M. V.

SKUPŠTINA

Anketni odbor mogao bi se baviti i vezama "Sedme uprave"

Anketni odbor Skupštine Crne Gore, koji će se baviti političkim motivisanim ubistvima, napadima na novinare i druge javne djelatnike, trebalo bi da poseban dio svog rada posveti i famoznoj "Sedmoj upravi" nekadašnje crnogorske Službe državne bezbjednosti (SDB).

Postavlja se pitanje da li će Odbor uspjeti da dođe do detalja o djelovanju te uprave, kao i da li će se potvrditi ranije informacije da su njeni saradnici bili i neki poznati kriminalci iz regiona.

Ovih dana je u regionu aktuelna televizijska serija "Sablja", koja je ponovo podsjetila na period uoči i nakon ubistva srbijanskog premijera Zorana Đinđića u martu 2003.

Posebno je zanimljivo što su organizatori i nalogodavci tog ubistva, Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum, vođe "zemunskog klana" dovođeni u vezu baš sa Sedmom upravom SDB Crne Gore.

Prema pisanju tad podgoričkog dnevnog lista "Publika", Spasojević je krajem devedesetih postao stanovnik Podgorice, sa adresom Ulica Hotska 14, naselje Stari aerodrom. Podgoričanin je u to vrijeme postao i Ljubiša Buha Čume, dok je Luković, rođen u Medveđi, imao prebivalište u Mojkovcu, Ulica Mališe Damjanovića.

"U toku 1999. godine, prije bombardovanja, čuo sam da Spasojević dosta radi za crnogorsku Državnu bezbjednost i da često boravi u Crnoj Gori. Raspitivao sam se kod Milana Jurišića kakva je njegova veza sa Crnogorcima, a on mi je ispričao da Šiptar kontaktira sa crnogorskim DB-om, da radi za njih, i da je od njih dobio pištolj sa dozvolom", ispričao je Dušan Krsmanović, jedan od bliskih saradnika Spasojevića i Lukovića, šefova ozloglašene kriminalne bande u Srbiji. 

To je rekao u iskazu pred istražnim sudijom Vučkom Mirčićem u Beogradu.

Zanimljivo je da su crnogorski mediji neposredno prije ubistva Đinđića objavili da su Spasojević i Luković imali crnogorske lične karte. Objavljeno je takođe da su Šiptar i Kum imali legalno naoružanje pošto im je dozvole za nošenje pištolja izdala podgorička policija.

Podgorička "Publika" objavila je tih godina da je MUP Srbije zatražio od crnogorske policije da sasluša jednog svog funkcionera.

Da li je sve to tačno, mogao bi da ispita Anketni odbor čije se formiranje u parlamentu očekuje. Odluka o njegovom osnivanju predložena je od poslanika parlamentarne većine.

Zanimljivo je i da je sadašnji predsjednik Skupštine Andrija Mandić u aprilu prošle godine na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu govorio o Sedmoj upravi i njenim vezama sa kriminalcima iz regiona.

Mandić je tada rekao da Vlada treba da kaže šta je urađeno u vezi sa zahtjevom da se objave informacije o Sedmoj upravi u ranijoj Službi državne bezbjednosti.

"Konstituisana je Sedma uprava koju su činili zloglasni kriminalci i policajci, momci s ove i one strane zakona. To je početak kriminalizacije u Crnoj Gori. Jeste li spremni da objavite imena tih pripadnika Sedme uprave, a ja imam saznanja da su u toj upravi bili (kriminalci iz Srbije) Ljubiša Buha Čume, Dušan Spasojević Šiptar, Mile Luković Kum, da su tu bili kriminalci iz Crne Gore, onda pripadnici JSO iz Srbije. Nakon ubistva Darka-Belog Raspopovića, upravljanje tom upravom preuzeo je Zoran Lazović. Uprava je ukinuta 2005. godine, ali su njeni činioci raspoređeni širom bezbjednosnog sektora. Hoćete li objaviti sva imena, jer borba protiv kriminala mora početi od samog nastanka kriminala, a mislim da tu možemo naći i početak dva današnja kriminalna klana, kavačkog i škaljarskog", kazao je Mandić prošle godine.

Ranija crnogorska vlast nije sporila postojanje Sedme uprave, ali nije priznala da su njeni pripadnici učetsvovali u bilo čemu nezakonitom. Kako su poručivali, djelovanje službe u tom periodu bilo je utemeljeno u zakonu.

Otvaranjem Parlamentarne istrage i formiranjem Anketnog odbora provjeravaće se slučajevi politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao "crne trojke", a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.

"Kako su navedeni događaji ostali nerasvijetijeni prisutna je opravdana sumnja da je rad nadležnih organa, prije svega tadašnjeg MUP-a Crne Gore i Službe državne bezbjednosti, kao i pojedinaca iz vrha tih, ali i ostalih nadležnih institucija bio protivzakonit, s obzirom na to da iz stanja stvari i javno objavijenih izjava određenih lica proizilaze indicije da isti nijesu preduzimali mjere, radnje i aktivnosti koje su zakonom bili dužni preduzeti, već naprotiv, da su svoj položaj i uticaj koristili kako bi ometati istragu, a sve u cilju da počinioci i nalogodavci ovih dešavanja ne budu pronadeni”, navodi se u obrazloženju predloga za formiranje anketnog odbora.