M.V.

UŽIVO Mandić: Strahujem da su dosijei o Jovanoviću i drugim ubistvima spaljeni na Žabljaku 2020. godine

U toku je šesta sjednica skupštinskog Anketnog odbora koja se bavi slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce. Na dnevnom redu je uzimanje izjave od profesora Voja Lakovića, u odnosu na slučajeve koji su predmet rada Odbora, navedeno je u saopštenju Skupštine.

Predsjednik odbora Andrija Nikolić (DPS) rekao je da je Momčilo Leković (Demokratska Crna Gora) predložio da se od ANB Crne Gore zatraži cijela dokumentacija o ubistvu urednika "Dana" Duška Jovanovića. Iz ANB-a su odgovorili, kaže Nikolić, da nijesu u arhivi našli podatke da je vođen dosije o Jovanoviću, niti su našli dokumentaciju o njegovom ubistvu, koje se dogodilo u maju 2004. godine.

Leković: Ne mogu da vjerujem da služba nema podatke o atentatu na najpoznatijeg novinara 

Poslanik Leković je rekao da je odbor od ANB dobio dopis 24. juna, i mogao je poslanicima biti dostavljen i ranije.

"Inače je sadržaj dopisa suprotan sasvim u odnosu na ono što je govorio bivši sef SDB Duško Marković", rekao je Leković. 

Više je varijanti sada, dodaje, ili je Marković slagao poslanike, ili je bilo paralelnih arhiva i dosijea. 

"Van pameti je da služba nema podatke o atentatu na najpoznatijeg novinara. Jedna od varijanti je i da je bilo prikrivanja ili uništavanja dokaza. Pozivam nadležne organe da ispitaju šta je sa dokumentacijom o ubistvu Jovanovića", rekao je Leković. 

Nikolić je rekao da je Marković pred odborom rekao da služba nije pratila Jovanovića, i da je sada prilika da nove vlasti otvore sve arhive. 

Tokom izlaganja pred odborom, Laković je rekao da je bio carinski službenik 1999. godine, i stavio se na raspolaganje Ratnoj mornarici kada je počelo NATO bombardovanje, a njeno sjedište je bilo u Kumboru. Između ostalog, posao im je bio da kontrolišu protok robe i ljudi u zoni odgovornosti, a problemi, kako je naglasio, kreću nakon što su carinske uniforme zamijenili vojnim. 

"Na ulazu u Petrrovac, zaustavili su me pripadnici jedinice u crnim unifromama, kojom je upravljao Momčilo Šćekić. Htjeli su da me razoružaju i da mi uzmu sredstva veze. Radije bih stradao nego da im dozvolim da me razoružaju, odgovornom tvrdim. Ali na insistiranje mojih starješina, otišao sam na punkt u Petrovcu i predao oružje policajcu Radoju Pejoviću, od kojih je jedan bio pištolj koji je bio poklon od Pavla Bulatovića. Oduzeta su mi i sredstva komunikacije. Bio je to početak mojih problema", rekao je Laković.  

Kako je objasnio, kada je krenuo da uz Petrovca dostavi poštu na sjever Crne Gore, primijetio je da ga iz Petrovca dok se vozio prati crni "golf". Kaže da je posumnjao da ga prate, i svratio je do kafane Bokana, da vidi o čemu se radi. Vidio je tri lica u autu, ali nije uspio da ih identuifikuje. 

Kada je nastavio prema Prijepolju da preda poštu, ispod graničnog prelaza zaustavila ga je redovna patrola. A prije toga, iznad Pljevalja, kazao je, pokušala su da ga zaustave lica iz crnog "golfa", ali nijesu uspjeli, posebno jer su vidjeli da je s njim u autu njegov brat.  

"SDB sam informisao da me prate"

Laković je rekao da je ista lica iz "golfa" vidio na narodnom saboru u Pljevljima sjutradan, i da je to vidio, jer je imao iskustva u operacijama specijalnih potraga i sličnih aktivnosti.

