A.J. [ PR Centar ]

MSP moraju da budu dio digitalne transformacije kako bi ostvarili razvoj na tržištu

Mala i srednja preduzeća (MSP) moraju da budu dio digitalne transformacije, uz istovremeno jačanje finansijske pismenosti, pristupa finansiranju, institucionalne podrške i održivih poslovnih praksi, kako bi ostvarila dugoročan i konkurentan razvoj na domaćem i evropskom tržištu.

To je poručeno na konferenciji „Transformacija i održivi razvoj SME sektora kroz finansijske i digitalne alate“, koju je organizovala Addiko banka AD Podgorica u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, a u partnerstvu sa kompanijom Mastercard.

Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić kazala je da najnovije istraživanje komore pokazuje da prosječna ocjena poslovnog ambijenta iz ugla malih i srednjih preduzeća iznosi svega 2.47, na skali od 5.

„To je poruka da postoji potreba za unapređenjem. Mala i srednja preduzeća očekuju da dođe do smanjenja sive ekonomije, fiskalnog rasterećenja, ubrzanog procesa digitalizacije, uvođenja stabilnog zakonodavnog okvira, obezbjeđenja dostupnog i povoljnog finansiranja, reforme obrazovanja, osnaživanja domaće radne snage kroz reformisane obrazovne politike i programe zadržavanja mladih“, navela je Drakić.

Prema njenim riječima, unapređenje finansijske pismenosti među malim i srednjim preduzećima važan je faktor za jačanje njihove konkurentskih sposobnosti, koji im pomaže da izgrade otpornost i oslobode svoj potencijal za rast i profitabilnost, naročito u neizvjesnim vremenima.

„Zato je važno ulagati u edukaciju preduzetnika, kroz obuke, mentorstva, digitalne platforme i saradnju sa finansijskim institucijama, jer finansijska znanja moraju biti dostupna i primjenjiva, kako bi se dobro planiralo i investiralo“, navela je Drakić.

Pored finansijske pismenosti, kako je ukazala, poreska politika je još jedan važan faktor rasta malih i srednjih preduzeća.

„Transparentnost, jednostavnost i predvidivost poreskih pravila su od suštinskog značaja za dalji razvoj ovog sektora. U tom smislu, treba raditi na digitalizaciji, smanjenju birokratije i uvođenju povoljnih poreskih podsticaja“, rekla je Drakić.

Članica Upravnog odbora Addiko Bank AD Podgorica Danijela Vuksanović ukazala je da MSP sektor u Crnoj Gori čini preko 99 odsto svih registrovanih kompanija, zapošljava oko 75 odsto ukupne radne snage, i generiše značajan dio dodatne vrijednosti u ekonomiji.

„MSP su pokretači razvoja, zapošljavanja, inovacija i međunarodnog pozicioniranja domaće privrede – ne samo na tržištima Zapadnog Balkana, već i na tržištima EU“, navela je Vuksanović.

Istakla je da dalji rast malih i srednjih preduzeća zavisi od više faktora – pristupa finansiranju, digitalizacije, ekološke usklađenosti, edukacije i institucionalne podrške.

„Zato je cilj ove konferencije da pokrenemo dijalog, razmijenimo znanja i zajedno postavimo temelje za održiv i snažniji razvoj ovog sektora“, rekla je Vuksanović.

Ukazala je da je pristup finansiranju i dalje jedan od najvećih izazova za MSP.

„Kad su u pitanju digitalizacija i tehnološka modernizacija, MSP moraju da budu dio digitalne transformacije. Addiko je već implementirao online kreditne platforme i mobilno bankarstvo posebno dizajnirano za mala i srednja preduzeća“, rekla je Vuksanović.

Prema njenim riječima, profit i rast više nijesu jedini kriterijumi uspjeha.

„Održivost, odgovornost prema zajednici i transparentno upravljanje postaju ključni faktori konkurentnosti, posebno na evropskom tržištu“, navela je Vuksanović.

Ocijenila je da je potreban stalni i otvoren dijalog između preduzetnika, institucija i finansijskog sektora, navodeći da je samo kroz partnerstvo moguće postići sistemske promjene.

„Cilj nam je da kroz ovakve događaje, radionice i saradnju sa međunarodnim partnerima stvorimo prostor za razmjenu znanja, mentorstvo i podršku u razvoju kompetencija MSP sektora“, istakla je Vuksanović.

Kazala je da im je cilj da postanu najbolja specijalizovana banka za mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori.

Tokom prvog panela „Finansijska pismenost i poreska politika kao temelji rasta SME sektora“ direktor Poreske uprave, Sava Laketić istakao je da institucija na čijem je čelu intenzivno radi na transformaciji u savremen i efikasan servis, posebno orijentisan prema mikro, malim i srednjim preduzećima.

