A.J.

istraživanje pokazalo

Većina sudija i tužilaca je za sprovođenje vetinga, rijetki bi podnijeli ostavke

Ako u Crnoj Gori bude spoveden veting, mehanizam provjere finansijskog, etičkog i stručnog integriteta sudija i tužilaca, većina njih bi prihvatila taj proces, pokazuje istraživanje o percepciji korupcije kod aktera u pravosuđu koje je za Akciju za ljudska prava uradila agencija DeFacto Consultancy.

"Prema njemu, 42.1 odsto sudija/tkinja saglasno je sa uvođenjem faznog vetinga, a isti stav ima 24.4 % državnih tužilaca/teljki. Advokati su, pokazuje istraživanje, najspremniji za taj proces – njih 72.5 %, a među vještacima 66.3 % ispitanih", kazala je profesorica Olivera Komar koja je predstavila analizu.

Kaže da su u pogledu spremnosti da se podvrgnu vetingu zabilježeni ohrabrujući podaci. Na pitanje – šta ćete uraditi ako se uvede fazni veting – 78 % tužilaca/teljki je odgovorilo da bi prihvatilo taj proces, a 7.3 % je odgovorilo negativno.

„Imamo samo 7.3 % onih koji kažu da će da podnesu ostavku, da neće da budu dio vetinga, jer je to ponižavajući i nepravedan postupak“, pojasnila je Komar.

Slične su brojke zabilježene i kada su na isto pitanje odgovarale sudije/sutkinje. Nešto manje bi prihvatilo fazni veting, njih 71.6 %, ali je manje i onih nosilaca sudijskih funkcija koji su protiv tog procesa – svega 3.2 % ga ne prihvata. Četvrtina sudija/sutkinja ne zna šta konkretno znači ovaj proces jer nisu upoznati sa njim, pokazuje istraživanje.

Komar kaže da je i pored toga „nivo podrške jako dobra polazna osnova za sprovođenje vetinga“.

Istraživanje je pokazalo i da oni koji su unutar pravosudnog sistema manje percipiraju postojanje korupcije u svojim redovima od onih koji su van sistema. Naime, advokati i vještaci taj problem uočavaju u znatno većoj mjeri u odnosu na nosioce funkcija u pravosuđu.

U istraživanju je učestvovalo 40.1 % tužilaca/teljki (41), 34.7 % sudija/sutkinja (95), 43.8 % vještaka (92), kao i 6.8 % advokata (109), a rezultati su predstavljeni na konferenciji „Veting u crnogorskom pravosuđu?“ koju je organizovala Akcija za ljudska prava (HRA) u okviru projekta „Reformom pravosuđa do vladavine prava“.

HRA ovaj projekat sprovodi uz podršku regionalnog projekta „SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan“, koji implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) sa partnerima, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

„Veting je neophodan, pronaći najbolji način za sprovođenje“

Za sprovođenje vetinga u Crnoj Gori je potrebna politička volja, ali taj proces nije potreban iz dnevnopolitičkih razloga, već da ljudi koji su “čisti” ne nose sjenku onih koji su zloupotrebljavali funkcije, kazao je u uvodnom panelu konferencije ministar pravde Bojan Božović. Ipak, smatra, da taj proces treba dobro pripremiti kako ne bi ugrozio sistem.

„Jer se svi plaše da možemo ugroziti pravo na pravično suđenje. Ako se dobro pripremi taj projekat, mislim da se ti izazovi mogu prevazići“, smatra Božović.

Uz to, kazao je, taj proces ne može da se završi za nekoliko mjeseci, već su za sprovođenje potrebne godine. Nije za to da primijenimo tzv. radikalan veting.

“Želim da proces bude otvoren, a procedure jasne i bez ikakvih preskakanja stepenika. Dugo vremena komuniciram sa Briselom i znam da imaju određenu bojazan prema tome. Ali mislim da bismo, ako se dobro pripremimo za sve izazove koje veting nosi, mogli da ih prevaziđemo”, kazao je Božović.

Ministar smatra i da mehanizam provjere ne treba primijeniti samo u pravosuđu, nego da ga treba proširiti i na izvršnu vlast. Misli da je pošteno da oni koji biraju članove, na primjer, Sudskog savjeta, budu provjeravani.

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je na panelu kazao da je bitno da kao država zauzmemo konačan stav da li počinjemo sa vetingom ili ne, jer nemamo mnogo vremena. Kazao je da je Crnoj Gori potreban taj mehanizam ali da ne treba da bude sproveden ad hoc i uz politički uticaj.

“Smatram da ovaj proces treba sprovesti bez političkog uticaja na bilo koji način (…). Da sprovedemo adekvatan veting, adekvatnu provjeru i da nakon završetka imamo rezultate koje očekujemo”, kazao je Marković, uz konstataciju da taj proces nije toliko bolan.

Sudija Osnovnog suda u Podgorici i član Sudskog savjeta Rade Ćetković kazao je da “čiste” sudije ne percipiraju veting kao lov na vještice, ali i da svi koji pominju taj proces nemaju iskrene namjere. Pojašnjava da provjere u pravosuđu ne treba da služe za obračun sa neistomišljenicima, već da donesu korist građanima.

“Apelovao bih da veting bude proces koji će biti detaljno osmišljen (…) i da sve sudije koje prođu veting budu vraćene na posao u uslovima koji su zadovoljavajući”, rekao je on.

Pojasnio je i da je prije vetinga neophodno poboljšati uslove u kojima sudije rade.

“Prije nego što odluči da uđe u proces vetinga, država treba da sagleda potencijalni uticaj tog procesa na funkcionisanje pravosuđa i obezbijedi da ne dođe do kolapsa”, kazala je u uvodnom izlaganju izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević.

Tim prije što Crnoj Gori u ovom trenutku nedostaje 60 sudija/sutkinja i 25 tužilaca/teljki – skoro petina, a sudije/sutkinje u prosjeku rade na 700 predmeta u parnici. Konstatovala je i da je u toku 10 krivičnih postupaka protiv sudija i tužilaca koji su zauzimali najviše funkcije, ali i protiv dva bivša direktora policije i još nekoliko nekada visokih policijskih funkcionera.

„Zato postoji osnovana sumnja da se mafija u Crnoj Gori duboko infiltrirala u državni sistem, kako u vrh policije, tako i u vrh pravosuđa“, saopštila je Gorjanc-Prelević. Konstatovala je i da u tužilaštvu i u sudstvu i dalje rade oni koji su „od Vlade nezakonito dobili stanove ili povoljne kredite“, i koji veting, kakav je sproveden u Albaniji, ne bi prošli.

„Iako takvo ponašanje urušava povjerenje u njihovu nezavisnost, oni i dalje primjenjuju ovlašćenja i postojeći sistem ih ne dovodi u pitanje“, rekla je Gorjanc-Prelević. Podsjetila je i na činjenicu da se i dalje ne sprovodi bilo kakva provjera moguće povezanosti s organizovanim kriminalom ili inostranim bezbjednosnim službama osoba koje su kandidati za sudije i tužioce, za Sudski i Tužilački savjet, kandidati za sudije Ustavnog suda, za predsjednika Vrhovnog suda ili VDT-a. Jedino se vrše provjere ranije osuđivanosti.