"Odgovorno tvrdim da su ova lica imala podršku načelnika SDB za Pljevlja Aranitovića i službenika Zindovića, koji su ih smjestili  u motel Hamze Kriještorca. U arhivi savezne SDB ima podataka da sam kontaktirao tada Boža Lakića, načelnika SDB u Baru, koga sam informisao da me prate, i da sam mu rekao da nema potrebe za tim, jer radim časno i pošteno. On mi je rekao da je o svemu informisao Duška Markovića, tada šefa službe, i da ne treba da brinem", rekao je Laković. 

Kazao je da je krenuo da se vraća kući u Petrovac, i vidio je jedno lice iznad puta jedno lice kako sjedi, koje radio vezom javlja da je krenuo. 

"Redovna patrola na mostu na Tari me nije zaustavila. Kasnije sam od majora Tasića, oficira VJ za bezbjednost, saznao da je bilo planirao da se iscenira saobraćajna nesreća i da me ubiju. Zbog gustine saobraćaja, izgleda nijesu uspjeli. Dolaskom u Crna poda, na duplu krivinu, vidio sam da je stajao golf crvene boje, sa rotacionim svijetlom. Kao savjestan vozač, stao sam da vidim šta se desilo, mogu li da pomognem. Lice uz auta je izvadilo "hekler" i uperio mi pištolj u čelo, i rekao mi "dosta si se k...o Lakoviću, izlazi". Tada su  iz šume izašla tri ili četiri lica sa palicama, i počeli da me tuku. Oborili su me, i tukli. Udarali su me čizmama po glavi. Polomili mi nogu, ne znam šta bi se desilo, da nijesu viđeni. Spasio me je jedan taksista, koji je bio u posjeti majci u selu prema mostu na Tari, i vidio je to. Oni su otišli, a on je prišao i pomogao mi da uđem u svoje auto. Nisam mogao da okrenem auto fizički, da se vratim u Pljevlja, nego sam krenuo u Mojkovac. Ne znam ni kako sam vozio tako polomljen", rekao je Laković. 

Naglasio je da mu je u Mojkovcu ukazana prva pomoć, a sa službenog telefona je pozvao brata i informisao šta mu se desilo.

"Pozvao sam Lakića i rekao mu "Božo, ovi me tvoji prebiše, a ti mi reče da neće". Nakon 15 minuta, zvao me je Duško Marković i rekao da njegova služba nema veze s tim. Toga ima u arhivama savezne službe, a pošto vama treba potvrda tačnosti, predlažem da se obratite imaocu toga materijala i sami se uvjerite", rekao je Laković. 

Kaže da je transportovan iz Mojkovca do pljevaljske bolnice, gdje je bio smješten, a onda transportovan do VMA u Beogradu. 

Naglašava da je samo policajac Esad Ramović razgovarao sa njim o ovom napadu, i nijedan drugi policajac. Kaže da je Ramović imao priliku da vidi sve prijete poruke koje je zabilježio, i da je napravio službenu zabilješku starješinama o tome, a vjeruje da je jedan primjerak te zabilješke došao i do šefa kriminalističke policije Milosava Sekulovića. 

"Znam da su nakon toga ova lica sklonjena sa mog predmeta  i nijesu više imali pristup. Znam da je tada ovaj napad, ovaj pokušaj ubistva, riješen, ali je zataškano. A bilo je dovoljno vidjeti samo listing poziva. Nakon završetka liječenja VMA, prebačen sam u banju, i kolege su mi rekle da ne idem u Crnu Goru jer nije sigurno za mene. Ostao sam u saveznoj carinskoj upravi u Beogradu. I da sam se vratio u Bar, ne bih mogao ući jer je operativac SDB Milan Lakić nama koji smo imali pristup to zabranio. Bilo nas je 15 kojima pristup nije bio dozvoljen", rekao je Laković.  

On je objasnio da je 17. jula 2002. godine dao ovlašćenje beogradskom advokatu Zoranu Jevriću da podnese krivičnu prijavu protiv MUP-a Crne Gore zbog batinanja i napada. U predmet se kasnije uključio i advokat Ljubiša Novaković, a 2007. godine njegova prijava je odbačena. 

