Mi.M. [ PR Centar ]

Crnoj Gori potrebno političko i društveno prepoznavanje omladinskog rada

U crnogorskim zakonima potrebno je jasno prepoznati profesiju omladinskog radnika i radnice, osigurati stabilno i transparentno finansiranje, razviti i podržati sistem obrazovanja za omladinski rad i validacije neformalnog učenja, kao i otvoriti i unaprijediti omladinske prostore i u manjim sredinama.

To su neki od zaključaka sa foruma „U susret Četvrtoj evropskoj konvenciji o omladinskom radu“, koji je organizovao Forum mladi i neformalna edukacija (Forum MNE) u saradnji sa Udruženjem praktičarki i praktičara omladinskog rada (UPORCG).

Predsjednica Foruma MNE Elvira Hadžibegović, kazala je da je 30 mladih profesionalaca iskazalo zainteresovanost da žele da postanu omladinski aktivisti i da će Forum MNE, uz ili bez podrške Ministarstva sporta i mladih, nastaviti edukaciju što većeg broja omladinskih aktivista kroz programe samofinanisranja ili uz podršku međunarodnih donatora.

“Smatramo da ono što Forum MNE može i treba da uradi je edukacija što većeg broja omladinskih aktivista i da nijednom više ne dođemo u situaciju da nema dovoljno omladinskih aktivista, da nema kvalitetnog kadra za zapošljavanje i da omladinski civilni sektor polako, ali sigurno prestaje da postoji”, rekla je Hadžibegović.

Naglasila je da su mladi sve više u online prostoru i da kao društvo moramo pružiti odgovor na to.

“Postoji cijela grana omladinskog rada, online omladinski rad koji se bavi ovim pitanjem. Ukoliko sistemski, strateški razmišljamo o boljitku naših mladih ljudi, vjerujem da možemo da počnemo da radimo na digitalizaciji omladinskog rada. Digitalizacija omladinskog rada nam stoji kao jedan ogroman cilj koji treba da postignemo što prije da bi uhvatili zamajac Evrope”, kazala je Hadžibegović.

Potpredsjednica UPORCG Mirela Rajković, rekla je da je to novo udruženje na koje se čekalo deceniju ili dvije i koje okuplja ljude koji se preko 20 godina bave omladinskim radom i omladinskim politikama, ali i nove snage, koje su bliže uzrastu mladih.

„Ulažući samo u jedan segment omladinske politike ili omladinskog rada nećemo uspjeti da zaokružimo priču i da dođemo do mladih kojima smo potrebni. Omladinski rad nudi dodatnu mogućnost, a to je da se bavimo svim mladim ljudima, odnosno da se bavimo cjelokupnim razvojem jedne mlade osobe. Omladinski rad nam pomaže da kreiramo društvo koje baštini mir kao vrijednost“, istakla je Rajković.

Ukazala je da se trenutno nalazimo u situaciji da se bavimo posljedicama i da se djeluje represivno na mlade umjesto prevencije i afirmativnih mjera.

„Živimo u najkomotnijem periodu čovječanstva, ali i najopasnijem. Mladi ljudi nikad nisu ovoliko bili izloženi nasilju. Roditelji današnjih mladih ljudi nisu digitalna generacija i ne mogu da pretpostave odakle sve vrebaju problemi. Zato je biti mlada osoba danas jako teško, velika su očekivanja, imate pristup informacijama, a jedan od najvećih problema postaje mentalno zdravlje. Mladi otvaraju kompleksne teme, ali je teško da daju odgovore na sva pitanja koja se pred njima otvaraju“, jasna je Rajković

Zaključila je da je omladinski rad autentičan, pristupačan način za mlade gdje im se stvaraju mogućnosti i siguran prostor da se otvore i da se ljepoti koju nose pruži prilika da procvjeta.

Direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta i mladih Darko Stojanović, kazao je da su vrlo rijetka ministarstva koja se ne mogu dovesti u vezu sa mladima i omladinskim politikama i zato na čelu svih aktivnosti koje u narednom periodu treba uraditi, a tiču se mladih, treba da stoje premijer i ministri.

