Tim Gosling  [ DW ]

30. 09. 2025. 09:51

Vlada Roberta Fica vodi borbu na svim frontovima

Oko 10.000 ljudi okupilo se prošlog utorka uveče na Trgu slobode u Bratislavi kako bi protestovali protiv politike vlade premijera Roberta Fica. Skupovi su održani i u nekoliko drugih gradova širom Slovačke.

Odaziv je bio manji nego nedjelju dana ranije, kada se u glavnom gradu okupilo 16.000 ljudi. Tom prilikom demonstranti su takođe čuli najavu četiri liberalne opozicione stranke da će sklopiti sporazum o saradnji.

Protesti su nastavak serije demonstracija, koje su počele nakon što se Fico krajem 2023. vratio na mjesto premijera. Njima se mora pridodati i rastući niz izazova — i unutrašnjih i međunarodnih — s kojima se slovački premijer suočava.

Međunarodne kritike

Na međunarodnom planu, pažnja je i dalje usmjerena na Ficove bliske odnose s Rusijom i Kinom, što je i pokrenulo prve proteste.

Evropsku javnost dodatno je uznemirilo Ficov susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom početkom septembra, kao i njegovo odbijanje da prekine kupovinu ruskih energenata, te pokušaj sprovođenja ustavnih promjena kojima bi slovačko pravo imalo prednost nad pravom EU.

Sve to, uz autoritarna ograničenja rada medija i nevladinih organizacija, navodno je uvjerilo Partiju evropskih socijalista (PES) da trajno isključi Ficovu nominalno ljevičarsku stranku Smer iz svog poslaničkog kluba u EU.

Mihal Šimečka, lider opozicione liberalne stranke Progresivna Slovačka (PS), rekao je za DW da će potez, koji PES treba da potvrdi sredinom oktobra, „predstavljati značajan udarac za ugled Roberta Fica“.

Domaći problemi važniji Slovacima

Međutim, analitičari kažu da duboka politička polarizacija u Slovačkoj znači da međunarodna pitanja trenutno imaju malo odjeka u zemlji. Radoslav Štefančik sa Ekonomskog univerziteta u Bratislavi kaže za DW da potez PES-a „glasači Smjera neće ni primijetiti“.

Domaća pitanja su očigledno glavno bojište u Slovačkoj. Nedavne demonstracije opozicije, organizovane pod sloganom „Protest protiv osiromašenja!“, usmjerene su direktno na Ficovu ekonomsku politiku.

One su odgovor na konsolidacioni paket koji je vlada najavila, što je treći set mjera štednje otkako je preuzela vlast.

Paket, koji je prošle srijede uveče odobrio slovački parlament, pokušaj je da se obuzda ekonomska kriza u zemlji, što dodatno otežavaju američke carine na autoindustriju, koja je ključna industrijska grana u zemlji.

Cilj mu je da smanji budžetski deficit za 2026. godinu za 2,7 milijardi eura. Iako niko ne osporava potrebu za mjerama, naglasak na povećanju poreza i doprinosa, smanjenju plata i radnih mjesta u javnom sektoru, te rezovima u sferi socijalnih davanja, izaziva ogorčenje.

Kritičari tvrde da će paket pogoditi obične građane, dok će poštedeti oligarhe povezane sa Smerom. Poslovne grupe se žale da će oslabiti konkurentnost. Ured slovačke vlade za odnose s novinarima nije odgovorio na zahtjev DW-a za komentar.

Nestabilnost vlade

Neki smatraju da bi široko rasprostranjeni bijes zbog plana ekonomske konsolidacije mogao da oživi nestabilnost koja proganja tročlanu vladajuću koaliciju otkako je došla na vlast prije skoro dvije godine.

Nakon što je ranije ove godine privremeno izgubio parlamentarnu većinu, jer su pobunjeni poslanici nastojali da sprovedu svoje zahtjeve, Fico je povratio njihovu lojalnost ministarskim mjestima i njegova vlada sada raspolaže sa 79 od 150 mjesta u parlamentu.

