M.M.Lj. [ Klix ]

Evropa sprema najradikalniji potez protiv Kremlja

Najveće evropske sile podržavaju napore za zapljenu više od 200 milijardi eura zamrznute ruske imovine, dok izrađuju planove za sporazum o prekidu vatre u Ukrajini.

Francuska i Njemačka, koje su dugo bile protiv potpune zapljene imovine zadržane u EU, razgovaraju s Velikom Britanijom i drugim zemljama o načinima na koje bi se ta sredstva mogla iskoristiti, piše Financial Times (FT).

Francuski zvaničnici su razgovarali o prijedlogu prema kojem bi evropske prijestonice zaplijenile imovinu ako bi Moskva prekršila budući sporazum o prekidu vatre u Ukrajini, izjavile su tri osobe upoznate s razgovorima. Ovaj prijedlog je dio nastojanja da se Kijevu pruže bezbjednosne garancije nakon sukoba.

Zagovornici povezivanja prekida vatre s ovim mjerama vide to kao način da se Rusija obaveže na svaki dogovor i da Kijev dobije garancije.

Razgovori se vode usred intenzivnih diplomatskih napora u Evropi, predvođenih Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom, kako bi se osmislio mirovni plan za Ukrajinu. Ovi napori su podstaknuti odlukom američkog predsjednika Donalda Trumpa da započne bilateralne pregovore s Moskvom s ciljem okončanja rata.

Saveznici iz G7 zamrzli su oko 300 milijardi eura imovine Centralne banke Rusije 2022. godine, nakon što je Moskva izvršila potpunu invaziju na Ukrajinu. Velika većina te imovine, oko 190 milijardi eura, nalazi se u belgijskoj centralnoj depozitnoj instituciji Euroclear, dok su manji iznosi raspoređeni u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu, Švicarskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

Trenutno se prihod generisan od ove imovine - uglavnom gotovina i državne obveznice koristi za otplatu 50 milijardi dolara zajmova koje su zemlje G7 odobrile Ukrajini, ali osnovna imovina nije dirana.

Zemlje poput Ukrajine, Poljske i baltičkih država već dugo zagovaraju potpunu zapljenu osnovne imovine, ali ključni centri moći, uključujući Berlin, Pariz i Brisel, ranije su se protivili takvom potezu zbog zabrinutosti da bi zapljena državne imovine stvorila presedan u međunarodnom pravu.

Evropska centralna banka takođe je izrazila zabrinutost da bi status eura kao sigurne opcije za devizne rezerve mogao biti doveden u pitanje. Većina ove imovine denominirana je u eurima.

Tokom razgovora s Trampom prošle sedmice, predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je da bi momentalna zapljena imovine značila nepoštivanje međunarodnog prava, ali da bi taj novac mogao postati dio pregovora na kraju rata.

Njemački kancelar u nastajanju Fridrih Merc signalizirao je da bi razmotrio podršku prijedlogu o zapljeni zamrznute ruske imovine, rekao je jedan izvor upoznat s temom. Merc će se u srijedu sastati s vršiocem dužnosti kancelara Olafom Šolcom kako bi uskladili stavove uoči samita lidera EU u četvrtak. Portparol Šolca odbio je da komentariše.

Britanski premijer Sir Kir Starmer u ponedjeljak je izjavio da London istražuje načine na koje bi se ta imovina mogla iskoristiti. "Naravno, prihodi i profiti se koriste", rekao je poslanicima, nakon što je tokom vikenda potpisao sporazum s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prema kojem će Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajini pozajmiti 2,26 milijardi funti, osigurane prihodima od sankcionisane ruske suverene imovine.

"Kada je riječ o samoj osnovnoj imovini, to je vrlo složeno pitanje. Nije jednostavno", dodao je Starmer. "Ali mislim da moramo učiniti više, i radimo na tome da istražimo koje su mogućnosti, zajedno s drugim zemljama".

Dva izvora FT-a upoznata s francuskim prijedlogom rekla su da je on dobro primljen među evropskim saveznicima, ali da je daleko od konačnog dogovora. Portparol Makrona odbio je komentarisati.

Grupa koja zagovara zapljenu dobila je dodatni podstrek prijetnjom Trumpove administracije da povuče vojnu podršku Ukrajini. "Sve više zemalja spremno je koristiti zapljenu zamrznute imovine kao sredstvo pritiska", rekao je jedan izvor za FT.