„Cilj svih nas je članstvo u Evropskoj uniji i šansu koja nam se ukazala ne bi smjeli da propustimo. Na tom putu treba ispuniti sve obaveze koje se tiču omladinskih politika, koje se tiču usaglašavanja sa zakonodavstvima i praksama zemalja EU, a to ne može da uradi samo ministarstvo, ili Vlada. To treba da bude jedna široka priča, gdje je veoma značajan doprinos civilnog sektora, organizacija mladih“, smatra Stojanović.

Istakao je da će Ministarstvo sporta i mladih biti na raspolaganju i formalno i neformalno, na dnevnom nivou za sve ideje nevladinog sektora, organizcaija mladih.

„Konačno smo počeli sa radom radne grupe koja radi Nacrt izmjena Zakona o mladima. Mnogo stvari treba da promijenimo i mnogo je važno da taj tekst zakona bude kvalitetan. Sa tim nećemo da žurimo, jer je mnogo bitnije da tekst Zakona bude kakav treba, nego da po svaku cijenu ispunimo neke kratkoročne, srednjoročne planove Vlade Crne Gore. U narednom periodu trudićemo se i da pojačamo rad omladinskih servisa i klubova nezavisno od toga jesu li osnivači Ministarstvo ili drugi akteri“, najavio je Stojanović.

Forum MNE je sproveo dva istraživanja u oblasti omladinskog rada.

Omladinski rad u regionu Zapadnog Balkana

Projekta menadžerka u Forumu MNE Anđelija Lučić, kazala je da su istraživanja, koja su sproveli, analizirala stanje omladinskog rada u šest zemalja regiona, s ciljem da se identifikuju izazovi, dobre prakse i predlože koraci ka unapređenju ovog sektora.

Dodala je da se prva studija bavila političkim dimenzijama omladinskog rada.

„Glavni nalazi prve studije su da omladinski rad nije jasno definisan ni prepoznat kao profesija u svim zemljama Zapadnog Balkana. Aktivnosti omladinskog rada u regionu Zapadnog Balkana u velikoj mjeri zavise od projektno zasnovanog finansiranja međunarodnih donatora. Nedostaju formalni programi obuke i priznate kvalifikacije za omladinske radnike/radnice. Iako je neformalno obrazovanje prepoznato u nacionalnim politikama zemalja Zapadnog Balkana, ne postoji sistem za validaciju stečenih kompetencija. Monitoring programa i aktivnosti omladinskog rada sprovodi se sporadično i ne postoje razvijeni sistemi prikupljanja podataka”, istakla je Lučić.

Pored političkih dimenzija, komparativne analize istraživani su stavovi ljudi koje rade sa mladim, a i samih mladih, a istraživanje je obuhvatilo preko 550 učesnika.

“Najveći izazovi su prepoznavanje profesije omladinskog radnika/radnice, društveno i političko prepoznavanje omladinskog rada, nedostatak obuka i mogućnosti za profesionalni razvoj omladinskih radnica i radnika, nedostatak podsticajnog okruženja za razvoj omladinskog rada, nedovoljna saradnja između omladinskih organizacija i institucija, nedovoljno mogućnosti za umrežavanje i razmjenu praksi, kao i za razvoj kvalitetnih, dostupnih i inkluzivnih servisa za mlade”, navela je Lučić.

Kada je riječ o Crnoj Gori glavni nalazi, kako je kazala, su da se omladinski rad uglavnom sprovodi van formalnog sistema obrazovanja, a više ispitanika/ispitanica istaklo je ulogu omladinskog rada u jačanju otpornosti mladih i podsticanju društvene kohezije.

“Omladinski rad vide kao društveno dobro koje „raste bez institucionalne podrške“ i postavlja temelje za realizaciju omladinske politike. Ispitanici/ispitanice su stanje omladinskog rada ocijenili nešto boljim na lokalnom nego na nacionalnom nivo”, kazala je Lučić.