„Poreska uprava je od 2018. godine ušla u sveobuhvatan proces reforme, zahvaljujući zajmu sa Svjetskom bankom. Do sada smo implementirali važan stub ove reforme – elektronsku fiskalizaciju. U narednom periodu fokus je na potpunoj zamjeni IT sistema, koji čine jezgro našeg rada, a već od 1. januara 2026. planiramo da uvedemo nove, potpuno digitalizovane sisteme“, naglasio je Laketić.

Pojasnio je da se radi o četiri osnovna i jednom dodatnom podsistemu, preko kojih se obavlja kompletna komunikacija Poreske uprave sa poreskim obveznicima, kako pravnim, tako i fizičkim licima.

„Cilj nam je da kroz ovu digitalnu transformaciju omogućimo jednostavnije, brže i transparentnije izmirivanje poreskih obaveza, od trenutka registracije pa sve do plaćanja. Posebno želimo olakšati poslovanje onim preduzećima koja su najosjetljivija – mikro, malim i srednjim kompanijama“, naveo je Laketić.

Prema njegovim riečima, ova reforma ima dvostruki cilj: jačanje servisne uloge Poreske uprave i unapređenje kontrolnih mehanizama.

„Digitalni alati koje uvodimo pomoći će efikasnijoj borbi protiv nelojalne konkurencije, koja je jedan od ključnih izazova za mali biznis.Planiramo uvođenje novog kontakt centra, kao i formiranje posebnog sektora za podršku i edukaciju poreskih obveznika. Novi tim će početi s radom najkasnije od 1. januara 2026. godine“, kazao je Laketić.

Ukazao je i na potrebu za rješavanjem problema hiperprodukcije preduzeća i agencija koje nerijetko posluju bez osnovne kontrole i odgovornosti.

„Registar privrednih subjekata trenutno je fragmentisan i ne omogućava realnu sliku tržišta. Očekujemo sistemsko rješenje ovog pitanja i donošenje novog zakona koji će omogućiti digitalnu registraciju i efikasniju evidenciju“, naveo je Laketić.

Govoreći o saradnji sa računovodstvenom profesijom, Laketić je poručio da je ključno da se država otvori ka struci, ali i da sama profesija mora biti bolje regulisana.

„Svjedoci smo da se agencije otvaraju, zatvaraju i nastavljaju da posluju pod drugim imenima, bez jasne obaveze čuvanja i dostupnosti dokumentacije. Zbog toga radimo na zakonskim izmjenama koje će riješiti ovu praksu“, naveo je Laketić.

Istakao važnost povezivanja bankarskog sistema sa sistemima Poreske uprave.

„To će omogućiti punu funkcionalnost e-kredita i lakšu detekciju onih koji izbjegavaju poreske obaveze. Pristup relevantnim podacima, u skladu sa zakonom, ključan je za bolje razumijevanje i podršku biznis zajednici“, rekao je Laketić.

Kazao je da je svjestan da su reforme dugotrajan proces i da rezultati neće biti odmah vidljivi, poručujući da je sistemski pristup jedini ispravan način da se dođe do održivih rješenja.

Osnivačica i vlasnica RACC doo Bar, Anita Radulović ukazala je na ključnu ulogu računovodstvenih servisa u životnom ciklusu malih i srednjih preduzeća, navodeći da su oni često prva, a nerijetko i jedina podrška koju preduzetnici imaju u razvoju svog biznisa.

„Sigurno preko 80 odsto klijenata koje opslužujemo su mala i srednja preduzeća. Računovodstveni servisi su njihova prva podrška, od samog osnivanja do eventualnog gašenja firme. Nažalost, barijere počinju već na početku, mnogi ulaze u preduzetništvo sa idejom, ali bez jasne vizije i informacija kako da to sprovedu u djelo“, rekla je Radulović.

Prema njenim riječima, veliki broj preduzeća već u prvim mjesecima napravi ozbiljne greške – od neprijavljivanja direktora, do izostanka prvih poreskih prijava.

„Te greške najčešće nisu rezultat svjesnog kršenja zakona, već posljedica neinformisanosti. Zato je edukacija ključna, od samog ulaska u biznis, pa tokom cijelog životnog vijeka preduzeća. Prošle godine, čak 35 odsto firmi nije predalo finansijske izvještaje, a ove godine broj se približava 40 odsto. Mnoge firme jednostavno ne znaju šta im je činiti: kako se likvidirati, koje su obaveze, koji je ispravan put“, navela je Radulović.

Ukazala je na problem postojanja velikog broja neaktivnih firmi koje su osnovane, registrovane, ali nikada nijesu počele sa radom.

