Biljana Rovčanin [ TVCG ]

Česte blokade saobraćajnica - legitiman put do cilja ili ugrožavanje slobode drugih?

Blokade saobraćajnica sve su češći vid građanskih protesta. Iako je to legitiman put do cilja, naši sagovornici ukazuju da je i sporan jer prava jednih ugrožavaju slobode drugih građana. Zato apeluju na nadležne da detaljnije procjenjuju razloge i ciljeve najavljenih okupljanja.

Izlazak građana na ulicu i blokiranje saobraćaja radi ostarivanja određenih prava– česta su slika na najfrekfentnijim putevima.Sve više takvih protesta u posljednjih nekoliko godina znak su buđenja građanske svijest ali i neefikasnosti nadležnih u rješavanju njihovih problema, smatra advokatica Nina Radulović.

"To je jedan od načina vaninstitucionalne borbe, izražavanja slobode mišljenja, govora i artikulacije svojih interesa koji su adresirani prema organima vlasti koji u institucioonalnom okviru i regularnim procedurama nijesu u stanju da hengluju i da čuju te interese ali je činjenica da je počelo da se okuplja i potestuje za sve i svašta", navodi Radulović. 

I u tim slučajevima nesporno je da građani imaju pravo na okupljanje koje im garantuje Ustav ali i evropske konvencije. Međutim, ni jedno pravo nije apsolutno i može biti ograničeno. 

Zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Tatjana Radović Todorović ističe da naš Ustav zabranjuje trajno ograničenje slobode okupljanja, i objašnjava da ono može biti privremeno.

"To je predviđeno i Zakonom o javnim okupljanjima. Međutim, postoje okolnosti kada se ta prava mogu ograničiti kada sprečavaju prava drugih građana kao što je pravo kretanja", kaže Radović Todorović. 

Zato iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava smatraju da nadležni, u prvom redu Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova kojima se prijavljuju okupljanja, moraju detaljnije analizirati legitimnost zahtjeva i ciljeva zbog kojih se organizuju protesti.

"To ne mora da znači potpunu zabranu demonstracija. Organi taj balans mogu da pronađu pronalaženjem alternativnih mjera kao što je blokiranje jedne trake odnosno djelimično blokiranje puta, pronalaženje alternativnog puta ili razgovor sa demonstrantima u cilju pronalaženja druge lokacije za ostvarivanje njihovog prava na protest", navodi Radović Todorović. 

Advokatica Radulović, s druge strane ukazuje na moguće probleme takvog rješenja.

"Suočili bismo se sa sprovođenjem u djelo ovog prava organizatora okupljanja da podnese tužbu Upravnom sudu i onda bi morali da čekamo da Upravni sud donese odgovarajuću odluku", kaže Radulović. 

Ali to bi bio tek začarani krug čekanja. Zato - čije je pravo jače - nezadovoljnih građana da protestuju ili drugih da se slobodno kreću, zavisiće samo od ishoda pregovora sa nadležnima.