Zilke Vinš  [ DW ]

04. 01. 2025. 14:08

Kako je nastala moderna kuhinja

„Da sam znala da ću cio život morati da pričam o toj prokletoj kuhinji, nikada je ne bih napravila!“, rekla je stogodišnja Margarete Šite-Lihocki 1998. godine u jednom intervjuu.

Ali upravo s tom „prokletom kuhinjom“ je ispisala istoriju arhitekture i iz korijena promijenila život domaćica.

Danas, sto godina kasnije, ona je poznata ne samo kao pionirka socijalne arhitekture, već i kao aktivistkinja ženskog pokreta i heroina otpora nacističkoj diktaturi. Kroz cio život, cilj Austrijanke Margarete Šite-Lihocki bio je da svojim radom poboljša živote drugih ljudi – kroz socijalno stanovanje i svoj najpoznatiji izum – „Frankfurtsku kuhinju“.

Protiv bijede

Krajem 19. vijeka, industrijska revolucija donijela je ogromne društvene promjene. Napredak u tehnologiji i nauci bio je brži nego ikada. Stanovništvo je naglo raslo. Mnogi ljudi su se selili iz sela u gradove kako bi radili u novim fabrikama. Životni uslovi u prenatrpanim gradovima bili su obilježeni manjkavom higijenom, bolestima i siromaštvom.

To je posebno iritiralo mladu bečku studentkinju arhitekture Margaretu Šite-Lihocki: 1917. godine prijavila se na jedan arhitektonski konkurs. Prije toga je obilazila prenatrpane stambene zgrade - željela je da shvati šta je stanarima zaista potrebno.

Prije toga, kuhinja uopšte nije bila zasebna prostorija u stanovima. Radnička klasa je kuvala usred stana sa jednom ili dvije sobe, najčešće na peći od livenog gvožđa. Postojale su police ili površine na kojima je stajao pribor za kuvanje, ali ne i namjenski kuhinjski namještaj kakav danas poznajemo.

Tadašnja arhitektura je sa dekorativnog stila prelazila ka „novoj objektivnosti". Najvažniji aspekt novog graditeljskog pristupa bila je funkcionalnost. Upravo tu filozofiju „forma slijedi funkciju" zastupala je Margarete Šite-Lihocki u svojim projektima. Za nju je arhitektura uvijek bila usko povezana sa stvarnim životom i svim njegovim društvenim problemima. Taj stav je proistekao iz njenog porijekla.

Socijalna svijest

Margarete Šite-Lihocki rođena je 1897. godine u uglednoj intelektualnoj porodici u Beču. Njeno djetinjstvo bilo je ispunjeno umjetnošću i kulturom, ali i politikom.

Njena majka bila je povezana s bečkom umjetničkom scenom, ali i s pacifističkim i feminističkim krugovima. Margarete je sve to upijala od malih nogu. Tako je već kao djevojčica bila zainteresovana za politiku i otvorena za šire društvene teme. Bila je svjesna da mnogim ljudima nije tako dobro kao njoj. Sve to je oblikovalo njeno razumijevanje umjetnosti, dizajna i arhitekture – i na kraju joj donijelo i pobjedu na konkursu za koji se pripremala obilazeći siromašne četvrti Beča.

Porudžbina iz Frankfurta

Poslije Prvog svjetskog rata, razorenoj Evropi hitno su bili potrebni stanovi, brzo i po niskoj cijeni. Nastale su nove stambene četvrti sa socijalnim stanovima za sve veću radničku klasu i one koji su tokom rata ostali bez krova nad glavom.

U Frankfurtu, gradski vijećnik Ernst Maj pokrenuo je stambeni program „Novi Frankfurt“. Njegov cilj je bio da se stambena kriza riješi za samo deset godina. Maj je angažovao Margarete Šite-Lihocki, poznatu po svojim pragmatičnim konceptima, da osmisli odgovarajuću kuhinju. Ta kuhinja trebalo je da optimalno iskoristi ograničen prostor u novim zgradama i istovremeno olakša svakodnevni život stanara.

Margarete, tada u kasnim dvadesetim, prionula je na posao. Mjerila je, računala i planirala: Koliko koraka je domaćici potrebno da pređe s jednog kraja prostorije na drugi? Kako se kreće? Gdje se nalaze potrebni predmeti? Kako da za vrijeme rada u kuhinji držati djecu na oku?

Od žene - za žene

Rezultat je bio ovo: prostorija duga 3,44 metra i široka 1,96 metara, sa kliznim staklenim vratima koja su omogućavala pogled na dnevni boravak i velikim prozorom na jednoj strani. Ove dimenzije bile su standardne za sve novoizgrađene frankfurtske stanove, a Margaretina kuhinja je tačno odgovarala tim dimenzijama. Njeni moduli su ušli u masovnu industrijsku proizvodnju.

Bili su to ormarići od poda do plafona, radna ploča, sudopera sa rešetkom za cijeđenje, fioke za kuhinjski otpad i aluminijumske posude za najvažnije sastojke za kuvanje. Kako bi se prevazišla početna skepsa prema ovoj inovativnoj kuhinji, sprovedena je intenzivna reklamna kampanja. Sam gradski vijećnik za građevinarstvo, Ernst Maj, propagirao je Margareteinu izum kao „kuhinju koju je žena napravila za žene“.

Tako je rođena „Frankfurtska kuhinja“ koja je predstavljala pravu revoluciju u domaćinstvu. U kontekstu jačanja feminizma tog vremena, ona se našla i na meti kritika, prema kojima je efikasnost rada u takvoj kuhinji još više vezivala žene za šporet. Ali, kuhinja je kao zasebna i namjenski uređena prostorija do danas ostala neprevaziđena u stanovima radničke klase.

Otpor nacistima

„Frankfurtska kuhinja" je postala veliki uspjeh. Porudžbine su stizale iz cijelog svijeta, a samo francuski ministar rada je tražio 260.000 kompleta.

I pored međunarodnog priznanja, Margarete nije mirovala i ostala je svim srcem posvećena otklanjanju društvenih nepravdi. U periodu nacizma, to ju je zamalo koštalo života. Nakon što je Austrija pripojena nacističkoj Njemačkoj, ona se kao komunista i ilegalac borila protiv nacista. Bila je uhapšena i jedva je izbjegla pogubljenje.

Nakon Drugog svjetskog rata, Margarete Šite-Lihocki angažovala se u mirovnom pokretu i pokretu za prava žena. Držala je predavanja, gradila stanove i vrtiće u Njemačkoj, Rusiji, Kubi i DDR, i podsticala mlade arhitektkinje da budu hrabre i angažovane.

Majka svih ugradnih kuhinja

Ipak, najpoznatija zaostavština Margarete Šite-Lihocki ostaje „Frankfurtska kuhinja“. Ideja multifunkcionalnog kuhinjskog prostora zadržala se do danas. Dizajn nema granica - bilo da se radi o minimalističkoj kuhinji u industrijskom stilu, udobnoj rustikalnoj kuhinji, elegantnim modulima ili varijaciji poluotvorenog ili otvorenog tipa kuhinje sa centralnim blokom za obradu namirnica i kuvanje.

Iza svih modernih kuhinja nalazi se princip austrijske dizajnerke: postići što više uz što manje napora. Sa „Frankfurtskom kuhinjom" ona je stvorila „majku" svih ugradnih kuhinja.