M. L. B.

STAV STRUKE

Vještačka inteligencija: Saveznik i rizik u novinarstvu

Ništa što novinarima napiše vještačka inteligencija (AI) ne smije se uzeti zdravo za gotovo i objaviti kao pouzdana informacija, bez detaljne provjere. Oprez, odgovornost i temeljna provjera moraju ostati prioritet svakom novinaru, bez obzira na to koliko tehnologija olakšava rad. To su neke od ključnih poruka stručnjaka za ovu oblast koji potcrtavaju i da su novinari dužni da jasno naznače kada su u tekstu koristili pomoć AI.

Ove poruke bile su dovoljne ChatGPT-u da nam predloži 10 zanimljih naslova za napisani tekst. Predlozi ChatGPT-a pomogli su nam da osmislimo naš naslov.

Jakov I. Leon, novinar i urednik u Dojče vele (DW), kao i medijski konsultant za inovacije i razvoj programa u brojnim EU projektima, kaže da kao i većina drugih njemačkih javnih medijskih servisa, DW testira i koristi vještačku inteligenciju.

“Međutim, te alatke služe primarno za automatizaciju određenih procesa u produkciji. Generativna vještačka inteligencija je za većinu javnih servisa još uvijek relativno nov i neistražen teren. Zato je vrlo malo medijskih kuća koje koriste AI za stvaranje novinarskih sadržaja”, navodi Leon, u tekstu Instituta za medije.

Kako pojašnjava, DW trenutno ne objavljuje nijednu „novinarsku formu“ koju je kreirala neka AI alatka, a razlozi su nepouzdanost i izostanak adekvatne zakonske regulative. Koriste sopstvene platforme koje omogućavaju prevođenje na više desetina jezika, transkripciju sadržaja, titlovanje i slične tehničke procese.

“Pored toga, koriste se alatke poput ChatGPT-a i Copilot-a, koje pomažu u optimizaciji naslova za digitalne platforme, u skladu sa zahtjevima pretraživača. Ipak, do sada nije objavljen nijedan tekst, fotografija ili video kao direktni produkt AI tehnologije”, navodi Leon.

Fenomen halucinacije, odnosno pogrešne predikcije – najveći izazov

Kako ističe svaki tekst koji pripremi AI platforma prolazi kroz provjeru urednika, koji donosi konačnu odluku o objavi.

“Tekstovi su pokazali da vještačka inteligencija može biti podjednako uspješna kao i novinari u specijalizovanim zadacima, jer ni stručnjaci ni publika nisu uspjeli da primijete razliku”, navodi Leon.

Ipak poručuje, da su ovo još uvijek pionirski koraci. Ono što je važno, kako ističe Leon, jeste da se svi takvi sadržaji predstavljaju javnosti, kako je to slučaj u Njemačkoj, kao produkti nastali uz pomoć vještačke inteligencije.

Najveći izazov, kako pojašnjava Leon, u primjeni generativne vještačke inteligencije, jeste “fenomen halucinacije, odnosno pogrešne predikcije”.

“Dešava se da na prvi pogled uvjerljivi podaci i analize, na kraju ispadnu potpuno netačni ili izmišljeni. Drugim riječima, ništa od onoga što AI predloži ne smije se uzeti zdravo za gotovo, a kamoli objaviti kao pouzdanu informaciju, bez detaljne provjere”, kaže Leon.

Uz sve to, kako potcrtava, novinari nikako ne mogu biti oslobođeni odgovornosti za sadržaj koji objavljuju i dužni su da preuzmu odgovornost u slučaju da se utvrdi da je došlo do greške. Podsjeća i da mnoge zemlje još uvijek nemaju adekvatne propise koji regulišu oblast primjene AI.

“Oprez, odgovornost i temeljna provjera moraju ostati prioritet svakom novinaru, bez obzira na to koliko tehnologija olakšava rad”, poručuje Leon.

Novinarstvo neće nestati, ali će dobiti drugačiju formu

On smatra da upotrebom AI za deceniju, dvije ili tri, novinarstvo neće nestati, ali će dobiti drugačiju formu i zahtijevaće nove vještine.

“Moguće je čak i da će se samo novinarsko zanimanje zvati drugačije”, navodi Leon.

On kaže i da trenutno u svijetu postoji preko 1.100 sajtova za vijesti i informacije koje generiše vještačka inteligencija, uz malo ili bez ljudskog nadzora.

“Mnogi od ovih sajtova koriste generativne AI alate za kreiranje sadržaja, uključujući i širenje lažnih narativa. Ova činjenica ukazuje na potencijalne opasnosti nekontrolisane upotrebe AI tehnologija u medijima”, kaže Leon i dodaje da u takvim okolnostima, novinarima nema zamjene.

Uvjeren je da novinari u budućnosti neće imati ništa manje značajnu ulogu u informisanju javnosti nego što je imaju danas.

“Vještačka inteligencija biće moćno oruđe koje će im pomagati u radu – ali nikako njihov protivnik”, zaključio je Leon.

RTCG koristi i stvara AI alate

Ovih dana i novinari Javnog medijskog servisa Radio Televizije Crne Gore prolaze obuke za korišćenje vještačke inteligencije u svom radu. Dok obuke traju, RTCG trenutno aktivno koristi tehnologiju vještačke inteligencije (AI) u više segmenata rada, kaže Dejan Vujović, pomoćnik generalnog direktora RTCG za tehniku.

“Implementirali smo računarski program koji automatski pretvara govorni sadržaj iz video i audio zapisa u pisani tekst, što unapređuje efikasnost našeg rada”, navodi Vujović.

