- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
03. 01. 2025. 09:52
Čitaj mi:
Berbok u Damasku: Jedna ponuda i mnogo zahtjeva za Siriju
Ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok doputovala je u iznenadnu posjetu Siriji. Zajedno sa svojim francuskim kolegom Žan-Noelom Baroom, a u ime Evropske unije, ona želi da razgovara s predstavnicima privremene vlade koju su formirali pobunjenici. Dvoje političara namjeravaju da se, između ostalog, sastanu i sa vođom islamističke milicije Hajat Tahrir al Šams (HTS) Ahmedom el Šaraom.
HTS je 8. decembra okončao vladavinu dugogodišnjeg sirijskog vlastodršca Bašara el Asada, a Berbok i Baro su prvi ministri spoljnih poslova neke od država EU koji posjećuju Siriju nakon Asadovog pada.
Još uoči odlaska, Berbok je novim vladarima u Siriji iznijela uslove za obnavljanje odnosa s Njemačkom i Evropskom unijom. „Novi početak između Evrope i Sirije, između Njemačke i Sirije, je moguć“, poručila je političarka Zelenih. Ona, kako kaže, u sirijsku prijestonicu dolazi s francuskim kolegom u ime EU – „s ispruženom rukom, ali i jasnim očekivanjima od novih vladara“.
Berbok poziva na zaštitu žena i manjina
„Može biti novog početka samo ako novo sirijsko društvo svim Sirijcima, i ženama i muškarcima, bez obzira na etničku ili vjersku grupu, obezbijedi mjesto u političkom procesu, obezbijedi im prava i ponudi zaštitu“, rekla je Berbok. A ta prava, kako je dodala, moraju biti zaštićena i ne bi trebalo da budu potkopana „pretjerano dugim rokovima za izbore ili koracima ka islamizaciji pravosudnog ili obrazovnog sistema“.
Berbok još kaže da želi da podrži Siriju tokom mirnog prenosa vlasti, ali i kada je riječ o pomirenju društva i rekonstrukciji – sve to pored humanitarne pomoći koja je ljudima u Siriji obezbijeđena posljednjih godina. Ekstremizmu i radikalnim grupama ne bi trebalo da bude mjesta, naglasila je.
Faktički vladar zemlje, El Šara, najavio je da će sazvati konferenciju o nacionalnom dijalogu koja će uključiti sve slojeve sirijskog društva. Prema pisanju medija, to će se održati već sredinom januara. Ipak, kako je dodao, moglo bi da prođe oko tri godine dok se ne predstavi novi nacrt ustava i još godinu da se održe izbori.
Berbok: „Mi znamo odakle ideološki dolazi HTS“
Berbok ipak ostaje i skeptična. „Mi znamo odakle ideološki dolazi HTS i šta je radio u prošlosti“, rekla je njemačka ministarka, ali i dodala da se uočava želja za umjerenošću, kao i to da postoji razumijevanje s drugim važnim igračima. Početak pregovora sa Sirijskim demokratskim snagama (SDF) u kojima dominiraju Kurdi, važan je znak u tom pravcu, ocjenjuje ona.
Milicija HTS nastala je iz Al Nusra fronta, ogranka terorističke mreže Al Kaide. Al Šara se odvojio od Al Kaide i terorističke organizacije „Islamska država“ (IS), ali sve do danas postoje izvještaji da rukovodstvo HTS ipak održava kontakt s Al Kaidom.
Berbok: „HTS-u ćemo suditi po njegovim postupcima“
S obzirom na to, Berbok kaže: „Nastavićemo da sudimo o HTS-u po njegovim postupcima, ali uprkos svom skepticizmu, ne smijemo propustiti priliku da podržimo ljude u Siriji na ovoj važnoj raskrsnici.“ Ministarka spoljnih poslova ukazala je takođe da je Njemačka posvećena tome da unutrašnji sirijski proces ne bude poremećen spolja.
To podrazumijeva i poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta od strane svih susjednih država, dodala je – očigledno pritom misleći na Tursku i Izrael, zemlje koje optužuju da u Siriji slijede sopstvene interese. Takođe je vrijeme, naglašava Berbok, da Rusija napusti svoje vojne baze u Siriji. Moskva je godinama bila jedan od najvažnijih Asadovih saveznika.
Poslije skoro 14 godina građanskog rata, arapska zemlja je rascjepkana i podijeljena po vjerskim linijama. Čak i nakon Asadovog pada, rivalske milicije nastavljaju da se bore za vlast. Veliki djelovi Sirije su uništeni. Osim toga, postoji manjak radnika i kvalifikovanih radnika, privreda je u padu, a valuta je od 2020. godine izgubila više od 90 odsto vrijednosti. Pružanje javnih usluga je u kolapsu. Više od 16 miliona ljudi zavisi od humanitarne pomoći.