"Glavni dokaz za odbačaj je bila zabilješka policajaca iz Mojkovca sa kojima ja nikada nijesam razgovarao. Kakvu farsu sve to predstavlja, i kakva je to bila predstava policije i tužilaštva, pokazaće naredni detalji", priča Laković. 

"Smještaj grupi koja me je pratila plaćen iz kase SDB-a"

On navodi da ima dokaza da je licima u Pljevljima koja su ga pratila smještaj u motelu u Pljevljima plaćen novcem iz kase SDB Crne Gore. Kaže da je to lako provjeriti. 

Državni vrh Crne Gore, Milo Đukanović, Filip Vujanović i Vukašin Maraš tada, nijesu odgovorili na dopise o predmetu napada na njega, kazao je. 

"Pod punom odgovornošću, izjavljujem da je osnovni motiv napad na mene bila zapljena cigareta bez akcizne markice. Lociran je u visini Ulcinja, isplovio je patrolni brod VJ, brod je sproveden do Bara i pretresom je nađena veća količina cigareta bez akciznih markica. Tada smo napravili zapisnik i oduzetu robu smjestili u magacin u Baru. Kada je krenulo NATO bombardovanje, ta roba je predata vojsci, i te cigarete su dijeljene vojnicima, što je bila odluka savezne vlade koju ne mogu da komentarišem", rekao je Laković. 

Pojašnjava da je dobio ponudu da se odmakne od tog broda, a da je njegovo deset odsto od vrijednosti robe. 

"To je bilo milion i po maraka, toliko mi je nuđeno. Ukupna vrijednost robe na brodu je bila 15 miliona maraka. Odbio sam normalno, i dobio sam batine. Ovdje je važno da se ispita uloga operativca tadašnjeg, Milana Lakića, koji je danas jedan od bogatijih penzionera MUP-a", naveo je Laković. 

Kazao je da je drugi osnov za napad na njega bila akcija zapljene više šlepera citostatika, koji su uvezeni iz Francuske kao humanitarna pomoć. Navodi da im je bio istekao rok i da su uništeni, a očito je namjera bila da se prodaju po privatnim apotekama u Crnoj Gori. 

"U vozilu koje je korišćeno za napad na mene bio specijalac Momir Marković"

Osvrnuo se na još jedan događaj.

"Dva Kolašinca su prijavila da je u mjestu Bablja greda došlo do incidenta sa licima u ovom crvenom golfu, i traže rekaciju OB Kolašin. U 22.30 sati OB Kolašin šalje patrolu koja je brojala tri člana. Oni su zaustavili golf, iz auta je izašlo lice u uniformi, i reklo "na specijalnom smo zadatku, sklanjajte se, da vas ne zgazimo". Javno tvrdim da je taj koji je izašao bio Momir Marković, pripadnik SAJ-a iz kampa sa Zlatice", rekao je Laković.  

Kazao je da su u OB Kolašin sva dokumemnta i patrolni listovi,  kojima se ovo može dokazati. 

"Ja sam ovdje pred Anketnim odborom jer pravosudnim organima ne vjerujem. Tražio sam dokumenta i odbijen sam. Molim vas kao narodne poslanike da tražite podatke, čime će se potvrditi ovo što govorim. Govorio sam da je ovo državni terorizam, i izradio sam mišljenje o ovim događajima, a upravo je zaključak da krivična djela ovakve prirode ne zastarijevaju", rekao je Laković.  

On kaže kako je jasno da sektor bezbjednosti nije očišćen od kompromitovanih kadrova. Naglasio je da je imao bolna iskustva sa Sedmom upravom SDB i "crnim trojkama", te da je prostorijama te uprave vidio i aktuelnog šefa SPO Predraga Šukovića. 

Laković navodi da je od MUP-a Crne Gore i ministra Danila Šaranovića tražio odgovore o predmetu napada na njega, a kontaktiran je od samo jednog lica, koje mu je reklo da ne vide da je njegova sigurnost ugrožena. 

Takođe, Laković kaže da ima informacije da su neki novinari, koji naplaćuju članke i do 8.000 eura, angažovani od lica iz šeme o ubistvu Jovanovića koju je predstavio Vladan Pavićević, da blate ljude koji pomažu Anketnom odboru. 

