[ Dan ]

I PORED NAJAVA

Nema para za zaštitu Plavskog jezera

Kako trenutno stvari stoji, i pored brojnih najava, ni ove godine se neće krenuti sa zaštitom i revitalizacijom Plavskog jezera. To se neće desiti iako brojni eminentni stručnaci u poslednje vrijeme ukazuju da je zbog niza negativnih i štetnih uticaja doveden u pitanje dalji opstanak Plavskog jezeru, kao najvećeg ledničkog jezera u Crnoj Gori.

Sa zaštitom ovog jezera se kasni i pored saznanja da se ono, zahvatajući površinu od oko dva kvadratna kilometra i prostirući se na nadmorskoj visini od oko 900 metara, ubraja u jedno od najljepših jezera na Balkanu.

Predsjednik opštine Plav Nihad Canović ističe da je lokalna uprava preduzela neophodbne mjere u cilju revitalitacije jezera i da je sada država na potezu.

"Malo je vjerovati da će se i ove godine uraditi nešto bitnije povodom zaštite Plavskog jezera, jer koliko vidimo nije pronađen način da se obezbijede sredstva za realizaciju ovog važnog projekta. Mi hoćemo iskreno da se nadamo da će Vlada u narednom periodu iznaći mogućnost da isfinansira glavni i idejni projekat, kako bi se nakon toga krenulo sa traženjem sredstava od donatora iz Evropske unije. Pošto se Crna Gora deklariše kao ekološka država, zadatak svih nas jeste da što prije pronađemo sredstva i spasimo Plavko jezero kao svojevrsni dragulj naše države", ističe Canović.

On je podsjetio da je urađena studija na osnovu koje bi trebalo da se krene u proces očuvanja svih vrijednosti koje Plavsko jezero nosi sa sobom.

"Urađena je studija zaštite i revitalizacije Plavskog jezera, za šta je izdvojeno oko 250.000 eura. Ta studija je dala glavne smjernice koji su to problemi zbog čega dolazi do smanjenja površine i dubine Plavskog jezera, na koji način riješiti taj problem i koliko bi iznosili troškovi predviđenih radova", naglasio je Canović, podsjećajući da predračunska vrijednost radova zaštite i revitalizacije Plavskog jezera iznosi oko 16 miliona eura.

Stručnjaci ukazuju da se Plavsko jezero smanjuje iz više razloga. Prvo zbog nasipa koji dolazi iz rijeka LJuča i Grnčar, potom zbog neuređenog pitanja kanalizacije u naseljima oko Plavskog jezera, ali i zbog neodgovornog ponašanja ljudi koji svojim aktivnostima utiču na smanjivanje jezera. Canović ističe da postoji rješenje da se ti negativni uticaji eliminišu.

"Planirani radovi podrazumijevaju da se postave barijere na rijekama koje bi zaustavljale da mulj iz njih dolazi u Plavsko jezero. Radovi bi, takođe, podrazumijevali i uklanjanje već postojećeg mulja koji je u velikim količinama nastanjen na tlu jezera. Taj mulj bi mogao da se iskoristi za izvođenje građevinskih radova, ali i za formiranje poljoprivrednog zemljišta, o čemu struka treba da da poslednju riječ. Takođe, prilikom uređenja Plavskog jezera treba da se riješi i pitanje ševara koji se tu nalazi, ali i sve drugo što ima štetan uticaj", naglasio je Canović.