- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
04. 03. 2025. 12:38 >> 13:25
Tuča i dimne bombe u Skupštini Srbije, protest studenata ispred parlamenta
Incidenti u skupštinskoj sali, obezbeđenje razdvajalo poslanike vlasti i opozicije. Ispred parlamenta održan protest studenata. Zasedanje nastavljeno.

Prvo zasedanje Skupštine Srbije u 2025. godini počelo je kao što se u 2024. završilo - burno i bez nekih poslanika opozicije.
Na dnevnom redu su 62 tačke, a među njima nije ostavka premijera Miloša Vučevića, iako je Ana Brnabić, predsednica parlamenta, najavila da će se o njoj govoriti na kraju sednice.
Predstavnici opozicije su uoči glasanja o dnevnom redu upalili baklje, bacali dimne bombe, a letela su i jaja, dok je obezbeđenje pokušavalo da ih razdvoji od pojedinih predstavnika vladajuće koalicije.
Razvili su veliki transparent „Srbija ustaje da režim padne".
Neki poslanici su izašli iz sale kašljući, suzavac i biber sprej se osećaju u vazduhu, a skupštinsko osoblje užurbano trči po hodnicima, noseći ubruse i kofe, javio je BBC reporter Slobodan Maričić.
Poslanici vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Jasmini Obradović je „pozlilo, i u životnoj je opasnosti", tvrdi Brnabić, oštro osuđujući opozicione poslanike za napad.
„Nismo hteli da radimo po njihovom dnevnom radu i usledili su incidenti.
„Da, treba reći da su opozicioni poslanici pirotehničkim sredstvima ukazali da sednica ne treba da se odvija na ovaj način.
„Žao mi je ako je neko povređen, znam da su i moje kolege trpele udarce policije i nekih poslanika vlasti", kaže Radomir Lazović, poslanik opozicionog Zeleno-levog fronta za BBC na srpskom.
Vučević je podneo neopozivu ostavku posle napada na novosadske studente 28. januara, tri meseca posle pada nadstrešnice u tom gradu u kojem je poginulo 15 ljudi i talasa svakodnevnih protesta i studentskih blokada širom zemlje.
„Konstatujmo ostavku Miloša Vučevića i Vlada u ostavci ne može da predlaže zakone", poručio je Miroslav Aleksić, predsednik opozicionog Narodnog pokreta Srbije (NPS).
Nekoliko partija opozicije je najavilo da neće učestvovati na sednici, ali da će biti „paralelne sednice parlamenta – samo u holu".
Studenti Pravnog fakulteta u blokadi održali su na protest ispred zgrade Skupštine Srbije.
Opozicioni Zeleno-levi front traži da poslanici raspravljaju samo o studentskim zahtevima i Vučevićevoj smeni.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nekoliko puta je pomenuo rokove za formiranje nove Vlade ili vanredne izbore.
- Budžet Srbije za 2025: Usvajanje bez rasprave, najviše novca za EXPO
- Fizički sukob poslanika vladajuće koalicije i opozicije u Skupštini Srbije
- Anketna komisija: Pet spornih tačaka u rekonstrukciji nadstrešnice u Novom Sadu
Studenti više od tri meseca blokiraju fakultete i protestuju na ulicama širom Srbije.
Među četiri zahteva je i utvrđivanje krivične odgovornosti za novosadsku tragediju.


Protest i odavanje pošte stradalima ispred Skupštine
Dok traju nadglasavanja i međusobne optužbe poslanika vlasti i opozicije u skupštinskoj sali, ispred zgrade parlamenta održan je protest.
Pozivu studenata odazvali su se učenici Prve beogradske gimnazije, ali i stotine sugrađana.
Posle odavanja 15-minutne pošte stradalima u Novom Sadu, studenti su vraćajući se nazad ka fakuletima uzvikivali „Lopovi", javio je BBC reporter Grujica Andrić.



