[ M.L.B. ]

OD 1970. GODINE

WWF: Populacije divljih životinja opale u prosjeku 69%

Populacije divljih vrsta sisara, vodozemaca, reptila i riba u prosjeku su manje za 69% od 1970. godine, ističe se u danas objavljenom Izvještaju o stanju Planete Svjetske fondacije za prirodu (WWF).

Izvještaj naglašava da je stanje prirode ozbiljno narušeno i upozorava vlade, korporacije i javnost da hitno uvedu promjene kojima će zaustavili uništavanje biodiverziteta.

Do sada najveća baza podataka, koja obuhvata skoro 32.000 populacija 5.230 vrsta, Indeks života na Planeti, koji je u okviru Izvještaja napravilo Londonsko zoološko društvo, pokazuje da je posebno oštar pad zabilježen među populacijama posmatranih kičmenjaka u tropskim krajevima.

Kako je navodi u izvještaju WWF je izrazito zabrinut zbog ovog trenda, jer je riječ o krajevima s najvećim biodiverzitetom na svijetu. Podaci iz Indeksa posebno ukazuju na to da su između 1970.i 2018. posmatrane populacije divljih životinja u Latinskoj Americi i u predjelu Kariba opale u prosjeku za 94%.

“Za manje od jednog ljudskog vijeka, broj posmatranih populacija slatkovodnih životinja smanjen je u prosjeku za 83%, po čemu ova grupa vrsta prednjači u odnosu na sve druge. Gubitak staništa i prepreke na migratornim putevima čine oko jedne polovine svih opasnosti koje prijete posmatranim vrstama migratornih riba”, navodi se u izvještaju.

Osvrćući se na ove nalaze, Marko Lambertini, generalni direktor WWF Internationala, kaže da smo suočeni s dvije vanredne situacije izazvane ljudskim djelovanjem.

“Klimatskim promjenama i gubitkom biodiverziteta, koje ugrožavaju dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Ovaj izvještaj iznosi šokantne brojke. Ukoliko želimo da zaustavimo i preokrenemo gubitak prirode, odnosno osiguramo zdravu budućnost za ljude i prirodu, odgovor mora biti promjena sistema“, naveo je Lambertini.

Svjetski čelnici koji će se u decembru ove godine sastati na 15. konferenciji potpisnica Konvencije o biološkog raznolikosti (CBD COP15), imaće jedinstvenu priliku da promijene kurs u dobrom smjeru za ljude i Planetu.

WWF se zalaže za to da čelnici postignu sporazum sličan Pariskom dogovoru, kojim se obavezuju da će zaustaviti gubitak biodiverziteta i do 2030. godine osigurati svijet okrenut očuvanju prirode.

„Na Konferenciji o biodiverzitetu COP15 svjetski čelnici će imati priliku da obnove naš narušen odnos sa svijetom prirode i osiguraju zdraviju, održiviju budućnost za sve uz ambiciozni globalni sporazum o biodiverzitetu koji pozitivno utiče na prirodu. U uslovima sve izraženije krize s kojom se priroda suočava, neophodno je da ovaj sporazum omogući hitno djelovanje na terenu, uključujući transformaciju sektora koji utiču na gubitak prirode, i finansijsku podršku zemljama u razvoju“, ističe Lambertini.

Izvještaj pokazuje da su svuda u svijetu glavni uzroci smanjenja populacija divljih životinja degradacija i gubitak staništa, eksploatacija, uvođenje invazivnih vrsta, zagađenje, klimatske promjene i bolesti.

Neki od ovih uzroka uticali su na gubitak afričkih divljih životinja od 66% tokom posmatranog razdoblja, kao i na ukupan pad od 55% u Aziji i Pacifiku.

„Iako se u Evropi i Srednjoj Aziji bilježi najmanja stopa opadanja -18%, potrebno je naglasiti da su mnoge vrste u trenutku kada su započela mjerenja već bile pretrpjele velike gubitke.Prema najnovijim podacima za Evropu, populacije ptica i sisara bilježe pozitivne trendove, dok su vodozemci, gmizavcii populacije slatkovodnih riba u prosjeku u opadanju“, ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.

Navodi da globalno smanjenje populacija slatkovodnih vrsta za čak 83% ukazuje na kritično stanje vodenih ekosistema bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji.

“I naše velike zvijeri, vuk, medvjed i ris, gdje je ris ne tako davno bio istrijebljen s nekih staništa, danas su suočeni s problemom opstanka. More nam je izlovljeno i sve je jasnije da će 2048. – godina za koju su naučnici predvidjeli da će biti prekretnica i obilježiti više plastike nego ribe u morima – stići puno ranije. Krajnji je trenutak da svi zajedno nešto preduzmemo! Ovu krizu s kojom se planeta suočava moguće je ublažiti jedino pojačanim zajedničkim radom na očuvanju i obnavljanju, održivijom proizvodnjom i, naročito, potrošnjom hrane, kao i hitnom i sveobuhvatnom dekarbonizacijom svih sektora.“, objašnjava Kalauz.