Pored toga, u okviru RTCG internog razvojnog tima, kako pojašnjava, radi se na nekoliko naprednih AI rješenja.

Jedno od rješenja je i specijalizovani softver za digitalizaciju arhivske građe koji: automatski prepoznaje osobe u video materijalima, ubrzava proces katalogizacije kroz automatsko generisanje metapodataka, pojednostavljuje organizaciju i pretraživanje digitalizovanog materijala.

“Ova ulaganja u AI tehnologiju i interni razvoj softverskih rješenja dio su naše šire strategije modernizacije i digitalne transformacije RTCG-a, sa ciljem unapređenja kvaliteta i efikasnosti našeg rada”, pojašnjava Vujović.

I on ističe da primjena vještačke inteligencije u medijima sa sobom nosi prednosti i izazove.

“Uzmimo za primjer automatski prevod – iako je brz, još uvijek nije savršen i može napraviti greške koje bi mogle promijeniti značenje vijesti ili jednostano nisu u duhu našeg jezika. Zato je ključno da svaki AI-generisani sadržaj provjeri iskusni novinar”, ističe Vujović.

Kada je riječ o greškama koje su moguće, Vujović ističe najvažnije:

“AI može generisati ubjedljiv, ali netačan sadržaj. Drugo, AI sistemi mogu imati svoje “pristrasnosti” koje su naslijedili iz podataka na kojima su obučavani. Treće, postoji rizik od pretjeranog oslanjanja na AI”, upozorava Vujović.

Vujović: Transparentnost ključna

Za uspješno korišćenje AI u medijskom radu, ključno je, kako kaže, uspostaviti jasne procedure, a to su: redovna edukacija, sistematska verifikacija i transparentnost.

“Da zaključim – rad sa AI u medijima zahtijeva balans između iskorištavanja tehnoloških mogućnosti i održavanja visokih profesionalnih standarda. Moramo biti i tehnološki pismeni i novinarski oprezni, stalno učeći i prilagođavajući se, ali nikad ne gubeći iz vida temeljne principe kvalitetnog novinarstva”, kaže Vujović.

U duhu pune transparentnosti, on potom ističe:

“Želim naglasiti da sam u pripremi prethodnog odgovora koristio pomoć vještačke inteligencije. Kroz precizne instrukcije i nekoliko iteracija usavršavanja, AI je pomogla u formulisanju odgovora koji u potpunosti odražava moje stavove i ekspertizu u ovoj oblasti. Ovo namjerno ističem jer smatram da je transparentnost u korišćenju AI alata fundamentalni princip koji moramo usvojiti u medijskom prostoru”, potcrtava Vujović.

Tako se, kaže on, gradi povjerenje sa publikom i pomaže u edukaciji i novinara i javnosti o realnim mogućnostima i ograničenjima AI tehnologije.

“Time pokazujemo da AI može biti koristan alat, ali uvijek pod pažljivim ljudskim nadzorom i uz jasno označavanje njenog korišćenja”, zaključio je Vujović.

Plaši brzina kojom AI može da proizvodi lažne vijesti

Mihailo Backović, stručnjak za AI kaže da je Chat/GPT nije samo alat, već bi bolje bilo na njega gledati kao na asistenta.

Backović ističe i da je strah u korišćenju AI jednim dijelom neopravdan i posljedica je, kako kaže, nerazumijevanja te tehnologije. Sa druge strane, Backović dodaje, da su neki strahovi opravdani.

“Ono gde ja vidim najveći rizik i najveći opravdan strah je efekat ove tehnologije na medije i kroz tzv. “deepfake” tehnologije”, navodi Backović.

Pored toga, kako dodaje, ono što dodatno brine jeste brzina kojom vještačka inteligencija kreira podatke, odnosno novi sadržaj, pa tako i lažne vijesti.

“Količina sadržaja koju AI botovi recimo mogu da proizvode to nije nešto što jedan deset ili hiljadu ljudi bi ikad mogli da procesuiraju. Tako da tu vidim jednu ozbiljnu prijetnju”, kaže Backović.

Sa druge strane ohrabruje to što je ta tehnologija dostupna i onima koji se bore protiv lažnih vijesti.

“Što znači da mi možemo da pravimo sisteme na bazi vještačke inteligencije koji bi mogli da nam pomognu da razumijemo nove taktike o dezinformacijama, da nam pomognu da otkrijemo metode, da otkrijemo te botove i na kraju krajeva da imamo efikasan sistem za borbu protiv dezinformacija takođe na bazi vještačke inteligencije”, kazao je Backović.

Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Podgorici Jovana Davidović ističe da postoje izazovi u primjeni i korišćenju AI, ali da ti izazovi u jednom trenutku može postati prilika.

Kaže da je crnogorsko novinarstvo u začetku kada je riječ o korišćenju AI, kako dodaje, nijesmo specifični po tome.

“Imamo primer da je New York Times tek 2023. godine postavio urednika za vještačku inteligenciju”, navodi Davidović.

I ona ističe da vijesti koje generišu softveri vještačke inteligencije, mora da provjeri urednik, a svaki sadržaj koji je nastao korišćenje AI mora biti naznačen kao takav.

“Vještačka inteligencija može da se upotrebljava, ona može da koristi i u novinarskom poslu, ali moramo vidjeti na koji način etično da upotrebljavamo vještačku inteligenciju i prevashodno kako da uskladimo to sa postojećom regulativom u Crnoj Gori. Tu mislim na Etički kodeks, koji je osnov samoregulacije, a u nekom periodu naravno će to biti i predmet formalno-pravnog okvira”, poručila je Davidović.