A.M. [ RSE ]

Šta je sve Crna Gora dala u višedecenijski zakup i sa kakvim epilogom?

Sporazumi Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj i saradnji u turizmu otvaraju put za zakup Velike plaže u Ulcinju, najjužnijem crnogorskom gradu, koja sa zaleđem obuhvata oko 20 miliona kvadrata.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić prethodno je objavio da je investitor Mohamed Alabar zainteresovan za zakup ove plaže na 99 godina i gradnju turističkog mega projekta koji uključuje hotele, aerodrom, bolnicu...

Posljednjih 20 godina, Crna Gora je u dugoročni zakup - od 30 do 90 godina - dala devet lokacija ukupne površine 900 hektara zemljišta, podaci su nevladine Akcije za socijalnu pravdu.

Radi se o zakupu bivših fabrika, vojnih kasarni, društvenih odmarališta, pa i istorijskih i kulturnih dobara...

Na većini lokacija izgrađeni su ekskluzivni rizorti. Na nekim gradnja nije ni počela zbog administrativnih problema, a neki projekti su završili pred sudovima.

Svim ovim zakupima prethodile su odluke Skupštine Crne Gore i raspisivanje međunarodnih tendera.

Svi ugovori o zakupu i investicijama su potpisani u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koja je 2020. izgubila vlast.

Šta je sve Crna Gora dala u dugoročan višedecenijski zakup i sa kakvim epilogom?

Porto Montenegro

Prva velika investicija i ugovor o dugoročnom zakupu zemljišta od 90 godina potpisan je pet mjeseci nakon obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. sa kanadskim milijarderom Piterom Mankom za Mornaričko remontni zavod Arsenal u Tivtu.

Mankova kompanija Adriatic Marinas je bila jedina na tenderu koji je raspisala tadašnja Vlada Mila Đukanovića.

Mank je brodogradilište platio 3,2 miliona eura. No socijalni program i čišćenje lokacije podigli su cijenu na 23 miliona eura. Na 90 godina mu je iznajmljeno oko 25 hektara obale i blizu 70 hektara akvatorijuma.

Investicijama od oko 500 miliona eura, staro brodogradilište je pretvoreno u Porto Montenegro - luksuznu marinu za megajahte, hotelski i stambeni kompleks.

Da bi privukli vlasnike jahti i najbogatiju klijentelu, Skupština Crne Gore je na inicijativu Vlade usvojila set poreskih olakšica, među kojima je PDV od sedam odsto na turističko-nautičke usluge, dok je gorivo za jahte oslobođeno carina i poreza.

U skladu sa željama i potrebama Mankove kompanije mijenjala se planska dokumenta i studija lokacije "Arsenala".

Deset godina kasnije Piter Mank je prodao Porto Montenegro državnom Fondu iz Dubaija. Cijena nikada nije zvanično saopštena.

Sveti Stefan

Singapurska kompanija Adriatic Properties Petrosa Statisa zakupila je 2007. godine najekskluzivnije ljetovalište u Crnoj Gori - kojem pripadaju hoteli Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža - na 30 godina.

Ugovorom je bilo definisano ulaganje od 50 miliona eura i godišnja zakupnina od 1,6 miliona, te da hoteli budu otvoreni 11 mjeseci godišnje.

Skupština Crne Gore je 2015. usvojila aneks ugovora sa Adriatikovim operaterom Amanom, prema kojem je zakup produžen za još 12 godina, a zakupnina smanjena na 1,1 milion eura.

Uz to, za Kraljičinu plažu zakup je produžen sa 30 na 90 godina i omogućena je izgradnja kondo hotela, odnosno apartmana za prodaju i hotelsku djelatnost.

Ugovori sa Adriatikom, sklopljeni su u vrijeme vlasti DPS-a Mila Đukanovića.

Nakon što je ta partija izgubila vlast na državnom nivou, lokalna budvanska vlast je 2021. pokrenula proteste protiv zakupca i srušila zaštitne ograde hotelskih plaža koje su bile pod zakupom Adriatika.

Iz tog razloga kompanija je zatvorila hotele zbog nemogućnosti da gostima obezbijedi privatnost.

Pokrenuli su i tužbu protiv države Crne Gore pred arbitražnim sudom u Londonu. Država je uzvratila kontratužbom zbog, kako su naveli, zaštite imovine čija se vrijednost umanjuje nekorišćenjem.

Protekle četiri godine hoteli su zatvoreni, a plaže su otvorene za sve turiste.

Luštica Bej

I drugi veliki projekat zakupa na 90 godina je na teritoriji Opštine Tivat.

Ugovor o zakupu skoro 700 hektara na poluostrvu Luštica, potpisan je 2009. između crnogorske Vlade i kompanije Luštica Development u vlasništvu švajcarsko – egipatske kompanije Orascom egipatskog biznismena Samiha Savirisa.

Ugovorom je definisana investicija od 1,1 milijardu eura, koja uključuje izgradnju osam hotela, oko 1.200 rezidencija, marine sa vezovima, golf teren, poslovne objekte, restorane, plaže…

Na sajtu državne Agencije za investicije navodi se da je do sada je uloženo oko 450 miliona eura. Prema izvještaju kompanije, prodato je preko 400 apartmana čiji su vlasnici iz 40 država.

Prema ugovoru, zakup će prvih deset godina biti plaćan po milion eura godišnje u akcijama.

Time je Vlada do sada stekla oko sedam odsto akcija u kompaniji.

