Žanele Dumalon (Vašington)  [ DW ]

08. 07. 2025. 13:26

Tramp i Netanjahu trče počasni krug

Tokom treće posjete izraelskog premijera Benjamina Netanjahua Bijeloj kući od početka drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa, nametnula su se teška pitanja u vezi sa budućnošću bezbjednosti na Bliskom istoku.

Od najnovijeg primirja između Izraela i Hamasa, preko plana za „dan poslije“ u Gazi i onoga što je sljedeće u vezi sa Iranom, pa sve do normalizacije odnosa između Izraela i njegovih arapskih susjeda – dvojica lidera nastojala su da pokažu da se slažu i da se jedan drugom dive – Netanjahu je čak objavio da je Trampa nominovao za Nobelovu nagradu za mir.

„On stvara mir upravo sada dok mi razgovaramo – u jednoj zemlji za drugom i u jednom regionu za drugim“, rekao je Netanjahu o Trampu.

„Posebno kada to dođe od vas, onda je to veoma značajno“, odgovorio mu je Tramp.

Na večeri kojoj su prisustvovala dvojica lidera, nije bilo jasno koliki je napredak postignut po pitanjima koja su na stolu, ali moguće je da će se to postupno objavljivati tokom Netanjahuove četvorodnevne posjete Sjedinjenim Državama.

Ni blizu primirju u Gazi

Neki analitičari su, međutim, skeptični. Smatraju da je sastanak više proslava dvojice lidera nakon napada na iranske nuklearne objekte.

„Po mnogim stvarima koje su javno izjavili, a posebno u vezi s primirjem u Gazi, to je više izgledalo kao nekakav događaj za odnose s javnošću, nego nešto gdje se objavljuju velike vijesti. Jer, očigledno je da još nisu blizu primirja u Gazi“, ocjenjuje Brajan Katulis, viši saradnik Instituta za Bliski istok iz Vašingtona.

Indirektni i odvojeni razgovori između izraelskih i Hamasovih delegata u toku su u Dohi, uz posredovanje predstavnika Katara i Egipta. Posljednjih dana pojavili su se i detalji o predlogu za primirje, a uslovi su, navodno, da primirje traje 60 dana, kao i povratak talaca – Hamas bi trebalo da preda 10 živih i 18 mrtvih talaca.

Istovremeno, Izrael bi oslobodio još uvijek neodređeni broj palestinskih zatvorenika. Pored toga, izraelske snage povukle bi se u tampon-zonu duž granica Gaze.

Predlog takođe predviđa da pregovori o okončanju rata treba da počnu već prvog dana primirja.

Sa svoje strane, Tramp je negirao da postoji bilo kakva prepreka za postizanje primirja, rekavši da „stvari idu veoma dobro“. Ipak, nije ponudio nikakve detalje.

Sporan problem rješenja o dvije države

Američki predsjednik preusmjerio je na Netanjahua pitanja u vezi s mogućim rješenjem o dvije države – što je preduslov da ključni igrači na Bliskom istoku, recimo Saudijska Arabija, pristanu na normalizaciju odnosa sa Izraelom. Tramp je izraelsko-saudijske odnose postavio kao ključni cilj svoje spoljne politike u regionu.

Netanjahu je, međutim, iskoristio priliku da izrazi svoj otpor palestinskoj državi.

„Mislim da bi Palestinci trebalo da imaju sva ovlašćenja da sami upravljaju sobom, ali nijedno ovlašćenje da nam prijete. To znači da će suverena moć, kao i ukupna bezbjednost, uvijek ostati u našim rukama“, rekao je izraelski premijer.

Netanjahu u svojoj vladajućoj koaliciji ima i partnere sa krajnje desnice, a oni su ideološki protiv palestinskog suvereniteta. Za izraelskog lidera ostaje veoma izazovno to kako da balansira između sopstvenih, domaćih ciljeva, odnosno očuvanja vlasti, i otvorenosti za Trampove mirovne ambicije na Bliskom istoku.

„Netanjahu je uspješno sprečavao stvaranje samoupravnog palestinskog entiteta tokom čitave svoje političke karijere i sumnjam da će se sada promijeniti. On vjerovatno traži način kako da umiri Trampa, ali svi ti ustupci će biti minimalni“, očekuje Barbara Slavin, saradnica u vašingtonskom centru Stimson.

Ona dodaje da je Netanjahuov „glavni interes da spriječi Trampa da postigne bilo kakav diplomatski sporazum sa Iranom“.

Iran: Šta dalje?

Netanjahu i Tramp možda ne dijele istu viziju o tome kako dalje po pitanju Irana, jer Tramp želi da saopšti da je postignuta jasna pobjeda kada je riječ o slabljenju Irana, a da istovremeno ne uvuče SAD u dugotrajan sukob. Nasuprot tome, Netanjahu Iran smatra dugoročnom egzistencijalnom prijetnjom.

„Lider Izraela voleo bi da vidi više vojnih operacija protiv Irana kako bi se nastavilo s umanjivanjem kapaciteta iranske vlade i kako bi se uništila neka dodatna mjesta koja možda nisu dokrajčena u početnim udarima“, ocjenjuje Katulis, ali dodaje i da smatra da „Tramp za to nije pretjerano zainteresovan“.

Tramp je na sastanku nagovijestio predstojeće razgovore sa Iranom, ali nije rekao kada će se oni održati. Ujedno je izrazio sumnju u potrebu za budućim napadima.

„Nadam se da nećemo morati to da uradimo. Ne mogu da zamislim da želim da to uradim. Ne mogu da zamislim da oni (to) žele. Žele da se sastanu. Žele da nešto riješe. Sada su veoma drugačiji nego što su bili prije dvije nedjelje“, rekao je američki predsjednik.

Netanjahu je, sa svoje strane, naglašavao da je potrebno biti budan: „Kada uklonite tumor, to ne znači da on ne može da se vrati. Morate stalno da pratite situaciju kako biste bili sigurni da ne pokušava da se vrati“, rekao je izraelski premijer. „Dakle, postigli smo veliku stvar, a dio napora da se to konsoliduje i da se obezbijedi da ne moramo to da ponavljamo, jeste pažljivo praćenje (situacije).“

I dok dvojica lidera javno slave svoj vojni uspjeh i međusobno se hvale za doprinos miru, najsloženije diskusije o Gazi, Iranu i rješenju o dvije države odvijaju se iza zatvorenih vrata.

„Osim ako ne budu imali neke velike vijesti iz Dohe ili ako režim u Teheranu zaista značajno ne promijeni svoj stav po pitanju nuklearnog programa ili drugih stvari, još uvijek ne vidim značajan politički ishod“, kaže Katulis i zaključuje: „Do toga će doći samo uz naporan rad diplomatije.“