Svetozar Savić (uz materijal ARD)  [ DW ]

09. 02. 2025. 11:07

Rijetke zemlje: Dragocjenost bez koje ne ide

Šta su rijetki zemni metali?

Ukupno 17 elemenata klasifikovani su kao rijetki zemni metali (ili retke zemlje), uključujući neodimijum, prazeodimijum, cerijum i disprozijum.

Osobine pojedinačnih metala se razlikuju – grupišu se pod zajedničkim pojmom jer se u prirodi često javljaju zajedno.

Šta ih čini tako vrijednim?

Rijetke zemlje su neophodne za industriju. Na primjer, za proizvodnju poluprovodnika, pametnih telefona i električnih automobila. U eri digitalizacije, oni su strateški važno bogatstvo.

Svaki od metala ima svojstva koja ga čine vrijednim – neki su čak i nezamjenljivi. Europijum se, na primjer, koristi za televizijske ekrane, cerijum za poliranje stakla, a lantan za katalizatore u benzinskim motorima.

Magneti za vjetroturbine na moru napravljeni su od neodimijuma i disprozijuma. Rijetki zemni metali nalaze primjenu u proizvodnji dronova, čvrstih diskova, teleskopskih sočiva, raketa i borbenih aviona.

Da li su zaista rijetki?

Da i ne. Većina je relativno česta u Zemljinoj kori. Geološki zavod Sjedinjenih Država procjenjuje globalne rezerve na najmanje 110 miliona tona, od kojih se 44 miliona nalazi u Kini, daleko najvećem svjetskom proizvođaču.

Još 22 miliona tona nalazi se u Brazilu, 21 milion u Vijetnamu, deset miliona u Rusiji i sedam miliona tona u Indiji.

U Njemačkoj postoji veliko ležište na sjeveru Saksonije, ali se ne kopa. U Evropi takođe postoje ogromna, neiskorišćena nalazišta u Skandinaviji – Švedska je, na primjer, prijavila veliko otkriće 2023. godine.

Ključno pitanje je da li je rudarstvo ekonomski isplativo, pošto su uloženi napori i naknadni troškovi za životnu sredinu visoki.

Šta otežava proizvodnju?

Rijetke zemlje se obično nalaze u jedinjenjima u rudnim slojevima. Problem je ekstrakcija rude u što čistijem obliku. Ovo često zahtijeva hemijske procese u kojima se koriste kisjeline.

Procesi su složeni i imaju brojne neželjene efekte: proizvode se radioaktivni izotopi i toksične otpadne vode, a područja oko proizvodnih lokacija često podsjećaju na lunarne pejzaže.

Eksperti smatraju da rudarenje rijetkih zemnih metala u Njemačkoj nije moguće iz ekoloških razloga.

Zašto Kina igra tako veliku ulogu?

Kina je daleko ispred svih, ima velika nalazišta, ali je iznad svega izgradila veliku mrežu za preradu sirovina kroz ogromne državne investicije.

Pored toga, Kina ima mnogo patenata za neophodne tehnologije. Zbog toga ih mnogi drugi proizvođači rijetkih metala izvoze u Kinu nakon iskopavanja.

Zemlja je prvi put otvoreno koristila metale kao sredstvo pritiska 2010. Tada je, zbog teritorijalnog spora, Kina obustavila izvoz u Japan. SAD su se 2019. suočile sa sličnom prijetnjom zbog trgovinskih sporova sa Kinom u to vrijeme.

Zašto je ovo pitanje toliko važno za Sjedinjene Države?

U pozadini trgovinskog sukoba sa Kinom, koji je sada ponovo zapalio američki predsjednik Donald Tramp, značaj metala nastavio je da raste. Rijetke zemlje su bolna tačka za američku industriju. SAD su godinama dominirale svjetskim tržištem, ali su sada zavisne od uvoza.

To je primijetio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski – on je prvobitno iznio predlog da se rijetke zemlje ponude u zamjenu za vojnu pomoć. U stvari, čak i prije američkih izbora na jesen, ponudio je da plati zapadnu pomoć sirovinama.

Tako da ova najnovija Trampova izjava da će Ukrajini ponuditi vojnu pomoć u zamjenu za rijetke zemne metale zapravo nije ništa novo.