Monterose

Iste godine, 2009, Vlada Crne Gore je potpisala ugovor o zakupu na 90 godina, 50 hektara zemlje na poluostrvu Luštica u blizini naselja Rose, sa offshore kompanijom Northstar.

Ova kompanija je trebalo da uloži oko 140 miliona eura u gradnju turističkog naselja Monterose, odnosno u hotele, luksuzne vile i druge sadržaje.

Gradnja nije počinjala, pa je 2018. potpisan aneks ugovora kojim je vrijednost investicije smanjena na 80 miliona. Ali ni tada nije ugovor realizovan.

Kompanija Northstar je 2022. obavijestila Vladu da se povlači iz posla zbog neispunjenih obaveza države i da je pokrenula postupak za naknadu štete pred sudom u Londonu.

Vlada je formirala tim koji treba da prikupi dokumentaciju za odgovor na tužbu i utvrđivanje činjenica o tome ko je napravio propuste – država ili investitor.

Portonovi

U dugoročni zakup na 90 godina je 2012. godine naftnoj kompaniji SOCAR iz Azerbejdžana dato zemljište bivše vojne kasarne 'Orjenski bataljon', u naselju Kumbor u Herceg Novom.

Uz obavezu investiranja od 250 miliona eura, ugovorom je dogovorena fiksna zakupnina od jednog eura po kvadratnom metru i varijabilna od pet posto profita.

Na prostoru od skoro 25 hektara za osam godina izgrađena je luka Kumbor, luksuzni hotel kojim upravlja operater One&Only, resort, poslovni centar i stambeni dio koji uključuje i vile sa bazenima.

Kompanija je saopštila da je do sada uložila preko 800 miliona eura u ovaj kompleks.

Tvrđava Mamula

Opštini Herceg Novi pripada i ostrvo Lastavica koje je 2015. dato u 49 godina dugi zakup.

Švajcarsko egipatska kompanija 'Orascom' Samiha Savirisa je preko kćerke firme Orascom Holding Mamula Montenegro iz Herceg Novog zakupila je ostrvo sa tvrđavom Mamula.

Tvrđava iz 19. vijeka, koja se nalazi na ostrvu površine oko tri hektara, bila je zatvor za lokalne antifašiste tokom Drugog svjetskog rata.

Lokacija predstavlja nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini. Investitor je bio u obavezi da, osim izgradnje luksuznog rizorta, obavi rekonstrukciju tvrđave.

Godišnja cijena zakupa iznosi 1,5 euro po metru kvadratnom i 90 eurocenti po kvadratu za akvatorijum. Investitor se obavezao na ulaganje od 15 miliona eura.

Nakon rekonstrukcije ostrva objavio je da je uloženo preko 36 miliona.

Nekadašnje logorske ćelije sada su luksuzne hotelske sobe, a logorski prostor adaptiran je u spa sadržaje, restorane i barove.

Ulcinjska rivijera

Vlada Crne Gore je 2017. putem javnog tendera dala koncesiju od 30 godina nad državnim preduzećem Ulcinjska rivijera konzorcijumu Karisma Hotels&Resorts.

Zakup podrazumijeva 12 hektara zemljišta, više hotela i objekata u koje je, po ugovoru, investitor trebalo da za dvije godine uloži oko 16 miliona eura.

Godišnji fiksni zakup iznosi 450.000 eura.

Takođe su predviđena ulaganja u izgradnju novih turističkih objekata do 2027. kako bi ukupna investicija iznosila oko 32 miliona eura.

Mediteran Žabljak

Nekadašnji vojnoturistički kompleks Mediteran na Žabljaku dat je u zakup na 30 godina konzorcijumu Baltic International Trading iz Estonije i CG Ski sa Žabljaka 2018. godine.

Za zakup 1,4 hektara, konzorcijum je trebalo da plati jedan euro po kvadratu zemljišta i pet posto prihoda po godini, uz gradnju rizorta sa pet zvjezdica vrijednog oko pet i po miliona eura.

Gradnja nije započeta. Naime, UNESCO je izrazio zabrinutost, a Svjetski centar za kulturnu baštinu je preporučio obustavu jer je zemljište u srcu Nacionalnog parka Durmitor.

Investitor je 2021. podnio tužbu protiv države Crne Gore pred Privrednim sudom, tražeći 26 miliona eura odštete 'zbog izmakle koristi'.

Kolašin 1600

Planinski centar Kolašin 1600 na Bjelasici dat je 2018. u zakup na 90 godina, obuhvata 27 hektara planinskog zemljišta neposredno uz istoimeno moderno skijalište.

Ugovor predviđa zakupninu od 10 eurocenti po kvadratu i 0,1 posto od neto dobiti na godišnjem nivou, što znači da država godišnje dobija 27 hiljada eura za zakupninu i hiljadu eura na svaki milion koji zaradi zakupac.

Jedini ponuđač koji se prijavio na tadašnji javni tender bio je konzorcijum iza kojeg su stajali albanski biznismen Baškim Uljaj i Zoran Bećirović, koji je suvlasnik više kolašinskih hotela u i skijališta 'Kolašin 1450' koje je kupio privatizacijom.

Skijališta su povezana stazama dugim 45 kilometara.

Investitor je bio obavezan da prve godine zakupa izgradi turistički kompleks u vrijednosti od skoro 13 miliona eura. Ukupna investicija, kako je navedeno u Investicionom programu, iznosiće oko 77 miliona eura.

Do sada od izgrađena tri hotela od kojih je jedan otvoren, a u planu je izgradnja još dva.

Centar se nalazi 12 kilometara od grada Kolašina, koji je povezan autoputem sa Podgoricom.