Dženifer Holajs  [ DW ]

04. 03. 2025. 07:40

„Rivijera Gaza“: Arapska liga se protivi Trampovom planu

Američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje podijelio je jedan video na društvenim mrežama koji je brzo postao viralan. Napravljen je pomoću vještačke inteligencije, a prikazivao je Trampovu viziju budućnosti Pojasa Gaze. To uključuje i ogromnu, zlatnu Trampovu statuu, Ilona Maska i palestinsku djecu koja bacaju novčanice dolara u vazduh i samog Trampa koji se izležava golih grudi u odmaralištu na plaži, s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, koji je pored njega, takođe u kupaćim gaćama. U videu se kaže: „Nema više tunela, nema više straha, Tramp-Gaza je konačno tu.“

Video je nastao nakon Trampovih predloga da bi SAD trebalo da preuzmu Pojas Gaze i pretvore ga u „Rivijeru Bliskog istoka“. Trampov plan podrazumijeva i preseljenje oko dva miliona Palestinaca u druge zemlje, najvjerovatnije u Egipat i Jordan. Ideja je izazvala bijes međunarodne javnosti, a UN su poruzčile da bi se svaki takav korak mogao smatrati etničkim čišćenjem.

Snimak koja je plod vještačke inteligencije takođe je izazvao bijes, ne samo zato što ignoriše palestinsku patnju, već zato što ponovo podsjeća na Trampov plan o „rivijeri“ u vrijeme kada se traže realnije alternative.

Nakon više od godinu dana sukoba, više od 60 odsto zgrada u Gazi uništeno je tokom izraelske vojne operacije pokrenute 7. oktobra 2023. u znak odmazde za napad Hamasa, militantne organizacije sa sjedištem u Gazi. U tom napadu terorista ubijeno je oko 1.200 ljudi, a oko 250 ih je odvedeno kao taoci u Gazu. U operaciji izraelske vojske koja je uslijedila ubijeno je oko 48.000 ljudi u Gazi, tvrde palestinski izvori.

U nedavnom izvještaju, Svjetska banka je procijenila da bi za oporavak i rekonstrukciju Gaze tokom jedne decenije bilo potrebno 53,2 milijardi dolara, s 20 milijardi dolara potrebnih u prve tri godine za obnovu osnovnih usluga, obnovu infrastrukture i podršku privrednom oporavku.

Zajednički arapski plan protiv predloga „Rivijere“

Egipat je saopštio da će uzeti u obzir te procjene kada se Arapska liga sastane na hitnom saqmitu o obnovi Gaze u Kairu ovog utorka 4. marta 2025.

„Egipat vrlo jasno namjerava da predstavi alternativni plan Trampovom predlogu za Gazu“, kaže za DW Rikardo Fabijani, direktor projekta za Sjevernu Afriku pri Međunarodnoj kriznoj grupi, globalnoj nevladinoj organizaciji s glavnim sjedištem u Briselu. „Dva načela zajedničkog arapskog predloga obnove Gaze su buduća politička strategija koja se bazira na rješenju dvije države, a bez ikakve sugestije o raseljavanju lokalnog palestinskog stanovništva“, kaže Fabijani.

Kakve opcije imaju arapske države?

Međutim, svaki plan koji eventualno bude proizašao iz samita 4. marta suočiće se s ograničenjima. „Nema previše opcija koje bi Amerikanci i Izraelci smatrali prihvatljivim“, ukazuje Fabijani.

Izrael je više puta ponovio da ne podržava stvaranje nezavisne palestinske države.

„Arapski lideri predložiće i osnivanje odbora stručnjaka koji bi nadgledao obnovu“, dodaje Fabijani. Ali takav odbor u kojem bi bili inženjeri, arhitekte, ekonomisti i planeri trebalo da prihvati i zvanična vlast u Gazi, a to je Hamas.

„Za Egipćane će biti ključno to što Hamas nije direktno uključen, ali (će ipak) biti konsultovan o naporima za obnovu Gaze“, objašnjava Fabijani, dodajući da „Izraelci ne vide Hamas nigdje, a i Amerikanci su prilično skeptični“.

Nejtan Braun, profesor političkih nauka i međunarodnih odnosa na Univerzitetu Džorž Vašington, smatra da je zajednički arapski predlog „teoretski veoma moćna ideja“.

„Ako bi se arapski svet udružio iza konkretnog predloga u kojem se kaže: ’Pomoći ćemo u obnovi Gaze, pomoći ćemo u normalizaciji odnosa (između Izraela i Saudijske Arabije), pomoći ćemo u izgradnji regiona u kojem će se to pitanje konačno ostaviti iza nas’, tada bi američkoj administraciji bilo vrlo teško da ne sarađuju sa arapskim svijetom“, smatra Braun u izjavi za DW.

U praksi, međutim, postoje razne barijere, dodaje taj politikolog.

„Prvo: sam američki predsjednik je nepredvidljiv. Pored toga, biće prigovora među saveznicima izraelske desnice koji su unutar američke vlade“, dodaje Braun. A i Izrael je, kako kaže, tu velika prepreka.

Dakle, tvrdi Braun, „svaka vrsta arapske inicijative koja se bazira na tretiranju Palestinaca kao nacionalnog entiteta morala bi da bude jaka i sposobna da nekako uvjeri "izraelsko javno mnjenje.“ Ili bi morali da uvjere SAD da izvrše intenzivan pritisak na Izrael, smatra Braun.

„Na kraju, postoje prepreke i unutar arapskog svijeta“, kaže on. „Te zemlje nikada nisu bile u stanju da definišu strateški cilj i da ga slijede.“ Malo je vjerovatno da to sada mogu da učine, ocjenjuje prof. Braun za DW.

Tračak nade?

Uprkos svemu, trenutna situacija mogla bi se pokazati kao prilika.

Sigrid Kag, novoimenovana specijalna koordinatorka UN za mirovni proces na Bliskom istoku, izjavila je u Savjetu bezbjednosti prošle sedmice da bi ovo mogla da bude „posljednja prilika za postizanje rješenja u vidu dvije države“.

Prva faza krhkog primirja između Izraela i Hamasa završena je 1. matrta i raspravlja se o detaljima sljedeće faze. Kag je pozvala obje strane da po svaku cijenu izbjegnu povratak u rat.

S obzirom na to da se hitni samit Arapske lige održava ubrzo nakon toga, 4. marta, Kairo bi mogao da iskoristi zamah i da predloži pristup u dvije faze, kaže za DW Fabijani iz Međunarodne krizne grupe.

„S obzirom na nedostatak jasnoće u pogledu prostora za kompromis, vjerujem da bi Egipćani mogli da daju prioritet obnovi. Politički proces – takav da se na kraju završi konstituisanjem palestinske države uz Izrael – bio bi na drugom mjestu“, zaključuje Fabijani.

*ovaj članak je najprije objavljen na engleskom jeziku