Kao ključni izazovi navode se nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti, kašnjenje zakonodavnih izmjena, slaba implementacija strateških dokumenata, nedovoljna institucionalna i finansijska podrška civilnom sektoru, nepostojanje formalnog priznanja profesije omladinskog radnika/radnice, nepostojanje standarda programa omladinskog rada, nedostatak mogućnosti za edukaciju i profesionalni razvoj.

Istraživačica u oblasti omladinske politike Nina Krivokapić, istakla je da je omladinska politika stav društva, ali je i jedan istorijski momenat, kontekst, „način na koji smo se mi podizali, na koji se nove generacije podižu“.

„U participativnim demokratijama morate da imate mlade koji se bave, pogotovo stvarima koje se njih tiču i nikako ne smijete da dozvolite da im kažete- kad porastete, pričaćemo“, jasna je Krivokapić.

Prema njenim riječima omladinska politika uključuje zaposlenje, obrazovanje, stanovanje, zaštitu životne sredine, održiv razvoj i ona nije samo Zakon o mladima i omladinski rad, već je mnogo široka.

„Kakve mlade napravimo takva će nam biti budućnost. Želja i tendencija djece da se razvijaju u društvu može da leži i u njihovoj nesigurnosti. Jedna pogrešna riječ ili pogrešan korak u pristupu mladoj osobi može da je potpuno okrene u drugom pravcu. Treba paziti kako formiramo određeni ambijent, da se ne bi čudili zašto su nam mladi nasilni. Moramo da vidimo da li na mlade gledamo kao na resurs ili problem. Kada vidimo da su stvari teške ne usuđujemo se da ih mijenjamo, a zapravo su teške, jer se nismo usudili da se pokrenemo i da ih mijenjamo“, rekla je Krivokapić.

Generalni sekretar MMCG Vladimir Perazić, siguran je da je najvažnije ohrabriti mlade da budu aktivni, da se njihov glas čuje.

„Omladinske politika je šira od strategije i zakona, ali moramo da imamo kvalitetno zakonsko rješenje i strategije da bismo mogli da krenemo od nečega kada govorimo o okviru u Crnoj Gori. Veoma je važan korak što ćemo konačno odblokirati rad radne grupe kada govorimo o izmjenama i dopunama Zakona o mladima. Treba da konačno izmjenimo to zakonsko rješenja na pravi način i prepoznamo omladinski rad i omladinske radnike u okviru tog zakona i onda bi to bila polazna osnova da idemo dalje. Veoma je važna i podrška za omladinske servise“, rekao je Perazić.

Potrebno je, kako je dodao, umrežiti omladinske klubove koji je osnovala džava i koje su osnovale lokalne samuprave.

Predsjednica UPORCG Ajša Hadžibegović, jasna je da ne može samo jedan direktorat, niti jedno ministarstvo da se bavi mladima, jer se pitanja mladih tiču svih sektora.

„Sa evropskog nivoa je jasan stav da učešće mladih vidi kroz sve politike, ne samo u sektoru mladih. Do sada se išlo nekim formalnijim putem, ali nadam se da će stvari otići u suštinu, jer je prilika puno. Ne može nijedna politika bez podatka, činjenica, koje dolaze iz istraživanja i ne može ništa bez prakse koja pokazuje šta stvarno treba“, rekla je Hadžibegović.

Istakla je da zanemarljiv novac potreban da u svakoj opštini postoji omladinski klub i nekoliko omladinskih radnika.

„Pored dijaloga između resora, kada je riječ o omladinskih politikama, potrebno je pojačati i dijalog sa civilnim sektorom“, stav je Hadžibegović.

Događaj je organizovan u okviru projekta „Otkrivanje potencijala omladinskog rada na Zapadnom Balkanu”, koji Forum MNE sprovodi u saradnji sa partnerskim organizacijama: Nacionalna asocijacija praktičara/ki omladinskog rada (NAPOR) - Srbija, Sojuz za mladinska rabota - Sjeverna Makedonija, PRONI Centar za omladinski razvoj - Bosna i Hercegovina, Youth for Social Changes - Albanija, THY – Kosovo i Human Rights Education Youth Network (HREYN) - Belgija uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.