Mina-business [ Objavio: O.Z. ]

INSPEKCIJA RADA

Poseban fokus na suzbijanju rada na crno

Inspekcija rada je postigla odlične rezultate u velikom broju slučajeva gdje je inspekcijski nadzor ishodovao obezbjeđivanjem prava zaposlenih u punom kapacitetu, a posebno će se fokusirati na suzbijanje rada na crno, poručila je glavni inspektor rada, Angelina Međedović.

Ona je kazala da će se Inspekcija u narednom periodu posebno fokusirati na postupanje po primljenim inicijativama, kojima se ukazuje na nezakonito zapošljavanje i uskraćivanje radnih prava.

“Takođe ćemo nastaviti intenzivne kontrole u dijelu zaštite i zdravlja na radu u cilju očuvanja zdravlja zaposlenih i preveniranja povreda na radu”, rekla je Međedović u intervjuu agenciji Mina-business.

Ona je navela da je Inspekcija rada postigla zadovoljavajuće rezultate u svim segmentima svog djelovanja, a odlične u velikom broju slučajeva gdje je inspekcijski nadzor ishodovao obezbjeđivanjem prava zaposlenih u punom kapacitetu.

“Međutim, u nekim slučajevima se nije mogao postići očekivani cilj i pored uloženog napora i preduzetih mjera, posebno kad se radilo o zahtjevu za redovnom isplatom zarada zbog nelikvidnosti kontrolisanog subjekta”, dodala je Međedović.

Takođe, nije se mogla postići bolja efektivnost po inicijativama bivših zaposlenih koji su imali novčana potraživanja prema bivšem poslodavcu iz razloga neblagovremenog obraćanja Inspekciji rada, s obzirom na to da je rok za takve inicijative 30 dana od prestanka radnog odnosa.

“Uz to, treba pomenuti i inicijative povodom otkaza, kada zaposleni kojima je prestao radni odnos imaju velika očekivanja od Inspekcije rada, ali ta inspekcija ne može reagovati i preispitivati zakonitost i opravdanost otkaznih razloga, jer su rješenja o prestanku radnog odnosa konačna i mogu se osporavati samo pred nadležnim sudom ili pred Agencijom za mirno rješavanje radnog spora”, objasnila je Međedović.

Prema njenim riječima, veliki priliv inicijativa, oko 150 mjesečno, potvrđuje da se krše radnička prava, ali i da Inspekcija rada uživa visok nivo povjerenja zaposlenih, koji očekuju da će se zaštita njihovih prava ostvariti posredstvom ove inspekcije.

“Čest je slučaj da podnosioci prijava za zaštitu radnih prava ne ostave svoje kontakt podatke, već podnesu prijavu anonimno, čak u 40 odsto slučajeva, što predstavlja određene poteškoće jer, zbog nemogućnosti kontakta i saradnje sa podnsiocima, inspektori nemaju dovoljno činjenica za valjani inspekcijski nadzor i preduzimanje mjera, pa nekad ishod nije na očekivanom nivou”, precizirala je Međedović.

U cilju što kvalitetnijeg obavljanja inspekcijskog nadzora u Inspekciji rada se savjetodavno djeluje, posebno ako se stranke obraćaju telefonom, kako bi pružile što više podataka za potpunije utvrđivanje činjeničnog stanja prilikom kontrola, uz napomenu da će identitet podnosioca inicijative biti zaštićen.

“Kod onih poslodavaca koji ne pokazuju adekvatan odnos prema zaposlenima, na način što im uskraćuju zakonska prava iz radnog odnosa, inspektori rada obavljaju pojačan inspekcijski nadzor u više navrata u kontinuitetu sve do otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, uz primjenu odgovarajućih mjera”, navela je Međedović.

Inspekcija rada je u prvoj polovini prošle godine obavila 4,57 hiljada inspekcijskih nadzora u oblasti radnih odnosa i zapošljavanja i zaštite i zdravlja na radu i utvrdila 2,73 hiljade nepravilnosti.

“Najčešće nepravilnosti u oblasti radnih odnosa i zapošljavanja odnosile su se na povrede prava od poslodavaca, koje se manifestuju kroz rad na crno, kao i radno angažovanje stranaca bez prethodno pribavljene dozvole za privremeni boravak i rad, ili prijave rada, tako i neplaćenog rada formalno zaposlenih, a tiču se korpusa njihovih prava iz i po osnovu rada”, precizirala je Međedović.

