V.N. [ CDM ]

Grlić Radman o otvorenim pitanjima za Crnom Gorom: Sve što nas žulja, treba da riješimo prije ulaska u EU

Mi smo susjedi i sve što je vezano za dobrosusjedske odnose su prijateljske vrijednosti. Morate ulagati najbolje što možete da bi ti odnosi bili što bolji, ali to nije jednosmjerna ulica, mora se i jedna i druga strana angažovati po tom pitanju, kazao je ministar vanjskih i evropksih poslova Republike Hrvatske, Gordan Grlić Radman, na panelu "Članstvo u EU: Rušenje barijera, izgradnja mostova ka Uniji", koji se održava u okviru drugog dana 2BS Foruma u Budvi.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović izjavio je da Crna Gora može završiti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji već naredne godine, ističući da sve zavisi od domaćih napora i političkog konsenzusa u zemlji. Sa druge strane, njegov hrvatski kolega b kaže da ne treba licitirati brojkama i datumima, već raditi na tome da se sprovedu reforme, a bilateralna pitanja riješe prije pristupanja.

Bivši slovenački predsjednik Borut Pahor optimistično kaže da bi bio iznanađen da do 2028. Crna Gora ne bude članica EU. To su zaključci panela: “Članstvo u EU: Rušenje barijera, izgradnja mostova ka Uniji”, koji je moderirala Marijana Kadić Bojanić, izvršna direktorica TV Vijesti i Daily Press-a, u okviru drugog dana 2BS Foruma.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović izjavio je da Crna Gora može završiti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji već naredne godine, naglasivši da sve zavisi od domaćih napora.

„Možemo da završimo pregovore sledeće godine, jer sve zavisi od nas. Ono što je glavno je da je naše članstvo u EU nezaustavljiv proces i to se potvrđuje. Nisam od onih koji nagađa, nego od onih koji će da radi. Imamo zamah i vjerujem da ćemo biti sledeća članica. Važno je da imamo konsenzus ka putu u EU i taj put je nezaustavljiv. Vjerujem u naše partnere da će ispoštovati ono što mi radimo i prepoznati momentum koji je dobar i za Crnu Goru i za EU. Vidimo EU kao uspješnu priču,“ kazao je Ibrahimović.

Govoreći o izazovima na evropskom putu, ministar je naglasio da najveće prepreke vidi u unutrašnjim faktorima.

„Ono što je barijera, mislim da je do nas i za sada ne prepoznajem ozbiljniju barijeru. Oni koji žele da vide Crnu Goru u EU treba da budu sa nama, da budu u vozu prema EU. A oni koji ne žele evropske vrijednosti sami će sebe diskvalifikovati,“ poručio je Ibrahimović.

Upitan da li sve kolege u Vladi rade na ispunjavanju evropskih ciljeva, odgovorio je da optimizam koji iznosi dijele i međunarodni partneri.

„To nije samo moj optimizam, već ga prepoznaju međunarodni partneri. Oni prepoznaju napredak Crne Gore, a oni koji ne mogu da dostignu ono što mi tražimo, sami će sebe isključiti,“ rekao je šef diplomatije.

Na pitanje da li svi u Vladi podržavaju evropski put, Ibrahimović je odgovorio: “Bujrum svima, a za ovo neka svi sami odluče.“

Ministar je najavio da će Crna Gora naredne godine biti domaćin Samita Evropskog procesa, što vidi kao važan signal evropskoj i međunarodnoj javnosti.

Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić-Radman, , rekao je da je Hrvatska saveznik Crne Gore.

“Mi smo susjedi i sve što je vezano za dobrosusjedske odnose su prijateljske vrijednosti. Morate ulagati najbolje što možete da bi ti odnosi bili što bolji, ali to nije jednosmjerna ulica, mora se i jedna i druga strana angažovati po tom pitanju. Kada govorimo o članstvu, to zavisi od političke elite Crne Gore i siguran sam da ova Vlada, da su proevropski orjentisani i da svi ostali koji su u Vladi ili koji su angažovani oko evropske perspektive moraju vidjeti šta to donosi EU Crnoj Gori, rekao je Grlić Radman.

On je kazao da se Hrvatskoj članstvo u EU višestruko isplatilo.

“To je bio težak posao ali donosi benefite samom društvu, institucijama, jača bezbjednosne institucije, finansijku stabilnost. Crna Gora mora uložiti velike napore kako bi ostvarila sve što je na stolu. Ne bih se natjecao brojevima kada je u pitanju godina pristupanja, jer je to nezahvalno”, rekao je Grlić Radman.

Hrvatski ministar je dodao da Balkan još opterećuju bilateralna neriješena pitanja, koja utiču na stabilnost Balkana.

“To slabi institucije. Tu treba jačati institucije, a elite koje ne dijele iste vrijednosti, ne mogu se naći u tome. One ispadaju iz natjecanja, ali onda jačate društvo, NVO, medije, slobodu medija. Hrvatska koja se uzima kao uspješna priča, mi imamo uređenja i manjinska prava i to je dobro i to želimo prenijeri i našim partnerima i saveznicima u Crnoj Gori”, kazao je Grlić Radman.

On je istakao da su “prijepori među državama ljudski.”

