Tomas Lačan  [ DW ]

05. 10. 2025. 08:16

Da li će Toni Bler opet u mirovnu misiju na Bliskom istoku?

Ujedinjeno Kraljevstvo i palestinski narod imali su odnos koji se najbolje može opisati kao problematičan - i prije vijesti da bi bivši britanski premijer Toni Bler mogao da dobije ključnu ulogu u Gazi ako dođe do okončanja rata.

Naime, prije više od jednog vijeka, nakon raspada Osmanskog carstva posle poraza u Prvom svjetskom ratu, Ujedinjeno kraljevstvo je od Lige naroda - preteče današnjih Ujedinjenih nacija — dobilo mandat nad Palestinom.

Međutim, pet godina prije toga, tadašnji britanski ministar spoljnih poslova Artur Balfor, da bi dobio njihovu podršku u ratu, već je bio obećao cionističkim liderima u svojoj zemlji da bi „jevrejska domovina" mogla da bude uspostavljena na teritoriji Palestine. Njegovo pismo na tu temu upućeno lordu Rotšildu postalo je poznato kao Balforova deklaracija.

Kao posljedica tog pisma, došlo je do povećanog doseljavanja Jevreja u Palestinu. Iako je Balforova deklaracija navodila da se time ne smiju ugroziti prava lokalnog arapskog stanovništva, ljudi koji su tamo živjeli — kao i arapski lideri u drugim zemljama kojima je obećana nezavisnost — osjetili su se iznevjerenim od strane Britanije. To je označilo početak istorijskih i do danas neriješenih sukoba između Izraelaca i Palestinaca.

Kada Britanci više nisu mogli da obuzdaju sukob, 1947. godine vratili su svoj mandat Ujedinjenim nacijama. UN su potom predložile plan podjele teritorije na jevrejsku i arapsku državu. Međutim, arapsko stanovništvo se osjećalo duboko zapostavljeno – i tako je 1948. godine osnovana samo jevrejska država: Izrael. Ostalo je istorija.

Trampov „Mirovni savjet"

Sve se to, naravno, dogodilo mnogo prije vremena Tonija Blera, rođenog 1953. godine. No, on bi ponovo mogao da preuzme neku vrstu upravljačkog mandata u tom regionu – barem ako se ostvari plan Donalda Trampa. Američki predsjednik je nedavno predstavio plan u 20 tačaka kojim bi trebalo da se okonča rat u Pojasu Gaze koji bijesni već dvije godine.

Nakon razoružavanja terorističke organizacije Hamas, Gazu bi trebalo ponovo izgraditi, a u tom prelaznom periodu njome bi upravljala vlada sastavljena od tehnokrata – pod nadzorom i upravom međunarodnog tijela nazvanog „Mirovni savjet". Tramp namjerava lično da predvodi to tijelo, ali Bler bi mogao da ima istaknutu ulogu u njemu – što nailazi na oštre kritike, ne samo u regionu.

Oštro negodovanje zbog kadrovskog rješenja - Toni Bler

Palestinski političar i borac za građanska prava Mustafa Barghuti izjavio je za CNN da bi „bilo bolje da on ostane u sopstvenoj zemlji i dozvoli Palestincima da sami sobom upravljaju […] umjesto da nas ponovo izlaže kolonijalnoj vlasti."

Još je oštrija bila specijalna izvjestiteljka UN za palestinske teritorije, Frančeska Albaneze. „Toni Bler? Do đavola, ne!", napisala je na mreži X. „Ruke dalje od Palestine!" A zatim je dodala: „Možda bi trebalo da se sretnemo u Hagu?"

Tony Blair?
Hell no.
Hands off Palestine.

Shall we meet in The Hague perhaps?

— Francesca Albanese, UN Special Rapporteur oPt (@FranceskAlbs) September 27, 2025

Albaneze je time aludirala na najmračniju mrlju u političkoj biografiji Tonija Blera, koja nije zaboravljena na Bliskom istoku: njegovu ulogu u ratu u Iraku 2003.

