K.R. [ Euronews ]

Ples na ivici nuklearne provalije

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio je da će SAD nastaviti sa testiranjem nuklearnog oružja po prvi put u tri decenije, navodeći da će to biti na "ravnopravnoj osnovi" sa Rusijom i Kinom.

"Sada je 'pravo' vrijeme", rekao je Tramp novinarima u avionu Air Force One na putu za Vašington, odmah nakon sastanka sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom u Južnoj Koreji.

Tramp je prvobitno objavio ovu vijest na društvenim mrežama prije sastanka sa Sijem, naglašavajući da to “ima veze sa drugim zemljama".

"Zbog programa testiranja drugih zemalja, naredio sam Ministarstvu rata da počne sa testiranjem našeg nuklearnog oružja na ravnopravnoj osnovi", rekao je u objavi na platformi Truth Social. "Taj proces će početi odmah."

Bijela kuća nije odmah pružila dodatne detalje, a ni zvaničnici Pentagona nijesu dali jasno objašnjenje o Trampovom najavljenom testiranju nuklearnih projektila.

Da li se trka u nuklearnom naoružanju vratila?

Zapanjujuća najava Trampa dolazi nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin ove nedjelje najavio da je Moskva testirala novi podvodni dron Posejdon na atomski pogon, kao i novu Burevesnik krstareću raketu na nuklearni pogon koja može da nosi i bojevu glavu.

Putin nije najavio nikakva testiranja ruskog nuklearnog naoružanja, čije je poslednje testiranje bilo 1990. godine.

Takođe, uoči Trampove posjete Južnoj Koreji, posljednjoj etapi njegove azijske turneje, Sjeverna Koreja je najavljivala testiranje raketa za koje tvrdi da su "od mora do kopna".

Prošle nedjelje, sjevernokorejski lider Kim Džong Un je otkrio neka od najnovijih oružanih dostignuća njegove vojske, uključujući ono što je izgledalo kao sistem kratkog dometa – balistički sistem opremljen hipersoničnim kliznim vozilima.

Iako Tramp nije specifično pomenuo nijedno od ovih, uključujući ruska testiranja, američki lider je aludirao na nuklearne arsenale pod kontrolom i Sija i Putina, rekavši: "Rusija je druga, a Kina daleko treća, ali će biti i na nivou SAD za pet godina."

Posljednje nuklearno testiranje Sjedinjenih Američkih Država izvršeno je 23. septembra 1992. godine na poligonu u Nevadi. Testiranje je nosilo kodno ime "Divider" i bilo je dio programa podzemnih nuklearnih eksplozija koje su SAD sprovodile od 1945. godine (počevši od "Trinity" u Novom Meksiku). Nuklearna testiranja pružaju ključne informacije o performansama novog oružja, ali i o tome u kojoj mjeri stariji sistemi ostaju funkcionalni.

Putin je inače 2023. godine potpisao zakon kojim se poništava ruska ratifikacija globalne zabrane nuklearnih testova, što je, prema riječima Moskve, bilo potrebno da bi se Rusija izjednačila sa SAD.

Sveobuhvatni sporazum o zabrani nuklearnih testova, koji je potpisao tadašnji američki predsjednik Bil Klinton, ali ga Senat nikada nije ratifikovao, usvojen je 1996. godine i zabranjuje sve nuklearne eksplozije širom svijeta.

Rusija je 2023. godine izjavila da će nastaviti sa testiranjem svog nuklearnog oružja samo ako to prve učine Sjedinjene Države.

Šta znamo o Posejdonu i Burevesniku?

Tokom susreta u Moskvi sa ruskim vojnicima povrijeđenim u Ukrajini, Putin je otkrio da je Rusija uspješno testirala Posejdona, podvodni dron na nuklearni pogon dizajniran da nosi nuklearnu bojevu glavu sposobnu da izazove radioaktivne cunamije duž neprijateljskih obala.

"Po prvi put, uspjeli smo ne samo da ga lansiramo iz matične podmornice... već i da aktiviramo njegovu nuklearnu pogonsku jedinicu, omogućavajući vozilu da radi određeno vrijeme", izjavio je Putin i nastavio:

"Kada je riječ o brzini i dubini operacija, nema ničeg sličnog ovom bespilotnom vozilu nigdje u svijetu, i malo je vjerovatno da će se nešto slično uskoro pojaviti. I nema načina da se presretne."