“Ali ako imamo kamenčiće u cipeli, onda ih maknemo. Svaka zemlja koja ulazi u EU, dobro je da uđe rasterećena od bilateralnih pitanja a ne da se ta pitanja rješavaju unutar EU. Mi ovdje imamo naslijeđene probleme, evo danas smo bili na obilježavanju godišnjice logora Morinj, upalili svijeće logorašima”, naveo je Grlić Radman. Zahvalio je Ibrahimoviću na organizovanju događaja i rekao da se tako njeguje kultura sjećanja.

“To je dobro i možemo btii ponosni što obilježavamo tu godišnjicu”, dodao je.

Borut Pahor, bivši predsjednik Slovenije rekao je da bi bio iznenađen da Crna Gora ne uđe u EU 2028.

“Ne samo zbog uslova, koje će Crna Gora ispuniti, koliko je bitno da je u Briselu došlo do promjene politike proširenja. Radostan sam da će Crna Gora ako prva uz Albaniju vjerovatno ući u EU. U Briselu je došlo do promjene ne samo zbog Ukrajine i geopolitičkih situacija u Evropi nego zbog iskustva da treba dokazati i Balkanu i EU da proces ostaje relevantan. Crna Gora je tu najspremnija, mala je i napravljena za takvu politiku proširenja, uz to da najbolje ispuni uslove. Tu je i Albanija, ostaje pitanje da li će uspjeti”, kazao je Pahor.

Brisel treba Crnu Goru, zato se to treba desiti, dodao je on.

On je ipak kritikovao Brisel i politiku proširenja.

“Ja sam bio zagovornik pristupa ‘merit base’, da kada ispunite sve uslove mi vas prihvatimo. Mislim da se u posljednjih 10 godina sve promijenilo ne samo zbog rata već i zbog svih okolnsoti i da je došlo vrijeme da umjesto ‘merit base’ pristupa, imamo geopolitički momenat, kada bi Brisel došao do konsenzusa da ide na Balkan, na čitav region, nudeći svim državama da naprave referendum i države koje bi izglasale pridruženje, bile bi članice EU. To bi značilo da je došlo do geopolitčke odluke u Briselu. Vjerovatno neće doći do takve odluke i mi ćemo u sljedećim godinama vidjeti svašta, nadam se da će sve proći mirnim putem”, naveo je Pahor.

Govoreći o situaciji u regionu, Pahor je upozorio je da politika “srpskog svijeta” može predstavljati opasnost za region, uz Rusiju koja širi negativan uticaj.

“U Briselu su svi fokusirani na Ukrajinu, svi žele da i oni postanu dio EU, ali šta je sa Balkanom. To je crna rupa? Zašto proces proširenja traje 25 godina?”, upitao je Pahor.

Radman je, upitan o bilateralnim sporovima sa Crnom Gorom, rekao da je dobro da otvoreno razgovaramo o njima.

“Ovdje govorimo u univerzalnim vrijednostima, civilizacijskim. Odšteta logorašima nije stvar finansija, to je moralna kategorija, kao što je pitanje nestalih osoba. Mi još tražimo 1074 osobe sa Srbijom, 14 sa Crnom Gorom, to nadilazi bilateralno pitanje. To je vladavina prava, nije stvar tu da Hrvatska nešto uslovljava. Može li se zemlja koja ima odgovornost za agresiju suočiti sa prošlošću, pokazati političku volju da se to riješi ili će odustati od toga i ne priznati. Da li mi želimo samo neki broj novih članica u EU, bez obzira što se u tim zemljama radi, ili da vidimo da se u tim zemljama dijele vrijednosti EU”, naveo je Radman.

Govoreći o brodu Jadran, za koji su, kako kaže, Hrvati emocionalno vezani, a koji se, “našao u Crnoj Gori slučajno jer je išao na remont”.

“Matična luka mu je Split, on je simbol naš, iako postoji ugovor o sukcesiji, ali to ćemo rješavati nezavisno od članstva. Tu su i druge zemlje Balkana, ali govorimo o univerzalnim vrijednostima i govorimo o gestima koje bi Crna Gora mogla učiniti. Na pragu smo dogovora o odšteti logorašima, tu je i pitanje otete imovine”, dodao je Grlić Radman.

Osvrnuo se i na značaj poglavlja 31, čije je otvaranje Hrvatska ranije blokirala.

“Mislimo da poglavlje 31 reflektuje i ono je odraz regionalne stabilnosti i dobrosusjedskh odnosa, a oni su krovno načelo EU i svaka država mora pokazati otvorenost”, kazao je hrvatski ministar. On je pohvalio postupanje Ibrahimovića, ali je rekao da mora imati podršku političkih lidera koji bi trebalo da znaju da je Crnoj Gori mjesto u EU.

Ibrahimović je, upitan kako planiraju da riješe pitanje broda Jadran, rekao da stvari idu dobrim tokom.

“Da vas podsjetim, da li je neko mogao da pretpostavi da će se izglasati rezolucija o Srebrenici, prije 15 godina? Rekao bi da je to nemoguće. Od desetak otvorenih pitanja sa Hrvatskom, neka smo već riješili a više od pola smo blizu da riješimo. Ako imate dvije strane koje žele da riješe spor, one ga mogu riješiti, ali dajte malo vremena da ga riješimo. Hrvatski kolega misli da brod Jadran pripada njima, mi mislimo da pripada nama. Imamo izvanrednu saradnju ministar i ja”, naveo je Grlić Radman.