Najčešće nepravilnosti koje su utvrđene u oblasti zaštite i zdravlja na radu se odnose na to da poslodavac ne nabavlja i ne izdaje na upotrebu zaposlenima sredstva za rad i opremu lične zaštite na radu neophodne za njihovo radno mjesto sa stručnim nalazom i ocjenom da su na njima obezbijeđene propisane mjere zaštite na radu, rad zaposlenih bez uvjerenja o osposobljenosti za bezbjedan rad i bez ljekarskih uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za radna mjesta sa posebnim uslovima rada odnosno povećanim rizikom, kao i neposjedovanje akta o procjeni rizika za sva radna mjesta.

Međedović je, odgovarajući na pitanje koliko je izdato prekršajnih naloga, kazala da je za utvrđene nepravilnosti sa obilježjima prekršaja, u prvoj polovini prošle godine izdato 1,23 hiljade prekršajnih naloga na ukupan iznos novčanih kazni od 490,94 hiljade EUR.

“Kazne su, uglavnom, plaćene, ali je za jedan broj izdatih prekršajnih naloga pokrenut postupak sudskog odlučivanja od subjekata nadzora i ti postupci su u toku”, dodala je Međedović.

Prema njenim riječima, u prvoj polovini prošle godine zatečene su 924 osobe u nezakonitom radu, a nakon preduzetih mjera Inspekcije rada njih 290 zasnovali su radni odnos u skladu sa zakonima o radu i o strancima.

“Kontrola zapošljavanja stranaca često je realizovana u saradnji sa inspektorima za strance Uprave policije Ministarstva za unutrašnje poslove (162 zajedničke kontrole). Inspekcija rada, pored sankcija za jedan broj zatečenih stranaca u neformalnom radu, nije mogla naložiti poslodavcima regulisanje zakonitog radnog odnosa, jer im je MUP otkazivao boravak u Crnoj Gori”, navela je Međedović.

U odnosu na uporedni period 2015. godine, broj zatečenih osoba u radu na crno je znatno manji, što može da upućuje na zaključak da se poslodavci odgovornije odnose prema osobama koje radno angažuju, te da im je isplativije da poštuju zakon nego da plaćaju kazne, što, konačno, doprinosi i njihovom poslovnom ugledu.

“Rad na crno je najviše zastupljen u turizmu i ugostiteljstvu, trgovini, građevinarstvu, i saobraćaju. Stoga se sprovodi pojačan inspekcijski nadzor u vrijeme turističke sezone u cilju suzbijanja rada na crno, koji je tada prisutniji zbog povećanog broja poslodavaca sa sezonskim odobrenjem za rad i angažovanja osoba, naročito iz regiona, za obavljanje sezonskih poslova”, objasnila je Međedović.

Takođe se realizuje pojačan nadzor u sektoru građevinarstva na primorju do zabrane izvođenja građevinskih radova u sezoni, zbog toga što se tu radno angažuje veliki broj osoba, često bez regulisanog radno-pravnog statusa, a i iz razloga što se najčešće povrede na radu dešavaju upravo na gradilištima.

Međedović je, govoreći o evidentiranju prijava za zlostavljanje na radu odnosno mobing, kazala da su se Inspekciji rada u prvoj polovini prošle godine obratila tri zaposlena, od kojih jedna žena i dva muškarca, za zlostavljanje na radu.

“S obzirom da se radilo o žalbi na mobing, ali bez ugroženog ili uskraćenog konkretnog prava iz i po osnovu rada, podnosioci inicijativa su upućivani na zaštitu prvenstveno kod poslodavca, a zatim na sudsku ili zaštitu pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, kao i na Zaštitnika ljudskih prava i sloboda”, rekla je Međedović.

Inspektori rada nijesu ovlašćeni da vode postupak ispitivanja da li u radnjama i ponašanju potencijalnog mobera postoje elementi mobinga, jer se to utvrđuje u postupku kod poslodavca, a potom na sudu ili pred Agencijom, pri čemu inspektor preduzima mjere samo u cilju stvaranja zakonske pretpostavke, odnosno uslova, za vođenje takvog postupka kod poslodavca.