Šta je sve na dnevnom redu?
Za prvu sednicu redovnog zasedanja Skupštine više od dva meseca od početka godine usvojen je dnevni red sa 62 tačke, većinom posvećene odobravanju daljeg zaduživanja države za potrebe razvojne infrastrukture.
Na dnevnom redu je i izmena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, čijim će se usvajanjem ispuniti četvrti studentski zahtev, prema tvrdnjama zvaničnika.
Njime se predviđa smanjenje školarine za 50 odsto za samofinansirajuće studente i povećanje budžeta za visoko obrazovanje za 20 procenata - za 12 milijardi dinara.
Poslanici će raspravljati i o predlogu zakona o stambenim kreditima za mlade između 20 do 35 godina koji u vlasništvu nemaju nijednu nekretninu.
Меđu tačkama dnevnog reda je i predlog zakona o ukidanju viza za stanovnike Venecuele, Gvatemale, Antigve i Barbude i Tuvalija.
Predložene su i izmene Zakona o uvozu i izvozu robe dvostruke namene - što su proizvodi, ali i softveri i tehnologija, koji se mogu koristiti u civilne i vojne svrhe.
Ova roba može biti upotrebljena u neeksplozivne svrhe i na bilo koji način se može iskoristiti u cilju širenja ili proizvodnje oružja za masovno uništavanje, piše u važećem zakonu, čiji je cilj zaštita odbrambenih, bezbednosnih, ekonomskih i spoljnopolitičkih interesa države.
Poslednja tačka dnevnog reda je predlog za razrešenje Ane Brnabić koji su podneli opozicionu poslanici 11. decembra, optužujući je za „kršenja Ustava Srbije, Zakona o skupštini i skupštinskog poslovnika".

Postupak razrešenja propisan je Poslovnikom Narodne skupštine Srbije.
Funkcija predsednika Narodne skupštine može prestati razrešenjem, ostavkom ili prestankom važenja mandata, u istom postupku kao i za izbore", piše u Poslovniku.
Predlog o razrešenju može da podnese najmanje 30 narodnih poslanika, a odluka se donosi skupštinskim glasanjem.
Šta sve može opozicija u skupštini?
Predlaganje zakona i njihovih izmena, pa i zahtevi o razrešenju državnih funkcionera, u opisu su posla svakog od 250 poslanika Skupštine Srbije.
„Prirodni posao opozicije je da pravi pritisak na vlast, kada god smatra da za to postoji razlog", kaže Bojan Klačar, programski direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSid).
Ovim zahtevom opozicija „traži način da se vrati u skupštinu (nakon napuštanja sednice 25. novembra), jer im bojkot ne ide na ruku", ocenjuje Klačar.
„U suprotnom, imali bi problem da objasne biračima zašto nastavljaju da učestvuju u radu skupštine, nakon što su izrazili nezadovoljstvo odnosom njene predsednice i vladajuće većine", kaže.
Glasanje o nepoverenju je jedan od mehanizama kontrole rada Vlade, i u nadležnosti je Narodne skupštine.
Kako bi se o tome raspravljalo na skupštinskoj sednici, potrebno je da predlog podrži najmanje 60 poslanika.
Za smenu premijera ili drugog člana Vlade, potrebno je da za predlog glasa najmanje polovina poslanika.
Od tuče do usvajanja budžeta bez opozicije
Poslednju sednicu skupštine u 2024, a prvu posle tragedije u Novom Sadu, krajem novembra, obeležila je burna verbalna ali i fizička rasprava među poslanicima.
Neposredno uoči početka sednice na kojoj je trebalo da bude razmotren predlog budžeta za 2025. godinu, poslanici, pa i neki ministri, unosili su se jedni drugima u lice, koškali se, udarali i polivali vodom.
Tri dana kasnije, budžet za 2025. usvojen je bez rasprave i bez učešća opozicionih poslanika, u znak protesta zbog odbijanja da se u dnevni red uvrsti rasprava o poverenju vladi zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Vladajuća koalicija odbila je sve amandmane opozicije na budżet.
- Predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević podneo ostavku
- Studenti traže od glavne tužiteljke Dolovac da istraži tragediju u Novom Sadu
- Šta je prelazna vlada i da li bi Srbija mogla da je dobije
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk