P.R. [ Beta ]

75. godišnjica

Jubilej Savjeta Evrope u atmosferi sukoba, erozije ljudskih prava i prijetnji članica

Savjet Evrope dočekao je 75. godišnjicu postojanja suočen sa krizama, globalnim pritiscima na ljudska prava i prijetnjama i ucjenama nekih članica da će istupiti iz članstva, a sve je više i u sijenci mlađe sestre - Evropske unije, pa ga mnogi i brkaju sa Evropskim savjetom.

Rat u Ukrajini označio je za Savjet Evrope prekretnicu, iz članstva je zbog agresije isključena Rusija, ali je problematično i to koliko su neke druge članice pouzdane i koliko čvrsto stoje uz SE, piše agencija DPA.

"Srbija, na primjer, prijeti izlaskom ako, kako je planirano, Kosovo bude primljeno u članstvo. Delegacija Azerbajdžana je početkom godine isključena na dvije godine iz Parlamentarne skupštine SE jer je ta zemlja spriječila dolazak izbornih posmatrača. Turska već godinama ne sprovodi važne presude Evropskog suda za ljudska prava Savjeta Evrope", piše agencija.

Navodi se da je taj sud "trn u oku" i Velikoj Britaniji, jer se u presudama izjasnio protiv sporazuma o deportaciji azilanata iz Britanije u Ruandu.

Šef njemačke delegacije u Savjetu Evrope Frank Švabe kaže da Savjet Evrope jednostavno ne treba da ignoriše takve prijetnje napuštanjem članstva. On tu situaciju poredi sa fudbalerom koji igra rukom, a zatim na zvižduk sudije prijeti da će napustiti teren.

"Ali, to je njihova odluka", kaže Švabe, dodajući: "Kada bismo dopustili da nas to impresionira i zbog pojedinačnog slučaja ublažavali pravila za sve, izgubio bi se smisao organizacije".

Najjače oružje Savjeta Evrope je upravo sud za ljudska prava koji stražari nad sprovođenjem Evropske konvencije o ljudskim pravima i čije su presude obavezujuće.

Međutim, sud je hronično preopterećen, a ostale mogućnosti Savjeta Evrope su ograničene, zbog čega se često podrugljivo naziva i "tigar od papira".

Švabe ne dijeli to mišljenje. "EU ima ekonomske mogućnosti, koje, Savjet Evrope, naravno, nema. Ali Savjet Evrope ima prava koja su mu garantovana", podsjeća Švabe, dodajući da u ta prava spada, na primjer pravo upućivanja posmatračkih misija na izbore, ili nenajavljena inspekcija uslova u zatvorima zemalja članica.

I njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok ocijenila je da vrijednosti Savjeta Evrope trpe takve izazove kakve nijesu od kraja hladnog rata, i da ih ugrožavaju autokrate spolja, ali i mržnja i povratak populizma iznutra.

"Novinari se hapse, teži se manipulaciji pravosuđa, huška se protiv navodnih stranaca". Svako malo vidimo kako se "mržnja pretvara u nasilje čija meta može svako da postane".

Generalna sekretarka Amnesti internešnel u Njemačkoj Julija Duhrov istiše da bez institucionalnog okvira Savjeta Evrope ne bi bilo mnogih pozitivnih promjena u Evropi.

"Savjet Evrope je zbog rastućih nacionalističkih, rasističkih i antifeminističkih tendencija sada važniji nego ikada", rekla je Duhrov, ali i ocijenila da je za to potrebna politička volja članica, posebno u njihovim bilateralnim odnosima. Uz to, Amnesti internešnel smatra da Savjet Evrope ne treba toliko da se bavi osnivanjem novih institucija, nego da umjesto toga postojeći sistem učini boljim i efikasnijim.