Tufik Softić

Na dijalog pozivaju, imovinu na Bjelasici brane svim pravnim sredstvima

Grupa građana Berana, mještana sa katuna Šiška, Reljina, Dolovi Lalevića, Pešića rupe na Bjelasici, čije se parcele nalaze na teritoriji Nacionalnog parka Biogradska gora, kao i predstavnici neformalnog udruženja „Pravo na đedovinu i privatnu svojinu“, obratili su se pismom predsjedniku skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Dejanu Đuroviću izrazivši nezadovoljstvo politikom JP nacionalni parkovi Crne Gore koji im, kako tvrde, onemogućava da valorizuju svoju stogodišnju imovinu na ovoj atraktivnoj lokaciji.

U pismu koje su dostavili Portalu RTCG oni su naveli da su na svim sastancima, javnim raspravama i dopisima iznosili svoje probleme kako u prostorijama Nacionalnog parka, tako i u prostorijama drugih nadležnih institucija, kao i da su od većine drugih institucija, kao i od Odbora, nailazili na razumijevanje i volju da se problem riješi.

“Nailazili smo, međutim, i na i veliku opstrukciju od strane NP i njihovih predstavnika, pri čemu nisu objektivno informisali nadležne organe i javnost, počevši od toga kako sarađuju sa lokalnim stanovništvom, pa do stvarnog stanja na terenu. U prilog izrečenom idu njihove izjave na samoj sjednici Odbora, gdje su isticali da nema proširenja granica, gdje i sam direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić to demantuje, pokazujući dvije karte - jednu sa postojećim granicama i drugu sa proširenim, što dovodi do pitanja – šta će druga, ako nema proširenja, i izjavom da može doći do neznatnih proširenja”, navode vlasnici zemljišta na prostoru u bližoj okolini Šiškog jezera.

Prema njihovim riječima zamjenica direktora JP Nacionalnih parkova Crne Gore Nela Dubak i državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja Marina Izgarević, svojim izjavama demantuju sam postupak nacionalnih parkova prema građanima i njihovu navodnu saradnju sa građanima, pa obje napominju da se u drugoj zaštitnoj zoni mogu rekonstruisati i obnoviti objekti, a u trećoj zoni rekonstruisati, obnoviti i graditi novi, ali na terenu i u praksi to, kako tvrde potpisnici pisma,  nije tako, “jer obično, kad smo kod njih na sastancima, dobijamo odgovor da se ne može ništa graditi”.

“Svjedoci smo izjava gospođe Vešović Dubak da je primjetno da se u većoj mjeri ljudi na katunima bave turizmom, što nije tačno, a i da jeste, ne vidimo tu nikakvu negativnost. Sama ističe da su nacionalnim parkovima umanjeni prihodi od turizma zbog blokada mještana, pritom se ne pitajući koliki su naši gubici zbog nepostojanja adekvatnih uslova za bavljenjem stočarstvom i turizmom, gdje nam baš oni, NPCG, svojom opstrukcijom ograničavaju raspolaganje privatnom svojinom”, pišu građani beranske opštine u obrađanju predsjedniku Odbora za za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje.

Oni postavljaju pitanje koliko su njihovi gubici zato što ne mogu obrađivati svoje parcele od konstantne štete koje im nanose divlje svinje.

“Ovdje želimo napomenuti da je krajnje indikativno da je, kada su u pitanju naše parcele, na neobjašnjiv način, došlo do promjene statusa naših imanja u katastarskom operatu, te da umjesto 'livada' kako su bile klasifikovane u nekim ranijim posjedovnim listovima, sada u istim za iste parcele imamo 'pašnjake'. Sve ovo nas navodi na zaključak da ljudi koji vode NP, pored upravljanja, misle da imaju i monopol i ekskluzivno pravo da se bave turizmom, a da naša - Ustavom i zakonima zagarantovana prava - bukvalno ograničavaju ili svode na minimum. Stoga se sa razlogom pitamo da li to NP u mještanima vidi konkurenciju pa rade sve kako bi nam totalno zabranili da raspolažemo svojom imovinom koja se nalazi u granicama NP Biogradska gora. Takođe, gospođa Vešović Dubak kaže da nema selektivnosti i diskriminacije u primjeni zakona od strane NP, ali stanje na terenu i praksa pokazuje drugačije. Samom promjenom zona, što je direktor Agencije Gazdić potvrdio, te rekonstrukcijom i gradnjom objekata oko najužeg jezgra Nacionalnog parka Biogradska gora, a istovremeno promjenom zona gdje se nalaze privatne parcele, te tako zabranjujući rekonstrukciju i gradnju novih objekata privatnim vlasnicima, vrše diskriminaciju”, tvrde vlasnici katuna na Bjelasici.

Prema njihovim riječima i oko samih zapisnika koji sačinjavaju nadzornici NP ima selektivnosti i diskriminacije, “pa se nekom pravi Zapisnik, a nekom ne”.

