Martin Kubler  [ DW ]

20. 01. 2024. 11:10

Šta je promjena klima i po čemu se razlikuje od promjene vremena?

Šta je klima?

Kada ljudi govore o klimi i životnoj sredini, misle na postepene promjene u temperaturama i vremenskim prilikama tokom dužeg perioda – decenija ili vjekova. Dakle, ne radi se promjeni vremena na dnevnoj bazi, onome o čemu je riječ u svakodnevnoj vremenskoj prognozi.

Promjena klime može biti prirodna, povezana sa aktivnošću Sunca ili vulkanskim erupcijama - poput one u Indoneziji u aprilu 1815: erupcija vulkana Tambore, odnosno pepeo i gasovi, blokirali svjetlost Sunca i spustili prosječnu globalnu temperaturu i do 3 stepena Celzijusa. U zloglasnoj „godini bez ljeta", djelove zapadne Evrope i Sjeverne Amerike u junu, julu i avgustu 1816. pogodili su jak snijeg i mraz.

Ali većinu skorašnjih promjena klime podstakli su ljudi i način na koji živimo. U saobraćaju, poljoprivredi, grijanjem i drugim ljudskim potrebama i aktivnostima sve više se proizvode takozvani gasovi staklene bašte – prvenstveno ugljen-dioksid i metan. Tokom posljednjih 200 godina, ti gasovi su se nakupili u atmosferi, zadržavajući toplotu ispod zaštitnog omotača planete i postepeno je zagrivajući.

Stručnjaci za klimu su rastuću emisiju gasova staklene bašte povezali sa sve višim temperaturama i sve ekstremnijim vremenskim uslovima širom svijeta. Nedavne analize agencija poput Svjetske meteorološke organizacije i Kopernika, službe EU za klimatske promjene, potvrdile su da je 2023. bila daleko najtoplija godina u istoriji.

Kako klimatske promjene utiču na vrijeme?

Grupa naučnih organizacija pod imenom „World Weather Attribution" (WWA) koja koristi i podatke prikupljene širom svijeta i naučne modele, kako bi povezala klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike, 2023. je istražila više od deset katastrofa. Koristeći te naučne dokaze, WWA je objasnila kako emisija fosilnih goriva – koja je 2023. bila rekordna – čini oluje, suše, šumske požare i toplotne talase smrtonosnijim i razornijim.

WWA je, na primjer, otkrila da su vrućine i suša koji su 2023. izazvali jednu od rekordnih sezona požara u Kanadi i koji su uništili više od 18 miliona hektara, područje veličine Sirije – najmanje duplo vjerovatniji na planeti koja se zagrijava. Otkrili su i da su klimatske promjene do 50 odsto povećale intenzitet obilnih padavina u Libiji u septembru, i dijelom izazvale katastrofalne poplave u kojima je život izgubilo više od 3.400 ljudi.

Zemlja se zagrijava, pa zašto je tako hladno?

Uprkos višim temperaturama, djelovi svijeta i dalje se redovno smrzavaju do kosti. I to je takođe dio klimatskih promjena.

Ekstremno hladno vrijeme u Evropi i Sjevernoj Americi postalo je vjerovatnije zbog zagrijavanja Arktika, odnosno kolapsa polarnog vrtloga (hladnih vjetrova koji bijesne oko Sjevernog pola) i slabljenja džet struje (pojas jakih vetrova koji kruži oko globusa). Ako džet struja počne da se koleba, topli vazduh iz tropskih krajeva i ledeni polarni vjetrovi mogu da se pomjere, uzrokujući hiljadama kilometara dalje velike vrućine ili ledene mećave kada im za to nije vrijeme.

Zašto govorimo o klimatskim promjenama?

Ako svijet bude ovako nastavio, UN računaju da će emisije gasova staklene bašte do 2100. dovesti do povećanja prosječene globalne temperature za 2,9 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa. Već smo vidjeli kakve razorne posljedice ima povećanje od samo 1,4 stepena Celzijusa.

Čak i ako živite u dijelu svijeta gdje posljedice klimatskih promjena nisu tako ekstremne, ipak ćete biti pogođeni. Povećana migracija, cijene hrane i opšta globalna nestabilnost idu ruku pod ruku sa zagrijavanjem planete.

Tekst je izvorno objavljen na engleskom.