Rat u Iraku 2003. - katastrofa

Posle terorističkih napada 11. septembra 2001. u SAD, Bler je gotovo bezuslovno stao iza „rata protiv terora" koji je pokrenuo američki predsjednik Džordž Buš mlađi. Opozicija ga je ismijavala nazivajući ga „Bušovim pudlicom". Dvije godine kasnije počeo je rat u Iraku, pri čemu su i Buš i Bler tvrdili da irački diktator Sadam Husein posjeduje oružje za masovno uništenje i da ga zato treba zaustaviti – što se kasnije ispostavilo kao netačno.

Trinaest godina kasnije, sedmogodišnja zvanična istraga rata pod vođstvom penzionisanog državnog službenika Džona Čilkota donijela je nepovoljan zaključak: obavještajni izvještaji o navodnom oružju za masovno uništenje morali su biti dovedeni u pitanje, a invazija nije smjela da se sprovede.

Bler je godinama morao da se brani od optužbi da je ratni zločinac. Izvještaj parlamentarnog odbora zaključio je da Bler nije donio „ličnu i dokazivu odluku da obmane parlament ili javnost". Bler je prihvatio zaključke istrage i izrazio „žaljenje, kajanje i izvinjenje" zbog grešaka koje je napravio.

Osam godina kao izaslanik za Bliski istok - i privatni biznis

Uprkos svemu tome, Bler je ostao aktivan na Bliskom istoku. Dan nakon što je 2007. podnio ostavku na mjesto britanskog premijera, imenovan je za izaslanika za Bliski istok od strane takozvanog „Kvarteta", koji radi na rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba, a čine ga Ujedinjene nacije, Sjedinjene Države, Evropska unija i Rusija.

Ali i tu je Bler sve češće bio izložen štrim kritikama, između ostalog zato što je paralelno s funkcijom koju je imao - slijedio i brojne privatne poslovne interese na Bliskom istoku. Na toj funkciji proveo je osam godina, ali je ostvario vrlo malo konkretnih rezultata.

Palestinci su mu zamjerili da je sve otvorenije stajao na stranu Izraela. „Drago nam je što odlazi. Trebalo je to da uradi još odavno", komentarisao je tadašnji palestinski pregovarač Mohamed Štaje njegovu ostavku 2015. godine. „Nije učinio ništa za palestinsku stvar, već ga je Izrael koristio da opravda svoju politiku okupacije i izgradnje naselja."

„Institut Toni Bler za globalne promjene"

I nakon toga, Bler se vratio poslovnim aktivnostima i 2016. godine osnovao trust mozgova pod nazivom „Institut Toni Bler za globalne promjene" (TBI). Poznato je da je savjetovao autoritarne lidere kao što su predsjednik Ruande Pol Kagame i saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman.

Navodno, zaposleni u TBI-ju su zajedno sa izraelskim poslovnim ljudima, učestvovali i u izradi plana posleratne obnove Gaze - što sam institut negira.

Taj plan je, između ostalog, predviđao stvaranje „Trampove rivijere" i industrijske zone nazvane po Ilonu Masku. U februaru 2025. Donald Tramp je objavio video generisan vještačkom inteligencijom koji je vizualizovao tu ideju, što je izazvalo veliku javnu osudu.

Ipak, ono što bi se moglo opisati kao Blerova kontradiktorna istorija na Bliskom istoku očigledno ga nije natjeralo da dvaput razmisli o mogućoj novoj ulozi u „Mirovnom savjetu" posleratne Gaze.

U saopštenju je novi Trampov plan opisao kao „hrabar i promišljen" i „najbolju priliku da se okončaju dvije godine rata, bijede i patnje". Nije se, međutim, izjasnio o tome da li će on lično igrati neku značajniju ulogu u njegovoj realizaciji.