L.K. [ MINA ]

Inovativne metode u nastavi istorije

Nastavni kadar, kroz interaktivne metode, učenje van učionice i upotrebu digitalnih alata, dobija nove mogućnosti da obrađuje osjetljive i kompleksne teme, približavajući istoriju mladima na dinamičan i relevantan način, ocijenjeno je na edukativnoj radionici u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Dvodnevnu edukativnu radionicu “Muzej 90-ih – nov pristup učenju” CGO je organizovao u Podgorici i na Cetinju, okupljajući 12 istoričara iz Crne Gore i Srbije.

Iz CGO su saopštili da je, u okviru programa, profesor istorije Igor Radulović održao čas na temu „Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa“, sa grupom od oko 15 učenika.

Čas je, kako su rekli iz te nevladine organizacije (NVO), poslužio kao primjer kako se kroz nastavu istorije mogu razvijati kritičko mišljenje i razumijevanje odgovornosti u kontekstu suočavanja s prošlošću.

Oni su kazali da su učesnici programa posjetili i izložbu „Devedesete – od nepristajanja do otpora“ na Cetinju, ali i ispratili istoimenu panel diskusiju koja je u petak održana u Prijestonici.

"Drugog dana, kroz predavanje istoričarke Sanje Radović, razmatrane su drugačije metode u nastavi istorije uz akcentovanje značaja regionalne saradnje, a program je zaokružen sesijom o obrazovnim izazovima i ulozi Muzeja devedesetih u procesu suočavanja s prošlošću“, kaže se u saopštenju.

Radović je rekla da joj je bilo drago da je imala priliku da predstavi nastavnicima i nastavnicama istorije iz Srbije i Crne Gore metodologije i digitalne alate u pristupu istorije devedesetih.

"Zajedno smo istraživali kako nove tehnologije i zajedničke istorijske čitanke mogu unaprijediti nastavu i povezati učenike sa savremenim pristupima istoriji”, kazala je Radović.

Profesorica istorije u Osnovnoj školi (OŠ) „Jovan Dučić“ u Beogradu, Vesna Kostić, ocijenila je da su teme vezane za devedesete i dalje osjetljive u nastavi istorije.

Kako je navela, svako ko je taj period živio ima svoje viđenje, često zasnovano na ličnim iskustvima, što se prenosi i na učenike i ponekad je teško promijeniti njihov ugao gledanja.

"Zato je dragocjeno učiti ih kroz nove metode koje im omogućavaju da razvijaju vlastiti, analitički pogled na prošlost. Učenje van učionice dodatno ih motiviše i otvara prostor za dublje promišljanje“, kazala je Kostić.

Profesorica istorije u Trećoj beogradskoj gimnaziji, Zorana Matićević, ocijenila je da je koncept Lavirinta 90-ih izazovan na više nivoa.

Devedesete su, kako je rekla, bile period velikih previranja, o kojem postoje brojni mitovi i različita tumačenja.

"Istovremeno, to je naša živa rana, u kojoj se prepliću lična i kolektivna istorija“, dodala je Matićević.

Prema njenim riječima, poseban izazov je pitanje istorijske distance - da li je 30 godina dovoljno da se razumije taj period.

Profesor istorije u OŠ „Vuko Jovović“ u Danilovgradu, Nikola Vukićević, ocijenio je da je radionica izuzetno korisna i inspirativna.

"Čas koji je održao kolega Radulović imao je vrlo živu atmosferu, a učenici su aktivno učestvovali u diskusiji. Posebno me dojmila posjeta Cetinju i izložbi “Devedesete – od nepristajanja do otpora”, koja je pružila uvid u antiratni duh tog vremena“, naveo je Vukićević.

On je kazao da mu je sve to, uključujući i panel diskusiju, dalo nove ideje kako da ovu temu približi učenicima devetog razreda.

Iz CGO su saopštili da je nastavnica u OŠ „Mirko Srzentić“ u Petrovcu, Ivana Kurtović, istakla značaj razgovora sa učenicima i kolegama o događajima iz prošlosti ne radi pukog pamćenja činjenica, već razumijevanja okolnosti i odgovornosti.

Prema njenim riječima, to je način da učenici razvijaju kritičko mišljenje i uče da kroz dijalog razumiju svijet oko sebe.

"Povratak građanskog vaspitanja u škole bio bi važan korak ka obrazovanju koje podstiče dijalog, empatiju i odgovornost“, poručila je Kurtović.

Radionica je dio projekta „Muzej 90-ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju“, koji sprovode CGO iz Crne Gore i Kulturni front iz Srbije, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Holandije kroz MATRA program, kao i Shared Horizons projekta koji finansira Francuska i sprovodi Expertise France – AFD.