„Nisu se na vrijeme informisali. Nisu znali šta je potrebno da bi započeli svoju priču. Zato je od izuzetnog značaja zajednički rad svih aktera u sistemu kako bismo prenijeli tačne i potpune informacije i spriječili dalje greške“, rekla je Radulović.

Ukazala je i na nedostatak resursa u malim i srednjim preduzećima, posebno kadrovski ograničenih timova koji ne mogu pratiti sve zakonske promjene.

Još jedan veliki izazov, kako smatra, je finansijska nepismenost među preduzetnicima.

„Imamo situacije gdje vlasnici srednjih preduzeća ne razumiju osnovne parametre svog poslovanja. Često nas pitaju „Kako imam profit, a nemam novca na računu?“ Nerazumijevanje odnosa između novčanih tokova, kapitala i obaveza su svakodnevne situacije“, kazala je Radulović.

Smatra da je zabrinjavajuće to što manja preduzeća u velikom broju bilježe negativne rezultate.

„Računovodstvo se u tim slučajevima uključuje na samom kraju, kad se već obračunava porez i podnose prijave, a ne na početku, kada bi moglo pomoći u planiranju i usmjeravanju poslovanja. Vidimo sivu zonu, vidimo koliko ima prostora za unapređenje, ali istovremeno srećemo i zdrave poslovne priče, koje mogu poslužiti kao primjer“, istakla je Radulović.

Izvršni direktor UNIQA životnog osiguranja, Boris Đurović kazao je da mala i srednja preduzeća još uvijek nedovoljno koriste potencijale koje osiguranje nudi.

„Nažalost, statistike pokazuju da mala i srednja preduzeća u našem regionu i dalje ne prepoznaju osiguranje kao podršku i benefit u poslovanju, već ga često doživljavaju kao administrativnu prepreku ili trošak. To je pogrešna percepcija. U realnosti, osiguranje je mehanizam koji omogućava stabilnost, otpornost na rizike i dugoročnu održivost poslovanja“, naglasio je Đurović.

On je pojasnio da MSP sektoru osiguranje nije samo oblik zaštite, već i alat za unapređenje konkurentnosti.

„Kupovina osiguranja znači kupovina sigurnosti. MSP su izložena brojnim rizicima – od prirodnih nepogoda, požara, krađa, pa sve do gubitka zaliha i zastoja u poslovanju. Svjedoci smo slučajeva gdje je nedostatak adekvatnog osiguranja doveo do potpunog uništenja poslovanja. S druge strane, kompanije koje su bile osigurane uspjele su da prebrode krize i obnove svoje poslovanje“, ukazao je Đurović.

Prema njegovim riječima, sdekvatno osigurana preduzeća imaju bolji pristup kreditima, jer banke prepoznaju niži rizik.

Đurović je ocijenio da postoji potreba da se osiguranje učini dostupnijim i razumljivijim za male i srednje preduzetnike.

„Naša industrija mora pojednostaviti procese i govoriti jezikom koji MSP razumiju. Ne smijemo stvarati dodatne barijere, već moramo biti partneri i podrška u rastu. Ključno je da svi zajedno radimo na podizanju svijesti, i kroz ovakve događaje, i kroz edukaciju na terenu“, smatra Đurović.

Istakao je da osiguranje mora biti neizostavan dio poslovne strategije za održiv i otporan sektor MSP.

Direktor odjeljenja za upravljanje kreditnim rizikom Addiko banke, Nikola Bošković, pojasnio je da banke ne žele da otežaju poslovanje firmama, već da im pomognu da razumiju gdje su njihove stvarne mogućnosti.

„Imamo roditeljski odnos prema preduzećima, ne želimo da ih prenapregnemo. Parametre iz bilansa koristimo upravo za obuke: šta se može, a šta ne može finansirati“, rekao je Bošković.

Ukazao je na važnost kvaliteta računovođa.

„Računovođe su ključ. 80 odsto faktora koji odlučuju o kreditu proizilazi iz kvaliteta finansijskih izvještaja. Kada računovođe objasne šta i zašto stoji u bilansu, to ima ogroman uticaj. Kreditni analitičar ne vidi samo brojke, već i logiku iza njih“, rekao je Bošković.

Kazao je da mnoga MSP nemaju kapacitet da zaposle osobu koja će se baviti isključivo komunikacijom sa bankama i praćenjem finansijskih pokazatelja.

„U malim firmama svi rade sve. A ipak se očekuje da bilansi budu jasni i precizni“, dodao je Bošković.

Pozvao je na usaglašavanje percepcija između bankarskog sektora i realne ekonomije.

„Moramo da znamo šta banka očekuje da vidi u bilansima, ali i da razumijemo šta klijenti mogu realno da pokažu. Samo tako možemo zajedno da postignemo zajednički cilj“, zaključio je Bošković.