Putin je rekao da Posejdon radi na kompaktnom nuklearnom reaktoru "100 puta manjem" od onih korišćenih na konvencionalnim podmornicama.

Uprkos smanjenoj veličini, tvrdi da postiže izuzetnu snagu – čak i veću od najnaprednijih ruskih interkontinentalnih balističkih raketa Sarmat, poznatih i kao "Satan II" po NATO oznaci.

Iako tačna lokacija testa nije otkrivena, ovo saopštenje je prvi put potvrdilo da je nuklearni pogonski sistem Posejdona uspješno aktiviran tokom cijelog testiranja.

Vjeruje se da je sistem dizajniran za ugradnju na ruske podmornice klase Belgorod, koje su posebno prilagođene za nošenje ove ogromne bespilotne letjelice.

Posejdon, nazvan po drevnom grčkom bogu mora, jedno je od najneobičnijih oružja razvijenih u periodu nakon Hladnog rata. On kombinuje karakteristike bespilotne letjelice i torpeda, konstruisan za prikradanje, dugotrajno dejstvo i masovni razorni potencijal.

Prema podacima koje su prenijeli ruski državni mediji i procjene otvorenih izvora obavještajnih službi, Posejdon je dugačak 20 metara, 1,8 metara u prečniku i težak blizu 100 tona.

Osim toga, Rusija je uspješno testirala i balističku raketu sa nuklearnim pogonom Burevesnik, oružje koje Moskva opisuje kao nepobjedivo i sposobno da izbjegne svaki protivvazdušni odbrambeni sistem. Ova raketa predstavlja pokušaj da se zaobiđu američki odbrambeni štitovi poput NORAD-a, omogućavajući let preko Antarktika ili iz neočekivanih pravaca, poput Meksika.

Kako Putin naglašava rusku nuklearnu moć?

Vrijeme testiranja Burevesnika i Posejdona odražava namjeru Moskve da prikaže stratešku otpornost u trenutku kada su odnosi sa Vašingtonom dodatno pogoršani.

Tramp, koji je nedavno Rusiju nazvao "papirnim tigrom" zbog njene nemogućnosti da brzo zaključi rat u Ukrajini, pojačao je sankcije i odložio planirani samit u Budimpešti sa Putinom.

Nakon testiranja oružja, Putin je nadgledao sveobuhvatne nuklearne vježbe lansiranja 22. oktobra, sa istovremenim učešćem u sva tri dijela ruske nuklearne trijade – interkontinentalnih balističkih raketa, raketa lansiranih iz podmornica i krstarećih raketa lansiranih iz vazduha.

Državna televizija je emitovala slike Putina kako rukovodi vježbama u vojnoj uniformi, poručujući da su ruske odbrambene snage i dalje u potpunosti operativne uprkos zapadnoj izolaciji.

Nekoliko sati kasnije, Putin je odobrio povlačenje Rusije iz sporazuma iz 2000. godine o odlaganju plutonijuma sa Sjedinjenim Državama, pozivajući se na "nove antiruske korake koji radikalno mijenjaju strateški balans".

Sporazum je obavezivao obje zemlje da eliminišu velike hladnoratovske zalihe plutonijuma pogodnog za oružje, ali Moskva sada tvrdi da sankcije Vašingtona i širenje NATO-a čine takvu saradnju nemogućom.

"To je pokušaj da se izvrši pritisak na Rusiju, ali nijedna zemlja koja ima poštovanje prema sebi i svom narodu ne donosi nikakve odluke pod pritiskom", rekao je Putin.

On je takođe upozorio da bi svaki pokušaj Ukrajine da napadne duboko u Rusiju koristeći dalekometno zapadno oružje "izazvao vrlo ozbiljan, ako ne i ošamućujući odgovor".

Od početka pune ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Putin je povremeno prijetio nuklearnim oružjem kako bi odvratio Zapad od miješanja u rat. Rekao je da je Moskva spremna da koristi "sva sredstva" da brani svoj suverenitet.