B.B. [ N1 ]

Istorijski izbori na Grenlandu - nezavisnost ili ostanak u Danskoj

Grenlanđani će danas gaziti preko snijega i ljeda kako bi izašli na izbore koji bi mogli da da budu jedni od najznačajnijih u istoriji arktičkog ostrva, najvećeg u svijetu, piše Politico, a prenosi Jutarnji.hr.

Grenland se nalazi pred ključnom odlukom o svojoj budućnosti. Dok bira svoje novo zakonodavno tijelo, vode se rasprave o tome da li treba da ostane dio Danske, postane nezavisna država ili se okrene saradnji sa velikim silama poput SAD-a i EU. Iako mnogi žele nezavisnost, nema saglasnosti šta ona tačno znači.

Usred ponovljenih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će preuzeti Grenland, glasači ove autonomne danske teritorije biraju 31 člana svog zakonodavnog tijela, Inatsisartuta, kao što to čine svake četiri godine.

Ovog puta u pitanju su egzistencijalna pitanja — budućnost Grenlanda u svijetu, uključujući dilemu da li da ostane dio Danske, traži nezavisnost ili se okrene bližim vezama s velikim silama poput SAD-a i Evrope.

"Političari nisu jasni šta zaista znači nezavisnost", rekao je Masana Egede, glavni urednik grenlandskog dnevnog lista "Sermitsiaqa", na video-konferenciji s novinarima iz cijelog svijeta prošle nedjelje.

"Da li je to ekonomska nezavisnost? Samo osjećaj nezavisnosti? Ili uspostavljanje sopstvenih granica?“, pita se Egede. „O tome mnogo pričamo jer u nama budi emocije. Svi želimo nezavisnost, ali svako ima svoju definiciju toga“, dodaje on.

Egede, inače polubrat premijera Grenlanda Mutea Egedea, pojašnjava da postoje 32 oblasti u kojima Danska još donosi odluke za Grenland.

„Recimo da preuzmemo jedno područje godišnje, svejedno bi nam bile potrebne 32 godine da stvarno postanemo nezavisni,“, kaže on.

Trenutno je najjača stranka u parlamentu Inuitska stranka Ataqatigiit, ili „Zajednica naroda“, koja vlada u koaliciji sa strankom Siumut („Napred“). Obje stranke se zalažu za nezavisnost i obećale su referendum o odvajanju od Danske, ali ne navode kada bi to moglo biti.

Po sporazumu s Danskom iz 2009, Grenland ima pravo da proglasi nezavisnost, ali tek nakon referenduma. Iako postoji široka podrška za pun suverenitet, mnogi su nesigurni šta bi to značilo za odbranu i privredu ostrva.

Grenland, površine preko dva miliona kvadratnih kilometara, bogat je prirodnim resursima, ali ima samo oko 60.000 stanovnika. Zato je Donald Tramp rekao da bi njegovo preuzimanje bilo „apsolutna nužnost“ i nije isključio primjenu vojne ili ekonomske sile.

Prošle nedjelje je rekao da će SAD „na ovaj ili onaj način“ dobiti Grenland, uzimajući u obzir i prijetnje Kine i Rusije koje su sve više okrenute Arktiku.

Međutim, nezavisnost bi za Grenland značila gubitak godišnje danske subvencije od 500 miliona dolara, kojom se finansira skandinavski socijalni sistem, kao i sredstava iz EU (iako Grenland nije član EU).

Uprkos tome, antikolonijalni osjećaji su jaki. Premijer Egede je u novogodišnjem obraćanju rekao da je „vrijeme da preduzmemo sljedeći korak za našu zemlju“ i da se oslobode „okova kolonijalnog doba“.

Parlament je ranije odbio rudarske projekte podržane od strane EU, jer se nalazišta rijetkih ruda nalaze uz izvore uranijuma, a pitanje rudarenja uranijuma dominiralo je izborima 2021. godine, nakon čega je Ataqatigiit pobijedio i zabranio iskopavanje uranijuma, što i danas traje.

Ipak, ovaj put rudarenje i teme kao što su turizam i pomorstvo nisu bile glavne teme kampanje.

„Pitanje nezavisnosti zauzelo je toliko prostora“, kaže urednik Egede, da je istisnulo raspravu o ekonomiji Grenlanda, koja bi inače bila ključna za izbore.

Dok Tramp obećava da će Grenland učiniti „bogatim“, 85% Grenlanđana se protivi ideji da postanu dio SAD-a, prema anketi iz januara.

Bez obzira na ishod izbora, odluka Grenlanđana imaće šire posljedice, koje će „odjeknuti i daleko od ledenih obala“ ovog ostrva.