Hajdi Radvilas  [ DW ]

03. 01. 2025. 11:37

Šta će biti sa slobodnom trgovinom 2025. godine?

Kada Donald Tramp 20. januara po drugi put preuzme dužnost predsjednika najveće ekonomske sile na svijetu, vidjeće se da li će ideja globalne slobodne trgovine doživjeti ozbiljan udarac – s visokim troškovima za potrošače, ali i za privredu u cjelini.

„Već više od deset godina bilježimo rast carina i drugih trgovinskih barijera. Očekujem da ćemo naredne godine biti svjedoci masivnog trgovinskog sukoba“, kaže Marsel Fračer, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), govoreći o 2025. godini.

Slobodna trgovina je prošlost

Dok su mnoge decenije nakon Drugog svjetskog rata bile obilježene smanjenjem globalnih trgovinskih prepreka, ponovo su se pojavile na velikoj sceni 2017. s prvom predsjedničkom administracijom Donalda Trampa.

Prošle, 2024. godine, carine su doživjele svojevrsni povratak: Evropska unija uvela je carine na uvoz električnih automobila iz Kine, a Kinezi su brzo odgovorili carinama na evropske vinjake. Međutim, mnogo oštrije oružje – carine na velike automobile s motorima na unutrašnje sagorijevanje iz EU – zasad je ostalo samo prijetnja.

Stručnjaci upozoravaju: trgovinski rat na vidiku

Ogroman potencijal za eskalaciju ima masa uvoznih carina koje je najavio Tramp: rekao je da će uvesti univerzalnu carinu od 10 do 20 procenata na svu robu iz inostranstva, dakle i iz Evrope i Njemačke.

Takođe, raspravlja se o dodatku od 25 procenata na proizvode iz susjednih zemalja Meksika i Kanade, najmanje 60 procenata carina na uvoz iz Kine i do 100 procenata na uvoz iz država BRIKS-a.

„Mnogo je prijetnji u opticaju“, kaže stručnjak za trgovinu Jirgen Mates iz Instituta njemačke privrede u Kelnu. „Ako se uvedu te carine, trgovinski partneri bi vjerovatno odgovorili sličnim mjerama. Tada bismo zaista imali scenario trgovinskog rata.“

Rat koji podiže cijene, upozorava Doroteja Hilrihs, istraživačica međunarodne trgovine u minhenskom ifo-institutu: „Kompanije su troškove carina većinom prebacivale na potrošače. To znači da su cijene porasle.“

Ekonomisti primjećuju da se troškovi carina često 100 odsto prenose na potrošače. Na primjer, za električne automobile uvezene iz Kine u Njemačku, to bi značilo da bi vozila za njemačke kupce mogla biti skuplja između 17 i 35 procenata, u zavisnosti od modela – osim ako kineske kompanije ne bi dio troškova preuzele na sebe, u borbi za tržišni udio.

Uvozna carina opterećuje na mnogim nivoima: Ako potrošači plaćaju više, ne raste samo inflacija, već se i manje kupuje, pa opada potražnja. Ako kompanije ne prenesu rast cijena na potrošače, njihovi profiti se smanjuju.

Oba scenarija mogu ugroziti privredni rast i radna mjesta.

Njemačkoj prijeti nova recesija

Za Meksiko, Kinu, Kanadu i Evropsku uniju, SAD su najveće tržište za plasman robe, pa bi uvozne carine mogle bi imati katastrofalne posljedice za te zemlje.

Zemlja koja je snažno orijentisana na izvoz, poput Njemačke, biće sljedeće godine ugrožena kao nijedna druga, kaže direktor DIW-a, Marsel Fračer: „Eskalacija trgovinskih sukoba značila bi drastičan pad njemačkog izvoza. To bi moglo dovesti do otpuštanja radnika. Nezaposlenost bi mogla da poraste a njemačka privreda bi mogla ponovo pasti u recesiju. I to uprkos našim nadama da će naredne godine konačno doći do blagog privrednog oporavka.“

Institut IW u Kelnu procjenjuje da bi američke uvozne carine od 10 do 20 procenata mogle njemačku privredu u naredne četiri godine da koštaju između 127 i 180 milijardi eura.

Trgovinski rat se još može izbjeći

„Donald Tramp koristi carine kao sankciju da bi primorao vlade na akciju“, objašnjava Doroteja Hilrihs iz ifo-instituta. Primeri ekonomista ilustruju ovu tvrdnju: Kanada i Meksiko, prema Trampovom mišljenju, čine premalo u borbi protiv ilegalne migracije i trgovine drogom na granici sa SAD. Države BRIKS-a pokušavaju da oslabe dolar kao svjetsku rezervnu valutu. EU ograničava prodaju američkih automobila i ne izdvaja dovoljno za odbranu. Kao odgovor na to, Tramp prijeti carinama.

Međutim, prema mišljenju mnogih ekonomista, još uvijek postoji šansa da se izbjegne trgovinski rat.

Jirgen Mates iz Instituta njemačke privrede u Kelnu smatra da bi EU mogla umiriti Trampa najavom većeg uvoza tečnog gasa iz SAD i povećane kupovine američke vojne opreme.

Istovremeno, EU mora jasno staviti do znanja da i SAD imaju značajan interes da izbjegnu trgovinski rat.

Julian Hinz, istraživač na Institutu za svjetsku ekonomiju u Kilu i Univerzitetu u Bilefeldu, upozorava da bi mnoge od najavljenih američkih carina mogle postati bumerang za SAD: „Ne samo da bi potrošačke cijene i tamo značajno porasle zbog ovih carina, već bi skočili i proizvodni troškovi američkih kompanija. Mnoge sirovine i poluproizvodi dolaze iz inostranstva.“

Takav scenario bi bio izuzetno skup i za američku ekonomiju.