Mi.M.

Pavličić donijela strateški dokument za rješavanje starih predmeta, skoro 74.700 neriješenih predmeta

U skladu sa Planom rada Vrhovnog suda Crne Gore za 2025. godinu i mjerama iz Strategije reforme pravosuđa 2024–2027, predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, donijela je strateški dokument pod nazivom Jedinstveni program rješavanja starih predmeta za period 2025–2027. godine.

Iz Vrhovnog suda navode da ovaj program predstavlja ključnu sistemsku mjeru za poboljšanje efikasnosti i ažurnosti rada sudova, a donosi se kao odgovor na višedecenijski problem koji opterećuje sudski sistem, problem neriješenih starih predmeta, poznatih kao „crveni omoti“.

Crnogorski sudski sistem, kako navode, godinama unazad suočava se sa akumulacijom starih predmeta. Kažu da krajem 2024. godine, prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o radu Sudskog savjeta, u sudovima je ostalo neriješeno 74.679 predmeta, od kojih je 6.907 starijih od tri godine, što čini 9,2% ukupnog broja. Evropska komisija za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) je u svom izvještaju za 2024. godinu Crnu Goru, svrstala među sudske sisteme koji „stvaraju zaostatke“.

U saopštenju ističu da su uzroci ovakvog stanja brojni.

"Više od 120 sudija, u posljednjih pet godina, napustilo je sudski sistem, a njihova mjesta nisu popunjavana blagovremeno, što je prouzrokovalo veliki nedostatak sudskog kadra", naglašavaju u saopštenju.

Ističu i, kako kažu, neadekvatan nivo zarada kojima su sudije, već duži vremenski period nezadovoljne, kao i nedovoljne i neuslovne prostorne kapaciteteza održavanje suđenja.

"Ne treba izgubiti iz vida i pandemiju COVID-19, koja je još je više usporila rad sudova, a štrajk advokata i zastarjeli radni procesi dodatno su pogoršali situaciju. Takođe, slaba i neadekvatna sinhronizacija državnih institucija otežava koordinaciju kako između pravosudnih, tako i insitucija van pravosudne mreže, a politička i ekonomska kriza stvorile su dodatne barijere i usporile sudske postupke", piše u saopštenju.

Stoga je, ističu, donošenje jednog ovakvog dokumenta na nacionalnom nivou bila nužnost, uz sve probleme sa kojima se sudije suočavaju i koji ih očekuju prilikom praćenja njegove realizacije.

Navode da je jedinstveni program rješavanja starih predmeta prvi dokument ovakvog tipa, s ciljem da se jasno definišu mjere i prioriteti za rješavanje dugotrajnih sudskih postupaka u sudovima u narednom periodu , ali i obaveze koje nameću rješavanje ove strukture predmeta.

"Program predviđa detaljno praćenje svih predmeta starijih od tri godine, organizaciju rada sudova na način koji prioritetno tretira najstarije predmete, uvođenje nadzora i redovne evaluacije sprovođenja mjera i racionalizaciju ljudskih i materijalnih resursa, kao i upravljanje opterećenjem u sudovima.
Primjenom Jedinstvenog programa omogućiće se da sudovi, na nacionalnom nivou, ispunjavaju jednu od obaveza – poštovanje suđenja u razumnom roku, što će doprinijeti skraćenju vremena čekanja građana na pravdu", piše u saopštenju.

Dodaju da program pruža plan za smanjenje zaostatka starih predmeta, ali uvodi i preventivne mjere za sprječavanje stvaranja novih starih predmeta.

Kažu da se program temelji na standardima Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) koji nalažu da se razumnost trajanja sudskog postupka cijeni u kontekstu kompleksnosti predmeta, ponašanja stranaka i nadležnih organa, kao i značaja spora za same stranke.

"Rješavanje predmeta u razumnom roku nije samo zakonska obaveza, već i dužnost poštovanja osnovnih ljudskih prava, što je u nadležnosti nacionalnih sudova, a čime se obnavlja povjerenje javnosti u sudski sistem", ističu.

Upravo zato, naglašavaju, Program ima i širu svrhu - unapređenje pristupa pravdi za sve građane, jačanje vladavine prava, kao i izbjegavanje potencijalnih presuda ESLJP protiv Crne Gore, čime bi se preduprijedila plaćanja materijalnih i nematerijalnih obeštećenja iz budžeta.

Navode da pod mentorstvom Vrhovnog suda Crne Gore, kao najvišeg suda u državi, svi sudovi su pozvani na aktivno učešće u realizaciji mjera iz Jedinstvenog programa.

Ukazuju da je neophodna sinhronizacija između predsjednika sudova, nosilaca pravosudnih funkcija i administrativnog osoblja, kako bi se osigurao ravnomjeran i održiv napredak u smanjenju broja starih predmeta.

Najavljuju da će Vrhovni sud, kao nosilac ovog procesa, vršiti nadzor i pružati podršku svim sudovima u implementaciji mjera iz programa, kako bi se i na ovaj način pokazala odlučnost i istrajnost djelotvornom pristupu pravdi.

"Rezultati programa će se pratiti kroz periodične izvještaje predsjednika sudova, uz mogućnost prilagođavanja metoda u skladu sa analizom postignutih rezultata. Usvajanjem Jedinstvenog programa rješavanja starih predmeta, Vrhovni sud Crne Gore preduzima odlučan korak ka efikasnijem, pravednijem i transparentnijem sudskom sistemu, što je osnovni preduslov za vraćanje povjerenja građana u sudstvo i ključni segment evropskih integracija", dodaju u saopštenju.