B.B.

Analiza IA: Ljudi koji rade za servise poput dostave i prevoza bez pravne zaštite

Rezultati analize Instituta alternativa pokazuju da u Crnoj Gori platformski rad ostaje gotovo u potpunosti neregulisan kao posebna kategorija. To znači da hiljade ljudi koji rade za servise poput dostave ili prevoza ostaju bez ikakve pravne zaštite, ocjenjuju u ovoj NVO.

Institut alternativa (IA) izradio je analizu o spremnosti Crne Gore da primijeni novu EU Direktivu o platformskom radu. Platformski rad predstavlja oblik rada koji se obavlja putem digitalnih platformi ili aplikacija koje putem interneta povezuju radnike i klijente – na primjer za dostavu hrane ili prevoz putnika. Direktivom se uvodi pretpostavka zaposlenja, prema kojoj se radnik koji obavlja posao putem digitalne platforme smatra zaposlenim kod te platforme, osim ako platforma ne dokaže suprotno.

"Ne postoje zvanični podaci o tome koliko ljudi u Crnoj Gori zarađuje putem platformi, koja je njihova starosna ili profesionalna struktura, niti koliki je njihov udio u ukupnoj radnoj snazi. Umjesto direktnih ugovora sa radnicima, platforme se uglavnom predstavljaju kao posrednici i ostvaruju profit preko kurira, vozača i drugih radnika, dok se formalni angažman često vodi preko trećih strana – posredničkih agencija. Na taj način, osnovne obaveze poslodavca, uključujući socijalnu zaštitu i radna prava, ostaju van domašaja radnika", objašnjavaju u IA.

Istraživanje ove NVO pokazuje da odlaganje zakonske regulacije prijeti da produbi nejednakost između radnika i platformi.

"Dok platforme ostvaruju profit i šire poslovanje, radnici ostaju bez osnovne zaštite i sigurnosti. U analizi se ističe da upravo uspostavljanje jasnih pravila može spriječiti da hiljade ljudi ostanu u sivoj zoni rada, bez prava koja pripadaju svakom zaposlenom. Između ostalog, neke od preporuka Instituta alternativa ukazuju na potrebu da se platformski rad zakonski definiše i uredi kroz poseban pravni okvir, uz jasno određene nadležnosti Ministarstva rada, Poreske uprave i Inspekcije rada. Sadašnje odredbe Zakona o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija obuhvataju isključivo mali segment frilensera, uglavnom u oblasti inovacija i istraživanja, što dodatno potvrđuje potrebu za širim i inkluzivnijim pristupom. Takođe se preporučuje uspostavljanje registra radnika na platformama, kao i sistematsko prikupljanje i objavljivanje podataka o platformskom radu – uključujući broj radnika, sektorsku raspodjelu, demografske karakteristike i radne uslove – kako bi se omogućilo donošenje politika zasnovanih na dokazima", navode u saopštenju.

IA predlaže i pokretanje dijaloga između države, sindikata, predstavnika platformi, organizacija civilnog društva i samih radnika, s ciljem zajedničkog oblikovanja politika i njihove djelotvorne primjene.

"Crna Gora trenutno ne primjenjuje EU Direktivu koja reguliše platformski rad, ali su iz Ministarstva rada najavili da će Crna Gora imati rok do decembra 2026. godine da prenese odredbe Direktive u nacionalno zakonodavstvo. Ova Direktiva donosi niz rješenja – od uređenja pitanja statusa zaposlenja i prava na kolektivno pregovaranje, do jasnijih pravila odgovornosti i zaštite radnika. Ipak, očekuje se da će se Crna Gora ovim pitanjem ozbiljnije baviti tek nakon što zemlje članice EU usvoje svoje modele, koji će poslužiti kao primjer državama kandidatima za članstvo", navodi Ivana Božović iz IA.

Podsjećaju da je ova analiza nastala u okviru inicijative „Platform Revolution“, istraživačkog projekta osam partnerskih organizacija, finansiranog od strane Stiftung Mercator i koordinisanog od strane EUROPEUM-a.