"Neki ljudi koji su bili u "crnim trojkama", napreduju u službi. Jedan od njih čuva šefa diplomatije. Ne vjerujem pravosuđu ali vjerujem Skupštini. Ovo nije napad na DPS jer tu ima čistih kadrova, nego napad na sistem koji je unizio ugled Crne Gore. Ti kvazi-novinari pokušavaju da obesmisle čak i ubistvo Duška Jovanovića", kazao je Laković. 

Kazao je da kao svjedoci mogu da budu saslušani bivši šef MUP-a Andrija Jovićević, Milanka Kovačević, bivša sekretarica Sedme uprave, ali i Vlajko Babović, koga opisuje kao čestitog policajca koji je ostao na ledu jer se u SAJ suprotstavio tadašnjem komandatu Veselinu Veljoviću. 

"Objaviti imena svih pripadnika Sedme uprave"

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić (NSD/ZBCG) rekao je da je Laković iznio vrijedno svjedočenje. On je upozorio da ako ANB nema dosije o Jovanovlću, i njegovom ubistvu, onda nema ni za druga ubistva o kojima Anketni odbor raspravlja. Predložio je da odbor od ANB i njenog direktora Ivice Janovića zatraži sva dosijea i dokumente o ubistvima kojima se odbor bavi. 

"Strahujem da je materijal o svemu tome uništen 2020. godine. Štampa je pisala da je materijal agencije spaljivan na Žabljaku te godine. Sada i vidimo da je Laković rekao da jedino vjeruje parlamentu, na čemu mu zahvaljujem. A rekao je i da batinaši napreduju u policiji", upozorava Mandić. 

On je pozvao Lakovića da objavi sva imena članova Sedme uprave SDB. 

"Da vidimo ko je bio u tom bastionu vlasti, ko je bio spreman da sve uradi zarad ostanka na vlasti", rekao je Mandić. 

Pozvao je Lakovića da objavi i imena svih batinaša koji su ga napali, kao i da li smatra da su isti ljudi napali njega i pukovnika jugoslovenske vojske Radovana Aleksića. 

Mandić je kritikovao rad tužilaštva, ističući da imamo imena i dokaze, i da je nejasno zašto se ne postupa. Nikolić je rekao da je tužilaštvo izjavilo žalbu u predmetu "državni udar", kojim je obuhvaćen i Mandić, pa tu treba tražiti motive za njegove napade. 

Odgovarajući, Mandić je rekao da o svemu treba razgovarati, i da su kritike dobrodošle. 

"Političare kritikuju svaki dan. Mislim da ljudi koji su na važnim pozicijama treba da ih čuju i uvide da je to ozbiljan zadatak i da više nijesu u NVO sektoru", rekao je Mandić. 

Nikola Zirojević (SD) rekao je da ako već imamo sve ovo u vidu, onda treba inicirati smjenu vrhovnog tužioca Milorada Markovića. 

Leković je rekao da u vrhu policije nema batinaša, i da je u policiji u toku veting, koji daje ozbiljne rezultate. 

"Ispitati ko je radio provjere za prijem u policijske redove"

Mandić je rekao da će na Savjetu za bezbjednost i odbranu pokrenuti inicijativu da se vidi ko je radio provjere za prijem u policijske redove. 

"Da vidimo sve. Ko je radio provjere na osnovu kojih je Ljubo Milović postao policajac. Onome što rade ministar i prvi čovjek policije dajem snažnu podršku ali pozivam da djeluju brže", rekao je Mandić. 

Laković je rekao da će se u patrolnim listovima OB Kolašin naći sva imena ljudi koji su bili u autu korišćenom za napad na njega. Kazao je da sumnja da je oficir policije Miljan Perović usmjeravao napadače, o čemu je ranije govorio i Brajuško Brajušković. 

Poslanik DPS Oskar Huter rekao je da je cilj parlamentarne istrage da se od odbora kreira rijaliti, u već preciziranom roku, od dvije godine. 

"To jest, do parlamentarnih izbora. To nije poštovanje žrtava i njihovih porodica, to je farsa", kazao je Huter. 

