M.M.Lj. [ Beta ]

AP: Šta čini Grenland strateškom nagradom i zašto baš sada?

Kad je novi predsjednik SAD Donald Tramp prvi put predložio kupovinu Grenlanda 2019. godine, ljudi su mislili da je to samo šala, ali tome se sad niko ne smije, piše američka agencija vijesti AP.

Trampovo interesovanje za Grenland dio je agresivne spoljnopolitičke platforme „Amerika na prvom mjestu“, koja obuhvata zahtjev Ukrajini da preda prava na rude u zamjenu za nastavak vojne pomoći, prijetnju da SAD preuzmu vlast nad Panamskim kanalom i sugestije da Kanada treba da postane 51. država SAD.

Povećanje međunarodnih tenzija, globalno zagrijavanje i promjena svjetske ekonomije doveli su Grenland u srce debate o svjetskoj trgovini i bezbjednosti, a Tramp želi da se uvjeri da SAD kontrolišu to ostrvo bogato rudom, koje predstavlja predvorje Arktika i sjevernoatlantskog prilaza Sjevernoj Americi.

Grenland je samoupravna teritorija Danske, dugogodišnje saveznice SAD, koja je odbacila Trampovu želju. Danska, međutim, priznaje pravo Grenlanda na nezavisnost od nje.

Usred zabrinutosti zbog stranog miješanja i zahtjeva da Grenlanđani upravljaju svojom sudbinom, ostrvski premijer Mute Egede (37, Mute Inequnaaluk Bourup Egede) raspisao je prijevremene parlamentarne izbore za sjutra, u utorak 11. marta.

Najveće ostrvo na svijetu, čijih 80 odsto leži iznad Sjevernog polarnog kruga, dom je za oko 56.000 uglavnom Inuita – ostrvo koje je svijet do sada uglavnom ignorisao.

Klimatske promjene tanje arktički led, uz izvjesnost da će se otvoriti sjeverozapadni prolaz za međunarodnu trgovinu i ponovo podstaći konkurencija s Rusijom, Kinom i drugim zemljama oko pristupa rudnim resursima.

„Da budemo jasni: uskoro ulazimo u ‘vijek Arktika’, a njegova najznačajnija karakteristika biće meteorski uspon Grenlanda, stalna istaknutost i sveprisutni uticaj“, rekao je Dvejn Menezes, generalni direktor Inicijative za polarna istraživanja i politiku.

„Grenland, koji se nalazi na raskrsnici plovnih puteva između Sjeverne Amerike, Evrope i Azije, i sa ogromnim potencijalom resursa, samo će postajati strateški važniji, a o tome će suditi sve velike i male sile. A taj čovjek (Tramp) je veoma voljan da ode korak dalje i kupi ga“, kazao je Menezes.

Poslije Hladnog rata, Arktik je u velikoj mjeri bio područje međunarodne saradnje. Ali, klimatske promjene, potraga za oskudnim resursima i povećanje međunarodnih tenzija poslije ruske invazije na Ukrajinu ponovo izazivaju konkurenciju u tom regionu.

Grenland je na sjeveroistočnoj obali Kanade, a više od dvije trećine njegove teritorije je unutar Arktičkog kruga. Od Drugog svjetskog rata to ga je činilo ključnim za odbranu Sjeverne Amerike. Tokom tog rata, SAD su okupirale Grenland da bi osigurale da on ne padne u ruke nacističke Njemačke i time zaštitile ključne sjevernoatlantske plovidbene puteve, podsjeća AP.

SAD su zadržale baze na Grenlandu poslije Drugog svjetskog rata, a svemirska baza „Pitufik“, što je bivša Vazduhoplovna baza „Tule“, podržava operacije upozorenja na rakete, a pomaže i svemirske operacije SAD i NATO-a. Grenland takođe čuva dio sistema NATO-a za nadgledanje pomorskih aktivnosti Rusije u koridoru u sjevernom Atlantiku – što je poznato kao GIUK (Grenland-Island-Ujedinjeno Kraljevstvo).

Grenland ima velika nalazišta ruda takozvanih „rijetkih zemalja/minerala“ za proizvodnju svega – od računara i „pametnih telefona“, do baterija, solarnih i vjetrotehnologija koje će pokretati prelazak sa fosilnih goriva. Američki geološki zavod je takođe identifikovao potencijalna nalazišta nafte i prirodnog gasa pod morem u toj oblasti.

Grenlanđani žele da razviju resurse, ali su donijeli stroga pravila za zaštitu životne sredine. Postoje i pitanja o izvodljivosti vađenja rudnog bogatstva Grenlanda, zbog oštre klime.

Ledena kapa Grenlanda, koja se godinama smanjuje, otkriva rudno bogatstvo, a morski led koji se topi otvara nekada mitski sjeverozapadni prolaz kroz Arktik.

Grenland je strateški na dvije potencijalne rute preko Sjevernog pola, što bi smanjilo vrijeme transporta između sjevernog Atlantika i Pacifika i zaobišlo uska grla Sueckog i Panamskog kanala. Iako te rute vjerovatno neće biti komercijalno održive još godinama, one privlače pažnju.

Kina je 2018. godine sebe proglasila „bliskom arktičkom državom“ u nastojanju da stekne veći uticaj u tom regionu. Kina je najavila planove za izgradnju „Polarnog puta svile“ kao dio svoje globalne inicijative „Pojas i put“, koja je stvorila ekonomske veze sa zemljama širom svijeta.

Tadašnji državni sekretar SAD Majk Pompeo odbacio je te odluke Kine rekavši: „Da li želimo da se Arktički okean pretvori u novo Južno kinesko more, prepuno militarizacije i teritorijalnih pretenzija?“.

Projekat eksploatacije „rijetkih zemalja“ na Grenlandu, koji podržavaju Kinezi, zastao je, pošto je tamošnja vlada zabranila iskopavanje uranijuma 2021. godine.

Zakoni koji su proširili samoupravu Grenlanda 2009. godine takođe su priznali pravo tog ostrva na nezavisnost, po međunarodnom pravu.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da većina Grenlanđana podržava nezavisnost, a razlikuju se njihovi stavovi o tome kad bi to trebalo da se dogodi. Zato potencijal za nezavisnost postavlja pitanja o spoljnom miješanju na Grenlandu, koje bi moglo da ugrozi interese SAD, zaključuje AP.