Tako se pozivaju na pojačanu aktivnost od 2020. godine, a da nisu primenjivali zakon od dana stupanja na snagu Zakona o prostornom planiranju i izgradnji objekata iz 2011. godine na koji se pozivaju, već po svom nahođenju. Čak i ovom izjavom o pojačanoj aktivnosti od 2020. godine, sami sebe demantuju, te pišu zapisnike retroaktivno i to opet selektivno. Neki od tih zapisnika završe u fioci njihove pravne službe, gdje se ne prosleđuju  nadležnim institucijama, tako da se u tom pogledu vrši selektivnost i diskriminacija, čime dokazuju da za sve nas na katunima ne važe isti uslovi. Takođe se nisu udostojili da nam daju tačne inormacije i odgovore koje smo, pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, tražili od njih, te je i tu bilo selektivnosti a imamo informacije i dokaze pored ovih pomenutih objekata na Biogradskom jezeru da su i sami zaposleni i nadzornici iz NP Biogradska gora i njihovi članovi familije gradili bez potrebne dokumentacije, gdje po Zakonu iz 2011. godine apsolutno nisu mogli dobiti UT uslove”, tvrde stanovnici Berana koji su vlasnici zemljišta na Bjelasici.

Oni napominju da ne žele, niti će dozvoliti da im NP uskraćuje Ustavom i zakonima zagarantovana prava, niti da ih konfrotiraju sa drugim nadležnim institucijama.

“Vjerujemo u institucije i nadležne organe naše države i imamo još strpljenja da iscrpimo sve mehanizme koji su nam na raspolaganju u zaštiti naših prava i kao savjesni i odgovorni građani, ljubitelji prirodne sredine, a ne prestupnici, kako nas NP želi predstaviti, kao lokal-patriote i generacija koja želi da sačuva svoju đedovinu i da ostane na istoj, još dajemo šansu dijalogu i odugovlačimo sa podnošenjem krivičnih prijava protiv JP NPCG i pojedinih zaposlenih u tom Javnom preduzeću, a sve iz razloga da ne kvarimo imidž državi, turizmu, poljoprivredi, stočarstvu”, kažu u pismu.

Za sve navedeno, kako tvrde, pored kontradiktornih izjava direktora Gazdića, gospođe Dubak – Vešović i gospođe Izgarević, imaju mnogobrojne dokaze, dokumenta, fotografije i svjedoke.

“Najveći dokaz je stanje na terenu, a da napomenemo i to kako su NPCG,  iako nisu nadležni za to, naše objekte proglasili nelegalnim. Naši problemi su lako rješivi, samo ako se NP udostoji da sjednemo za sto i da iskreno pristupi rješavanju naših problema, njihovog ničim izazvanog sukoba sa nama, a da pritom ni jedni ni drugi ne kršimo zakon. Napominjemo da smo protiv kršenja bilo kog zakona, da nismo za promjenu postojećeg zakona, niti nižih propisa, da smo protiv devastacije životne sredine i sebe smatramo zaštitnicima iste”, kažu oni.

Mještani Berana zahtijevaju od Nacionalnih parkova “da ne manipulišu podacima, da se ne miješaju u rad nadležnih organa posebno onih koji donose UT uslove, daju dozvole i organe koji vrše kontrolu, da ne vrše promjenu zona mimo zakona bez konsultacija sa nadležnim organima i lokalnim stanovništvom.

“Ovo iz razloga, što se promjenom zona opstruiše gradnja i primjena zakona, te tim činom sami krše zakon, a ne mi, izazivajući konfuziju u primjeni. Ovom prilikom izražavamo spremnost da se formira Кomisija u čiji sastav bi ušli predstavnici nadležnih ministarstava, mještana sa pomenutih katuna, predstavnika NP i predstavnika Agencije za zaštitu životne sredine, sa zadatkom obilaska katuna u granicama NP Biogradska gora, kako bi se uvjerili u sve naše navode, uvjerili u pravo stanje na terenu i našli najbolje rešenje za ovaj problem”, zaključuju se u pismu grupa građana Berana, mještana sa katuna Šiška, Reljina, Dolovi Lalevića, Pešića rupe na Bjelasici i predstavnika neformalnog udruženja „Pravo na đedovinu i privatnu svojinu“.

Portal RTCG je u saznanju da je u nekim od ranijih planova, prije političkih promjena 2020. godine, na lokaciji vlasnika zemljišta oko Šiškog jezera na Bjelasici, koji su potpisnici ovog pisma, predviđena gradnja elitnog turističkog naselja, zbog čega postoji bojazan da iza svih problema sa kojima se suočavaju može stajati privatni interes.

Šiško jezero

Šiško jezero i katuni oko njega predstavljaju možda i najljepsi turistički potencijal Belasice na teritoriji Berana. Pored ovog jezera vodi put do vrha ili vidikovca Bendovac (1774 mnv), odakle se lagano putevi dalje spuštaju do Biogradskog jezera. To je odavno već najatraktivnija ruta za planinare, bicikliste i bajkere od Berana do Biografskog jezera i Mojkovca.