M.M.Lj.

Većina smatra da se CG nije suočila sa ratnom prošlošću iz devedesetih

Istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazalo je da više od polovine građana smatra da ideologije koje su dovele do sukoba devedesetih i dalje žive u u Crnoj Gori. Većina ispitanika (40,9%) smatra da se Crna Gora nije suočila sa svojom ratnom prošlošću iz devedesetih, kao i da partijski subjekti u Crnoj Gori ne pružaju dovoljno snažnu podršku tranzicionoj pravdi i suočavanju s prošlošću.

 
Manje od polovine - 45,7% građana čulo je za antiratni pokret 90-ih u Crnoj Gori, 43,2% nije upoznato s njim, a 11,1% nema stav/odbija da odgovori, pokazuje istraživanje.

"Više od polovine - 54,7% smatra da ideologije koje su dovele do sukoba 90-ih i dalje žive u u Crnoj Gori, preko petine - 22,5% vjeruje da su nestale, dok 22,8% nema stav/odbija da odgovori. Većina od 63,3% podržava odluku Vlade Crne Gore da glasa za Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici, mali dio - 16,5% je protivan, a 20,3% nema stav/odbija da odgovori", navodi se u istraživanju CGO.

Tužilaštvo (46,5%), sudstvo (49,5%) kao i policija (47,1%) su u vrhu onih koji su najlošije ocijenjeni kad je riječ o zalaganju za tranzicionu pravdu i suočavanje s prošlošću.

"Slijede Vlada (42,3%), Predsjednik (42,3%) i Skupština (41,9%) sa, takođe, lošim ocjenama", pokazuje istraživanje.

Većina ispitanika smatra da partijski subjekti u Crnoj Gori ne pružaju dovoljno snažnu podršku tranzicionoj pravdi i suočavanju s prošlošću, niti da su snažni zagovornici ovog pitanja, ali prepoznaju određene razlike.

"Najviši procenat negativnih ocjena imaju Albanski forum (56,1%), FORCA (55,2%), HGI (55,4%) i DUA (54,2%), a blizu ili znad 50% negativnih ocjena bilježe Za budućnost Crne Gore – NOVA i DNP (53,2%), CIVIS (54,6%), Ujedinjena Crna Gora (52,9%) i Preokret (49,3%), što ukazuje na percepciju da nedovoljnog angažovanja na ovom pitanju", pokazuju podaci CGO.

Najviše pozitivnih ocjena imaju BS (26,9%), DPS (24,8%), PES (29,5%) i Evropski savez (24,9%), što ih svrstava među političke subjekte koji su relativno bolje ocjenjeni u kontekstu zalaganja za suočavanje s prošlošću.

"Demokrate (24,9%) i URA (23,2%), takođe, imaju nešto više pozitivnih ocjena u poređenju s drugim partijama, ali i dalje značajan procenat negativnih stavova."

NVO sektor i mediji imaju najviše pozitivnih ocjena. I pored toga što je malo NVO koje se bave ovom temom 28,6% ispitanika prepoznaje to zalaganje, a u slu;aju medija to je 31,2%. Vjerske zajednice i akademska zajednica su slično ocjenjene.

Dominantno su negativne asocijacije građana i građanki Crne Gore na period devedesetih jer se odnose na na rat (44,0%), a zatim i na bombardovanje (10,5%) i inflaciju (8,7%). Takođe, ovaj period se povezuje sa ružnim sjećanjima, raspadom Jugoslavije, siromaštvom, nemirima, kao i opštim osjećajem tuge i patnje.
S druge strane, malo je onih koji imaju pozitivne asocijacije, a one se vezuje za muziku (3,9%).

" Većinsko je uvjerenje da su devedesete godine, u nekom dijelu, važne za današnje društvo – oko 60% cijeni da je taj značaj priličan (27.3%), djelimičan (19.4%) ili ključan (13.1%). Neutralan stav ima oko 30%, dok svega oko 11% cijeni da 90te nijesu uopšte važne.Podijeljena su mišljenja o načinu na koji su devedesete obrađene u školama, a blago pretežu oni koji su nezadovoljni 43,4% u odnosu na zadovoljne 42,2%", navodi se u istraživanju.

Oko 4/5 ispitanika (76,9%) zna za napad na Dubrovnik iz oktobra 1991. godine, međutim, većina onih koji su čuli za napad na Dubrovnik (57,7%) smatra da to nije bila opravdana vojna akcija. Ipak, nešto manje od 1/5 (19%) to vidi kao opravdanu akciju, dok skoro 1/4 (23,3%) nema stav ili odbija da odgovori.

"Većina ispitanika (40,9%) smatra da se Crna Gora nije suočila sa svojom ratnom prošlošću iz devedesetih, dok 29,6% vjeruje da jeste. Skoro trećina ispitanika (29,5%) nema stav ili odbija da odgovori na ovo pitanje. Više od polovine (53,3%) podržava proces suočavanja sa ratnom prošlošću 90-ih u Crnoj Gori. S druge strane, 22,2% ne podržava takav proces, dok 24,5% nema stav ili odbija da odgovori. Podijeljeno je mišljenje o zalaganju različitih društvenih subjekata za tranzicionu pravdu i suočavanje s prošlošću, uz zabrinjavajuće lošu ocjenu institucija", navodi se u dokumentu.

