B.Č.J. [ Beta ]

stručnjaci njemačkog instituta

Proširenje EU da se zasniva na ravnoteži geopolitičke volje i zasluga kandidata

Dansko predsjedavanje EU, u drugoj polovini 2025, trebalo bi da održi ravnotežu između geopolitičke volje i principa zasluga zemalja kandidata za članstvo u Uniji, ocijenili su stručnjaci Njemačkog instituta za međunarodne odnose i bezbjednost (SWP).

U dokumentu sačinjenom poslije ekspertske diskusije tog instituta o predsjedavanju Danske EU i proširenju EU na Zapadni Balkan ukazuje se na pitanja koja treba da budu prioritetna i daju preporuke čiji je fokus na politikama od kojih će lokalno stanovništvo regiona direktno imati koristi.

Ističe se da je nakon ruske agresije na Ukrajinu Danska 2023, prvi put, u nacionalnoj strategiji spoljne i bezbjednosne politike posebno pomenula Zapadni Balkan i čak istakla da mora aktivno da se angažuje da pomogne zemljama regiona da se spreme za članstvo u EU.

U tom kontekstu, navodi se u dokumentu "Zapadni Balkan, proširenje i dansko predsjedavanje EU 2025" izrađenom poslije okruglog stola održanog u martu, postavlja se pitanje političkih oblasti na koje Danska tokom predsjedavanja Savjetu EU treba da se fokusira. Ističe se međutim da mora da se održi ravnoteža između geopolitičke volje za proširenjem i principa zasluga u pogledu ispunjavanja pravnih tekovina EU.

Ocjenjuje se da u posljednjih deset godina proširenje nije bilo ekskluzivno na zaslugama baziran pristup i da je posljedica toga da više godina proevropskih reformi, npr. u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, nijesu bile dovoljno nagrađene dok na demokratsko nazadovanje u Srbiji i Republici Srpskoj nije dovoljno odgovoreno.

"Shodno tome, transformativni efekat proširenja opipljiv je samo ako se EU percipira kao pouzdan i kredibilan akter, aktivno zaniteresovan za proširenje", navodi se i upozorava da su u godinama u kojima Unija nije percipirana kao takav partner akteri koji nijesu sa Zapada, uključujući Rusiju i Kinu, mogli da šire svoje političke i ekonomske interese na Zapadnom Balkanu.

S obzirom na sve to, na ekspertskom radnom stolu SWP, organizacije sa sjedištem u Berlinu, dato je pet preporuka sa fokusom na politike od kojih će lokalno stanovništvo regiona direktno imatu koristi.

Prva preporuka odnosi se na zalaganje za uključivanje Zapadnog Balkana u Jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA), što je i deo Plana rasta za region Evropske komisije.

Kako je obrazloženo, euro je već "valuta izbora" u regionu i zvanična valuta Crne Gore i Kosova, trgovina sa EU pokriva 66 odsto trgovine regiona a 12 milijardi eura doznaka od onih koji žive u EU vodeći su izvor prihoda na Zapadnom Balkanu.

Druga preporuka odnosi se na izgradnju interkonektora i nadogradnju mreže u sklopu Zelenog dogovora EU.

Navodi se da se na Zapadnom Balkanu, prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu, registruje najveći u Evropi procenat smrti zbog zagađenja vazduha koje su mogle da budu spriječene, uglavnom zbog korišćenja zastarelih elektrana na ugalj i lignita.

Takođe bi razvoj solarne i vetroenergije u regionu doprinio značajnom smanjenju zavisnosti od Rusije, posebno u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i BiH.

Predlaže se i upućivanje stručnjaka iz članica EU na Zapadni Balkan, što je praksa koju aktivno sprovodi Mađarska. Ti stručnjaci raspoređuju se u kabinetima, ministarstvu spoljnih poslova itd. da savetuju u pripremi poglavlja i klastera.

Ocjenjuje se da bi tu praksu trebalo nastaviti i da bi predsjedavanje EU Danske moglo da bude pravo vrijeme za pokretanje takvog programa u danskom Ministarstvu spoljnih poslova, možda uz fokus na poglavlja 23 i 24 o vladavini prava.

Dalje se navodi da alati za rješavanje bilateralnih sporova treba da budu ojačani odvojeno od pravnih tekovina. Ukazuje se da su bilateralni sporovi među zemljama Zapadnog Balkana i između članica EU i pojedinačnih zemalja regiona u prošlosti kočili proširenje i ukazivali na ograničenja proširenja kao oruđa za rješavanje sporova.

"Bilateralni sporovi ne smiju i dalje da dominiraju pravnim tekovinama zaustavljajući primjenu procesa zasnovanog na zaslugama. Važno je da se odmaknemo od 'vetokratskog' procesa proširenja ka više birokratskom", navodi se u dokumentu.

Posljednja preporuka odnosi se na vidljivu strategiju komunikacije koja omogućava direktnu vezu sa lokalnim medijima. Ističe se da svaki napredak na planu pravnih tekovina EU treba da prati proaktivna strategija komunikacije od strane EU i ambasada članica u regionu.

"Fokus na komunikaciji direktno sa i preko lokalnih medija mogao bi da pomogne u borbi protiv dezinformacija, kao i da lokalni lideri postanu odgovorniji za potencijalni nedostatak napretka" na putu ka EU, zaključuje se u dokumentu čija je autorka Margit Vunš Garman.