, među kojima su povećanje domaće proizvodnje oružja, razvoj odbrambenih projekata i sveobuhvatna deregulacija privrede.