- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
11. 06. 2025. 07:39
Kosovo: Politički zastoj se nastavlja – izbori su rešenje?
Politički zastoj na Kosovu nastavlja se i četiri mjeseca nakon izbora, a političkog rešenja za bilo kakav mogući sporazum nema na vidiku. Poslanici su se čak 29 puta okupljali u Skupštini, ali nisu uspjeli da izaberu predsjednicu ili predsjednika parlamenta, što bi otvorilo put pregovorima o formiranju nove vlade.
Opozicione stranke ne žele da glasaju za kandidatkinju Samoopredeljenja Aljbuljenu Hadžiju, a Samoopredeljenje nastavlja da insistira na tom imenu. U takvoj bezizlaznoj situaciji, sve stranke bez izuzetka pominju mogućnost održavanja novih izbora.
Najveća odgovornost na Samoopredeljenju
Analitičari iz Prištine s kojima je DW razgovarao odgovornost za politički i institucionalni zastoj pripisuju svim strankama, ali, kako ocjenjuju, najveću odgovornost za pronalaženje rešenja ima Samoopredeljenje Aljbina Kurtija. Ta stranka osvojila je najviše glasova na izborima, ali ne dovoljno da bi samostalno formirala nove institucije.
Politički analitičar Bljerim Burjani u izjavi za DW kaže da bi Samoopredeljenje, koje je osvojilo 48 mandata, trebalo da isproba različite opcije kako bi se izašlo iz krize.
„Nijednoj partiji ne može da bude prijatno u trenutnoj situaciji. Mandat pripada poslanicima i oni bi, ako imaju volje, mogli da razmišljaju o različitim rešenjima, čak i da se odupru svojim strankama ili da samostalno protestuju zbog ove situacije. Ali, vidimo da oni ostaju lojalni svojim strankama“, kaže Burjani i zaključuje da partije gledaju samo sopstvene interese, a zaboravljaju na birače.
Vanredni izbori su mogući
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani već je objavila datum održavanja lokalnih izbora – 12. oktobra ove godine. Ali, ako politički zastoj oko formiranja Skupštine Kosova potraje još dva mjeseca, onda se, prema riječima analitičara Burjanija, ne može isključiti mogućnost da se i vanredni parlamentarni izbori održe istog dana kada i lokalni.
„Ako se ovo bez rešenja nastavi do avgusta, trebalo bi da se i vanredni izbori raspišu za 12. oktobar, zajedno sa lokalnim“, kaže Burjani i dodaje da je očigledno da ovaj izborni rezultat od 9. februara nije odgovarao nijednoj od političkih partija.
„Samoopredeljenje nije postiglo ono što je želio na izborima. Ni Demokratska partija Kosova (PDK), ni Demokratski savez Kosova (LDK), ni Alijansa za budućnost Kosova (AAK) nisu postigle ono što su željele. Čak i ako bi se formirala neka koalicija, ona bi morala da bude dovoljno stabilna da nakon godinu dana izabere predsjednika države. U suprotnom se ne isplati imati jednogodišnju vladu, pa da Kosovo uđe u novu krizu u aprilu sledeće godine, kada istekne mandat aktuelnoj predsjednici“, kaže Bljerim Burjani.
Novi izbori – ista kriza?
„Novi izbori takođe će proizvesti istu krizu“, smatra Eugen Cakoli iz Kosovskog demokratskog instituta (KDI). On ocjenjuje da je „ideja o održavanju parlamentarnih i lokalnih izbora istog dana neodgovorna“ i da predstavlja „rizik da se ozbiljno naruši kvalitet izbornog procesa i demokratska zastupljenost“.
Cakoli nabraja i probleme: „Tri glasačka listića za svakog građanina, tri nivoa kandidata, komplikovane procedure, nepripremljeni članovi komisije, opterećenje organa za upravljanje izborima, dvije vrste kampanja i prije svega velika neizvjesnost za birača.“
Štaviše, kako naglašava, „povećava se vjerovatnoća ’tehničkih’ grešaka, nevažećih glasova, osporavanja i dugotrajnog, ponovnog prebrojavanja.“
„Umjesto da postignu dogovor na osnovu mandata osvojenih 9. februara, oni bi da pomiješaju dva odvojena izborna procesa“, ukazuje Cakoli. A ako je, kako dodaje, za očekivati da će rezultat predstojećih parlamentarnih izbora biti približno isti, onda je „ovo samo manevar za smirivanje tenzija i retorike, za brisanje crvenih linija i za opravdanje saradnje koja se danas odbija“, zaključuje Eugen Cakoli.