Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Folker Viting  [ DW ]

23. 02. 2025. 07:52

Izbori za Bundestag – za šta se zalažu njemačke stranke?

Agonija izbora – pogled na programe partija tu može da pomogne

Retko kad su stranke u Njemačkoj imale tako malo vremena za predizbornu kampanju kao što je to slučaj s ovim prevremenim izborima za Bundestag. I rijetko su imale tako malo vremena za predstavljanje svojih izbornih programa.

Ti programi su nešto poput spiska želja političkih stranaka. Međutim, ako žele da vladaju u budućnosti, to će vjerovatno biti moguće samo u koaliciji. Koalicija podrazumjeva kompromis, odnosno odstupanja od idealnih programskih ciljeva. Ono što upada u oči jeste da u programima nije objašnjeno kako stranke namjeravaju da finansiraju svoja obećanja, koja ponekad iznose desetine milijardi evra.

Deset stranaka kandiduje se širom Njemačke. Univerzitet Hohenhajm analizirao je njihove programe i otkrio da su oni kraći nego inače i teško razumljivi. Previše je stručnih pojmova, dugačkih rečenica i složenih riječi poput „Telekommunikationsnetzausbaubeschleunigungsgesetz“ (Zakon o ubrzanju širenja telekomunikacijske mreže – što predlažu Liberali, FDP). Najrazumljiviji program, prema istraživačima, dolazi od Demohrišćana (CDU/CSU), dok je najteže razumljiv program Alternative za Njemačku (AfD).

Dojče vele Vam predstavlja sedam stranaka koje su trenutno zastupljene u njemačkom Bundestagu. Redosled predstavljanja bazira se na trenutnim anketama o podršci strankama, što nakon ovih izbora može i da se promijeni.

CDU/CSU: Fridrih Merc je kandidat konzervativnih Demohrišćana za kancelara - prema anketama, ima dobre šanse da stane na čelo sledeće nemačke vlade

CDU/CSU

Zajednički izborni program sestrinskih stranaka CDU i CSU nosi naslov: „Promjena politike za Njemačku“. Demohrišćani pod vođstvom Fridriha Merca žele da se vrate na vlast nakon što su poslednjih godina bili najveća opoziciona snaga. Njihov program karakterišu konzervativni, liberalni i socijalno-hrišćanski stavovi.

Migracija je bila ključno pitanje tokom predizborne kampanje. CDU/CSU žele da ograniče neregularnu migraciju. „Ubrzaćemo procedure u postupku oko azila i deportacije“, navodi se u programu.

Ključni cilj je i jačanje ekonomije. Preduzetnicima obećavaju: „Smanjićemo porezsko opterećenje za preduzeća na maksimalno 25 odsto.“

Socijalna davanja trebalo bi da se preispitaju i po potrebi smanje.

Za odbranu bi u budućnosti trebalo da bude dostupno više novca.

AfD: Alis Vajdel je kandidatkinja za kancelarku Alternative za Nemačku – ali etablirane stranke ne žele s njom u koaliciju

AfD

„Vrijeme je za Njemačku“, stoji kao slogan izbornog programa Alternative za Njemačku (AfD), stranke, koja se dijelom smatra ekstremno desničarskom.

U programu dominira tema migracije. Cilj im je da zatvore „azilantski raj – Njemačku“. Ključni pojam u politici AfD-a je pritom „remigracija“, a u programu se govori o „vraćanju stranaca koji su obavezni da napuste zemlju i vrate se u njihovu domovinu“.

AfD želi da preokrene trend „masovnog useljavanja“ u Njemčku i oteža dodjelu njemačkog državljanstva. Takođe odbija politiku azila EU i zalagaće se za formiranje „evropske ekonomske i interesne zajednice“, umjesto sadašnje Evropske unije.

Planiraju i da ponovo uvedu njemačku marku i ukinu sankcije Rusiji.

SPD: Olaf Šolc je i dalje kancelar i želi to da ostane – ali izgledi za to nisu baš dobri

SPD

SPD je optimistična i odmah predstavlja „Vladin program“ pod sloganom „Više za tebe, bolje za Njemačku.“

Kao što i sam naziv stranke sugeriše (Socijaldemokratska partija Njemačke), socijalna pitanja su u centru njihovog programa. SPD, predvođena kancelarom Olafom Šolcom, želi da osigura da ljudi budu u stanju da plaćaju životne troškove – kroz povećanje minimalne plate i smanjenje poreza za one koji zarađuju manje. Ljudi s visokim prihodima trebalo bi da plaćaju više poreza. Stranka obećava stabilne penzije i jačanje ekonomije.

U vezi s migracijom, SPD želi da ubrza procedure u postupku traženja azila, ali odbacuje ideju o postupcima za azil izvan EU.