Kako je rekao, sada nam na odboru pričaju da su 12 godina nakon smrti od čovjeka tražili ostavku. Tako čujemo i da je pjevač Bato Vujoševič, koji mrava nije zgazio, u "crnim trojkama", dodaje. 

"Imali smo karikaturalne iskaze. Imali smo svjedočenja ljudi koji su prodali odlikovanja za 50 eura ili tvrdili da su bili članovi GO LSCG, što znam da nije tačno", kaže Huter.

"DPS im je kriv jer ne uspijeva dogovor sa Markovićem i Novovićem"

Sada vidimo, naglašava, da poslanici većine hoće da prikažu da je DPS kriv jer izgleda ne uspijeva ono što su dogovorili sa Miloradom Markovićem i Vladimirom Novovićem. 

Huter je pitao Lakovića da kaže koje stranke je bio član od 1989. godine do 1999. godine, i je li joj bio lojalan. Pitao je Lakovića i da kaže koliko je za tih deset godina zaplijenjeno cigareta u Baru, koliko stranih i domaćih državljana je uhapšeno. 

"Po informacijama koje imam, bili ste član Sedmog bataljona. Što nam možete reći o tome? Jeste li bili povezani sa hapšenjem i deporaticijom muslimana? Je li iko iz Vašeg okruženja uhapšen povodom toga? Takođe, Dritan Abazović je tvrdio da je Vaš obavještajni saradnik bio oficir MUP-a Srbije Bratislav Dikić, ako je to tačno", rekao je Huter. 

Pitao je Lakovića da kaže li se u posljednjih tri ili četiri mjeseca viđao sa Andrijom Jovićevićem, Radovanom Aleksićem ili Markom Parezanovićem, i je li to imalo veze sa ovim svjedočenjem pred odborom. Traži i odgovor na pitanje ima li dokaze za tvrdnje da neki novinari primaju osam hiljada eura za članke. 

Laković je rekao da je on profesionalac, koga zanimaju istina i pravda, a ne političke priče i optužbe. 

Objasnio je da se 1984. godine vratio iz Interpola Jugoslavije i da je radio u SUP Budva. Potom je prebačen u Bar, odlukom tadašnjeg ministra Pavla Bulatovića. 

Na pitanje o Sedmom bataljonu, kaže da nije bio njegov član, i ko je to rekao Huteru, slagao ga je. 

Negirao je da ima bilo kakve veze sa izručenjem ili hapšenjem muslimana. Kazao je da mu je žao što Hutera, kao mladog čovjeka, navlače na takve priče. 

"Što se priče o Abazoviću i Dikiću, reći ću vam da mi Abazović ovdje nije ništa kriv. Kao savjetnik ranijeg premijera Zdravka Krivokapića, došao sam do saznanja da se priprema atentat na Aleksandra Vučića. Isto bih uradio da je bilo ko drugi u pitanju. To je dato šefu ANB i premijeru. Kako je došlo to do Abazovića, ne znam. Na kraju, moje navode je potvrdila francuska obavještajna služba", rekao je Laković.

Što se tiče novca za novinare, rekao je da je to čuo tokom polemike u parlamentu. Pozvao se na izjave Demokrata o toj temi. 

Laković je rekao da je bio komandir policije u Budvi, i smatrao je, nakon AB revolucije, zdravim ideje tadašnjeg jednistvenog DPS-a.- 

"Ali to što pokušavate da mi podmetnete, politički nisam djelovao. Kao profesionalac, ljude u Crnoj Gori dijelim na čestite i nečestite. Politički stav je lična stvar. Nemojte da manipulišete, ja sam ozbiljan čovjek", rekao je Laković. 

Naglasio je da se vidio s Jovićevićem nedavno, a vezano za Parezanovića, zna ko je ali se nije vidio s njim. 

"Aleksića sam vidio nedavno, upoznao sam ga nakon batina. Viđamo se, ručali smo nedavno zajedno. Svojih drugova i prijatelja se ne odričem", rekao je Laković.  

Odbor zasjeda radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „Crne trojke“, a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.