Nenad Krajcer (izvor: dpa), Dijana Roščić (izvor: ARD)  [ DW ]

04. 01. 2025. 20:17

Austrija: koalicioni pregovori samo da se spriječi desnica

Nakon propasti pregovora o trostranačkoj koaliciji u Austriji, konzervativna Austrijska narodna partija (ÖVP) i socijaldemokratska (SPÖ) žele da bilateralno nastave pregovore o velikoj koaliciji. To su saopštili lideri obje stranke, izjavio je austrijski predsjednik Aleksander Van der Belen.

Prethodno su liberali iz stranke Neos objavili da izlaze iz višenedeljnih koalicionih pregovora.

„Osjetilo se da ne postoji preko potrebna volja za reformama", izjavila je liderka Neosa Beate Majnl-Rajcinger.

Hoće li dvije stranke uspjeti da postignu dogovor, zasad nije jasno. ÖVP i SPÖ sada moraju „bez odlaganja" pregovarati, zahijteva predsjednik Van der Belen. „Želim jasnoću oko pregovora, i to brzu i sveobuhvatnu jasnoću".

Međutim, čak i ako konzervativci i socijaldemokrate postignu dogovor o velikoj koaliciji, u parlamentu bi imali vrlo tanku većinu od samo jednog glasa.

Pregovori propali zbog budžeta

Ključna tačka pregovora bila je planiranje novog državnog budžeta. Austrija se nalazi u ekonomskoj krizi i istovremeno mora da štedi kako bi ispunila EU kriterijume za finansijsku stabilnost. Balans između štednje i mjera za podsticanje privrede smatra se glavnim zadatkom za buduću vladu.

Zadaci nove vlade su ogromni i zahtijevaju gotovo besprijekornu saradnju. Strukturni problemi uključuju penzioni sistem, koji se već dugo ne može finansirati samo iz doprinosa. Država mora da izdvaja značajan dio budžeta za penzije.

Zbog visokih povećanja plata, prema mišljenju Udruženja industrijalaca, troškovi rada više nisu konkurentni. Nezaposlenost iznosi oko sedam odsto. Mnogi smatraju da je to preveliki izazov za vladu koja ima samo jedan glas većine u parlamentu.

Pregovaralo se od sredine novembra

ÖVP, SPÖ i Neos pregovarali su o formiranju koalicione vlade od sredine novembra. Takva trostranačka koalicija bila bi presedan u Austriji.

„Naša ruka i dalje ostaje ispružena narodnjacima", rekao je lider SPÖ-a Andreas Bable. Sada je na kancelaru i šefu ÖVP-a Nehameru da bilateralno nastavi pregovore „na ravnopravnoj osnovi", rekao je. Socijaldemokrate su tokom pregovora zahtijevale da konsolidaciju budžeta snose bogatiji slojevi stanovništva, što je naišlo na otpor liberala.

„Spremni smo i dalje da preuzmemo odgovornost", izjavio je Nehamer. Ponovo je naglasio važnost obezbjeđenja ekonomske konkurentnosti Austrije, dosljedne azilantske politike i rasterećenja privrede.

Iz perspektive ÖVP, SPÖ snosi glavnu odgovornost za propast trostranih pregovora. „Dok su se djelovi socijaldemokratske partije konstruktivno uključili i prilagodili, posljednjih dana prevladale su nazadne snage unutar SPÖ", saopštio je glavni sekretar ÖVP-a Kristijan Štoker.

Desničari likuju i traže ostavku kancelara

Pregovori su takođe bili pokušaj da se jasni pobjednik izbora, desničarska Slobodarska partija Austrije (FPÖ), drži podalje od vlasti, iako je na izborima u septembru osvojila oko dva procenta više glasova od drugoplasirane ÖVP kancelara Karla Nehamera. Nijedna stranka nije smatrala FPÖ pod vođstvom Kikla sposobnom za vladanje.

Kancelar je strogo isključio saradnju sa desničarskim FPÖ pod vođstvom Herberta Kikla, nazivajući ga ekstremnim desničarom, i kao alternativu predložio trostranu koaliciju.

FPÖ likuje i ukazuje na svoja predviđanja o pregovorima.„Već mjesecima upozoravamo na ovu 'političku nakaradu gubitnika po njemačkom uzoru'", izjavio je glavni sekretar FPÖ-a Mihael

Šnedlic aludirajući na propalu koaliciju socijaldemokrata, liberala i zelenih u Njemačkoj.

„Karl Nehamer je ignorisao sva ova upozorenja, jer ga u stvarnosti zanima samo jedno: njegova pozicija kancelara!" FPÖ stoga traži ostavku kancelara.

Mogući i novi izbori

Ako ÖVP-SPÖ koalicija ne bude ostvariva, mogući su i novi izbori. Desni populisti bi u tom slučaju mogli ostvariti još ubjedljiviju pobjedu. Posljednje ankete ukazuju na značajan rast podrške u odnosu na parlamentarne izbore održane 29. septembra 2024. Prema tim istraživanjima, FPÖ bi mogla povećati svoj rezultat na oko 35 odsto.

U parlamentu sa 183 mjesta FPÖ sada ima 57 mandata. Ta stranka pod vođstvom Herberta Kikla je sa 28,8 odsto po prvi put osvojila najveći broj glasova na nacionalnim izborima (plus 12,7 odsto u odnosu na 2019).

ÖVP pod kancelarom Karlom Nehamerom je na drugom mjesto sa 26,3 odsto (minus 11,2 procenta) i ima 51 mandat. Socijaldemokrate pod vodstvom Andreasa Bablera su sa 21,1% imale isti rezultat kao 2019. Imaju 41 mandat. NEOS je ostvarila svoj najbolji rezultat do sada sa 9,1 odsto (plus 1 odsto) i ima 18 mandata. Zeleni su dobili 8,2 odsto glasova (minus 5,7 odsto) i imaju 16 mandata.