Što se tiče podrške Ukrajini, SPD planira da nastavi da pomaže toj napadnutoj zemlji, ali ne želi da isporuči krstareće rakete Taurus.

Zeleni: Robert Habek je njihov kandidat za kancelara – ali male su šanse da on postane šef nemačke vlade

Zeleni

Program stranke Zeleni nosi dvosmisleni naziv „Zajedno rasti“ i takođe se naziva „naš vladin program“. U njemu stoji: „Kažemo kako ćemo učiniti život pristupačnim, kako ćemo zaštititi prirodu i klimu, kako možemo da ojačamo ekonomiju i obnovimo naš prosperitet na klimatski neutralan način.“

Ministar privrede i njihov kandidat za kancelara Robert Habek zagovara ulaganja u budućnost otvaranjem „Njemačkog fonda“, koji bi trebalo da obnovi zapuštenu infrastrukturu zemlje.

Stanovanje bi trebalo postati pristupačnije, a javni prevoz jeftiniji.

Kao i SPD, i Zeleni se zalažu za smanjenje poreza za osobe s malim i srednjim prihodima, kao i za povećanje minimalne plate.

Fokus im je takođe na klimi i energiji. Stranka želi da proširi obnovljive izvore energije i što prije da ugasi termoelektrane na ugalj.

Levica: Hajdi Rajhinek i Jan van Aken su glavni dvojac Levice na ovim izborima – njih dvoje su od skoro na toj funkciji

Levica

„Svi žele vladati, mi želimo da mijenjamo“ stoji u programu Levice. A podnaslov glasi: „Podijeliti bogatstvo. Smanjiti cijene. Jedni za druge.“

Levica se od 2005. godine čvrsto etablirala u političkom sistemu Njemačke, ali se na svakim izborima borila da pređe izborni cenzus od pet odsto za ulazak u Bundestag. Stranka sebe vidi kao antikapitalističku i socijalističku alternativu.

Levica vjerovatno ima najliberalniji program kada je riječ o politici azila: „Svi ljudi moraju kod nas da imaju ista prava i šanse, bez obzira na pasoš i porijeklo.“

Kopredsjednici stranke Jan van Aken i Hajdi Rajhinek zalažu se za siromašnije građane, zahtijevaju niže cijene struje i grejanja, ograničenje kirija i više plate. Bogatiji bi trebalo da plaćaju više poreza.

Levica sebe vidi kao „stranku mira“, osuđuje rat protiv Ukrajine i smatra da je to kršenje međunarodnog prava.

FDP: Kristijan Lindner je na čelu stranke od 2013. – želeo bi ponovo da bude deo vlade, po mogućnosti opet kao ministar finansija

FDP

„Sve može da se promijeni“ – pod tim sloganom koji stoji na plakatima širom zemlje, liberali iz FDP izlaze u izbore. Tako je nazvan i njihov izborni program.

FDP je kroz istoriju Savezne Republike Njemačke često bila ključni koalicioni partner. Iako se njihova programska orijentacija mijenjala, njihova liberalna suština ostala je ista i pod vođstvom Kristijana Lindnera: rasterećenje građana i preduzeća, manje države, manje birokratije, više lične odgovornosti, bolje obrazovanje, snažna ekonomija i građanska prava.

FDP ne želi i neće prihvatiti to što „neregularna migracija još uvjek nije dovoljno stavljena pod kontrolu“ i „što su ugroženi radna mjesta i prosperitet“.

Neizvijesno je da li će ta stranka ponovo ući u Bundestag.

BSW: Osnovana je pre samo godinu dana i već ima svoju kandidatkinju za kancelarku – Saru Vagenkneht, po kojoj stranka i nosi ime

Savez Sara Vagenkneht

„Naša zemlja zaslužuje više!“ – to stoji u programu Saveza Sara Vagenkneht (BSW). Stranka koju vodi ta bivša političarka Levice još uvjek je mlada i ima malo članova.

Njihov izborni program jasno pokazuje da se stranka ideološki teško može da se svrsta u neki od postojećih pravaca. S jedne strane tu je levičarska ekonomska i zdravstvena politika, a s druge postoje stroga pravila o azilu.

„Migracija nije rešenje za problema siromaštva u svijetu“, navodi se u programu. Ona bi trebalo da bude „ograničena“. Spominju se „izbjeglički tokovi“ i ističe da BSW želi da „zaustavi nekontrolisanu imigraciju“.

Prva tačka u programu nosi naslov „Mir“. Program je uglavnom proruski i antiamerički. Sjedinjene Američke Države nazivaju se „supersilom u opadanju“.

Kada je riječ o ratu Rusije protiv Ukrajine, u programu stoji: „Ne želimo da se njemački poreski novac i dalje stavlja na raspolaganje za produženje tog besmislenog rata.“

*ovaj članak je najpre objavljen na njemačkom jeziku

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније