Z.J. [ Hrt.hr ]

Italiji neophodne evropske obveznice za finansiranje odbrane

Evropa bi trebalo da finansira pojačanu potrošnju na odbranu izdavanjem zajedničkog duga, izjavio je danas italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, signaliziravši ponovo da bi finansijski teret bio prevelik za italijanski državni proračun.

"Trebamo da izdamo evropske obveznice za finansiranje potrošnje na odbranu", rekao je Tajani na konferenciji za novinare u sjedištu stranke Forza Italia u Rimu.

Krajem januara italijanski ministar je rekao da Italija ne može izdvajati pet odsto BDP-a za odbranu, reagujući na zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trampa da evropske članice povećaju potrošnju.

"Moramo više ulagati, ali ne možemo doći do pet odsto BDP-a", rekao je tada italijanski ministar.

"Ulažemo velike napore da dostignemo dva odsto", dodao je Tajani. Zaduživanje je posebno osjetljivo pitanje za Italiju čiji je javni dug i u trećem tromjesečju prošle godine osjetno premašio vrijednost BDP-a, prema podacima Eurostata. Veći je bio samo u Grčkoj.

Italijanski ministar vanjskih poslova zauzeo se za izdavanje evropske obveznice za potrebe finansiranja odbrane u narednom  periodu.

"Za nas su evropske obveznice za odbranu pozitivan izbor koji se mora sprovesti u djelo, a vidjećemo možemo li našu političku volju pretočiti u konkretnu odluku", rekao je Tajani u poljskoj prijestonici nakon sastanka proširenog sastava Vajmarskog trougla.

Tajani je kazao da bi Evropa trebala finansirati pojačanu potrošnju na odbranu izdavanjem zajedničkog duga. Vajmarski trougao regionalni je savez koji obuhvata Francusku, Njemačku i Poljsku, a na sastanku  krajem prošle godine pridružile su im se i Britanija, Španija i Evropska unija.

Evropska potrošnja za odbranu, mjerena udjelom u BDP-u, iznosiće u ovoj godini 1,9 posto, u poređenju  sa  američkih 3,3 posto, procijenila je nedavno agencija S&P.

Lani su 23 od 32 članice dostigle  dva posto, iz NATO-vih smjernica, i to nakon što su posegnule dublje u džep.

Ako se izdvajanja za odbranu povećaju na pet posto BDP-a, to bi za EU značilo dodatna izdvajanja od čak 875 milijardi dolara godišnje, izračunala je agencija.

Takvo povećanje zahtijevalo bi od vlada uštedu na drugim proračunskim stavkama, naglasili su, upozorivši da bi alternativa u vidu dodatnog zaduživanja vjerojatno značila snižene kreditne rejtinge.

Ako evropske zemlje izjednače izdvajanja s američkih 3,3 posto BDP-a, to bi za EU značilo dodatni trošak od gotovo 600 milijardi dolara godišnje, prema podacima evropskog statističkog  zavoda.