Gotovo polovina ispitanika smatra da crnogorsko pravosuđe nema kapaciteta da procesuira ratne zločine, dok oko četvrtine vjeruje da ima, a preko četvrtine ne može da se oko toga odredi.

"Mišljenja ispitanika o tome da li se crnogorsko tužilaštvo bavilo ili se bavi istraživanjem slučajeva ratnih zločina su podijeljena - 35,1% vjeruje da tužilaštvo nije radilo na ovim slučajevima, dok 32,1% smatra da jeste. Dodatnih 32,8% nema stav ili odbija da odgovori", navodi se u istraživanju.

Većina ispitanika nema jasnu sliku o suđenjima za ratne zločine pred crnogorskim sudovima - 43,3% vjeruje da ih nije bilo, a samo 16,2% da su se održala, pri čemu 40,5% nema stav.

Slučaj "Deportacija" je najpoznatiji među ispitanicima/ama (31,1%), dok značajan broj njih (27,6%) ne zna ili se ne sjeća nijednog suđenja.

Oko 40% ispitanika podržava ekstradiciju (izručenje) crnogorskih državljana drugim državama u slučaju suđenja za ratne zločine iz 90- ih, dok se 34% tome protivi. Dodatnih 25% nema stav ili odbija da odgovori

Većina ispitanika ima različite stavove o odgovornosti za ratove 90-ih.

"Ideja da su sve strane podjednako odgovorne za ratove 90-ih dijeli ispitanike/ce – 35,8% se slaže s ovom tvrdnjom, dok 38,4% izražava neslaganje. Oko 25,8% ima neutralan stav", navodi se u istraživanju. 

Tvrdnja da su sve strane počinile podjednako teške zločine dobila je 33,7% podrške, dok se 41,2% ne slaže s njom, što ukazuje na preovladavanje stava da odgovornost nije ravnomjerno raspoređena.

Ideju da su pripadnici sopstvene nacije počinili najteže zločine odbacuje 71,8% ispitanika, dok se s njom slaže samo 10,1%, što pokazuje jak otpor ovoj percepciji.

"Tvrdnja da su pripadnici sopstvene nacije najviše stradali tokom ratova dobila je 39,3% saglasnosti, dok 32,5% ispitanika ne dijeli ovaj stav, što ukazuje na podjeljeno viđenje stradanja u ratovima. Najveću saglasnost ispitanici/e su izrazili s tvrdnjom da su za zločine odgovorni pojedinci, a ne nacije – čak 54,2% se slaže s ovim stavom, dok mu se protivi samo 18,6%", pokazuju podaci. 

Mišljenja ispitanika o NATO-u i njegovoj ulozi u intervenciji na SRJ (Srbiju i Crnu Goru) su izraženo polarizovana.

"Tvrdnja da je NATO intervencija bila opravdana nailazi na snažno protivljenje – čak 70,0% ispitanika ne smatra bombardovanje opravdanim, dok ga podržava samo 14,2%, a 15,8% zauzima neutralan stav. Percepcija da je NATO izvršio agresiju na SRJ (Srbiju i Crnu Goru) dominira među ispitanicima – čak 77,0% se slaže sa ovom tvrdnjom, dok je svega 7,1% osporava. Neutralnih odgovora ima 15,9%, što ukazuje na široko rasprostranjen stav o NATO intervenciji kao agresiji", pokazuje istraživanje. 

Tvrdnja da je NATO počinio zločine tokom bombardovanja Crne Gore takođe dobija visoku podršku – 74,1% ispitanika smatra da su tokom bombardovanja počinjeni zločini, dok samo 7,8% osporava ovu tvrdnju. Oko 18,1% ispitanika nema jasan stav o ovom pitanju.

"Pitanje članstva Crne Gore u NATO-u izaziva podjeljena mišljenja – 30,2% ispitanika podržava članstvo, dok mu se 45,7% protivi. Veliki procenat neutralnih odgovora (29,3%) ukazuje na to da značajan dio ispitanika nema čvrsto formiran stav o ovom pitanju. Znači, preovladava negativan stav prema NATO intervenciji iz 1999. godine, pri čemu većina smatra da je to bila agresija i da su tokom bombardovanja počinjeni zločini. Kada je riječ o članstvu Crne Gore u NATO-u, mišljenja su znatno podjeljenija, ali i dalje sa značajnim procentom protivnika", kažu iz CGO.

Većina ispitanika izražava skepticizam u pogledu objektivnosti medijskog izvještavanja o ratnim zločinima iz 90-ih – 23,9% (zbir negativnih odgovora) smatra da ono nije zasnovano na činjenicama, dok samo 15,2% (zbir pozitivnih odgovora) vjeruje da jeste. Najveći dio ispitanika (34,2%) zauzima neutralan stav, ocjenjujući da je izvještavanje djelimično tačno, dok 26,7% nema stav ili odbija da odgovori. Podaci ukazuju na nizak nivo povjerenja u medijsko predstavljanje ove teme, ali i na značajan dio populacije koji nema jasan sud o tome.

Istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) dio je projekta “Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje”, omogućenog kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira EU, a sprovodi UNDP.

Istraživanje je sprovedeno od 21. do 29. januara 2025. godine, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 1000 punoljetnih ispitanika iz Crne Gore. Stručnu podršku u sprovođenju ovog istraživanja pružio je Institut DAMAR.