Adrijus Tursa iz londonske konsultantske kuće Teneo Intelligence naveo je da očekuje kako će parlamentarna rasprava o ekonomskom paketu „biti test za Ficovu krhku parlamentarnu većinu“.

Opozicija bi da sruši vladu

Opozicija želi da iskoristi trenutnu situaciju kako bi pomogla da se vladajuća koalicija dovede do sloma. No to neće biti lako.

Iako, kako kaže lider PS-a Šimečka, „predstavnici svake stranke sada javno raspravljaju o paketu za konsolidaciju", Ficovi manji koalicioni partneri — partija lijevog centra Hlas i radikalno desna Slovačka nacionalna stranka — ne žele da rizikuju, svesni da im podrška opada od posljednjih izbora.

Niko od njih „ne želi da se ponovi situacija iz 2020–2023, kada su bili u opoziciji", dodaje Radoslav Štefančik.

Hoće li birači podržati liberale?

Istovremeno, birači nisu zaboravili te iste tri godine kada je zavađena koalicija, sastavljena od liberalnih stranaka, izazvala haos.

Na pitanje, kako mogu da ubijede građane u zemlji da će novoobjavljeni sporazum o saradnji tri stranke biti drugačiji, Šimečka je naglasio da pripadnici njegove stranke Progresivna Slovačka (PS) „obilaze regione ... i razgovaraju s razočaranim ljudima koji su glasali za Ficovu koaliciju“.

Međutim, analitičari smatraju da će ti birači — većinom iz siromašnijih slojeva — biti oni, koji će najviše osjetiti ekonomske posljedice paketa i da će, umjesto liberala, pre birati partije poput krajnje desne stranke pod nazivom Republika.

Veza s prošlošću

Svjesni te prijetnje, neki iz redova liberalne opozicije pokušavaju da iskoriste Ficovu prorusku orijentaciju, kako bi povukli paralelu između kontroverzi oko paketa mjera za konsolidaciju privrede i Baršunaste revolucije 1989. godine.

Možda je najsporniji dio paketa predlog da se ukinu dva državna praznika, među kojima i 17. novembar — Dan ustanka koji je označio početak pada komunističkog režima u tadašnjoj Čehoslovačkoj.

Neke opozicione stranke pozvale su na generalni štrajk tog dana, kao što se desilo prije 36 godina.

Međutim, drugi iz opozicije strahuju da bi to moglo da bude neugodno i izuzetno skupo razočaranje. Ni politički posmatrači nisu ništa manje skeptični. Andrej Matišak, urednik slovačkog lista Pravda, ove ideje naziva „nerealnim“, ukazujući da nema dovoljno zamaha za njihovu sprovedbu.

Radoslav Štefančik primjećuje da je raspoloženje u zemlji danas drugačije nego u vrijeme Baršunaste revolucije 1989: „Tada je većina tražila demokratiju, političke slobode i tržišnu ekonomiju“, kaže on. „Sada je zemlja polarizovana i mnogi se ne bi pridružili protestu.“

Šimečka naglašava da će njegova stranka PS ostati strpljiva, insistirajući da je „spremna da izazove gospodina Fica na dvoboj na predstojećim izborima, bili oni za dvije godine ili sjutra“.

Posmatrači procjenjuju da će do izbora najvjerovatnije doći tek 2027.

Slovački premijer je već jednom — 2018. godine — morao da ode sa vlasti i to nakon ubistva novinara Jana Kucijaka, koji je istraživao o korupciji i mogućoj sprezi slovačkih vlasti s mafijom. Fico se tada našao u političkim ruševinama, suočavajući se s optužnicama i istragom. „Ovoga puta on neće otići bez velike borbe“, zaključuje Matišak.

https://www.dw.com/a-74130177