Mi.M. [ N1 ]

Ogromni bonusi za stručnjake za vještačku inteligenciju

Umjesto da razvijaju sopstvene stručnjake za vještačku inteligenciju, kompanije poput Mete troše ogromne sume novca kako bi „kupile“ one koji već postoje. Ulažu milijarde, nadajući se da će visoke premije za talente donijeti tehnološku dominaciju.

Oni koji traže posao sve češće koriste vještačku inteligenciju (AI) za pisanje radnih biografija. Sve što treba da urade jeste da kopiraju oglas za posao, a ChatGPT generiše standardan, iako ponekad dosadan CV, ispunjen stručnim izrazima koje poslodavci traže, prenosi Dojče vele.

Mnogi se oslanjaju na AI-alate za pretragu interneta u potrazi za odgovarajućim poslovima. S druge strane, brojne kompanije koriste sličnu tehnologiju za selekciju prijava, zakazivanje intervjua i rangiranje kandidata.

Ipak, malo je vjerovatno da elitni AI-talenti, koji danas sve češće prelaze iz startapova u velike tehnološke kompanije poput Mete, Epla, Majkrosofta, Amazona ili Gugla, moraju da prolaze kroz takve automatizovane procese.

Ko programira šta?

Potražnja za iskusnim AI-inženjerima naglo raste, dok istovremeno postoji izražen nedostatak kvalifikovanih kadrova. Ta neravnoteža znači da stručnjaci s relevantnim znanjem mogu sami da određuju svoju tržišnu vrijednost.

Ova mala, ali elitna grupa stručnjaka aktivno se regrutuje uz pomoć milionskih bonusa za potpisivanje ugovora i izuzetno visokih plata. Od njih se očekuje da razviju narednu generaciju AI-modela. Ulog je ogroman, a novac se ulaže bez zadrške.

Mnogi AI-startapovi sve teže zadržavaju svoje zaposlene u ovakvom konkurentnom okruženju. Čak je i OpenAI – kompanija iza ChatGPT-a – morala da poveća plate kako bi spriječila odlazak inženjera.

Istovremeno, kompanije poput Majkrosofta, Mete i Intela otpuštaju hiljade radnika. Najviše su pogođeni softverski inženjeri, jer generativna vještačka inteligencija sve češće sama piše i testira kod.

Kako AI preuzima sve više zadataka iz oblasti programiranja, u prvi plan dolazi dizajniranje sistema koji programiraju – a to postaje najvrednija vještina.

Meta ulaže milijarde u AI

AI-stručnjaci su traženi i izvan tehnološkog sektora – finansije, farmacija, maloprodaja, logistika i automobilska industrija takođe intenzivno razvijaju svoje AI-kapacitete.

Ipak, najviše pažnje izaziva Meta, koja je kroz svoje novoosnovane „Meta Superintelligence Labs“ ponudila pojedinačne bonuse i do 100 miliona dolara kako bi privukla vrhunske AI-programere.

Generalni direktor Mark Zakerberg lično učestvuje u regrutaciji. Prema agenciji Rojters, Meta je nedavno zaposlila više visokopozicioniranih stručnjaka iz OpenAI i Epla, kao i izvršnog direktora kompanije Scale AI.

Meta je prethodno investirala 14,3 milijarde dolara za preuzimanje 49 odsto udjela u toj kompaniji. Kao dio dogovora, 28-godišnji Aleksandr Vang postao je glavni direktor nove Meta AI-jedinice.

Promjene u Silicijumskoj dolini?

Meta nije jedina – Majkrosoft je investirao više od 13 milijardi dolara u OpenAI, dok je Amazon uložio osam milijardi u kompaniju Anthropic. Gugl je, u julu 2025, potrošio 2,4 milijarde dolara za prelazak ključnih ljudi iz AI-startapa Windsurf u svoju AI-diviziju DeepMind.

Startap zajednica strahuje da bi ovakav trend – selektivno preuzimanje kadrova umjesto čitavih firmi – mogao da ugrozi duh zajedničke vizije, saradnje i inovativnosti koji je obilježio startap kulturu.

Ljudi koji se priključuju startapovima to često rade nadajući se velikoj zaradi nakon prodaje firme. Ako se regrutuju samo ključni pojedinci, a ostatak tima zanemari, taj sistem nagrađivanja bi mogao da nestane.

Poslodavci traže AI-pismenost

Prema LinkedIn-u, globalno zapošljavanje AI-stručnjaka poraslo je za više od 300% u posljednjih osam godina. Pozicija AI-inženjera je među najbrže rastućim poslovima u 15 zemalja, uključujući SAD, Veliku Britaniju i Singapur.

LinkedIn navodi da se svake minute više od 10.000 ljudi prijavi za posao putem njihove mreže. AI-pismenost je među najtraženijim vještinama današnjice, a broj kompanija u SAD koje imaju poziciju „šefa za AI“ utrostručen je u posljednjih pet godina.

Kuda sve ovo vodi?

Iako je potencijal vještačke inteligencije ogroman, njen konačni uticaj još je neizvjestan. Dvije i po godine nakon što je ChatGPT stekao svjetsku slavu, niko sa sigurnošću ne može reći kuda vodi ovaj razvojni pravac.

Bez obzira na to, velike tehnološke kompanije ne žele da zaostanu. Spremne su da plate koliko god treba.

Međutim, sve veće plate nose i svoje izazove – od inflacije zarada do ugrožavanja timske dinamike i motivacije.

Na kraju, koliko god moćni AI-proizvodi postali, ulaganja neće imati efekta ako kompanije ne budu znale kako pravilno da ih koriste. A do sada, to su često radile sporo i neefikasno.