A.J. [ Mina ]

MEDOJEVIĆ

U riziku od siromaštva petina stanovništva

Petina stanovništva Crne Gore u riziku je od siromaštva, upozorili su iz Banke hrane, navodeći da socijalno ugroženi stanovnici u državi nijesu zaštićeni kako je primjereno zemlji koja teži članstvu u Evropskoj uniji (EU).

Predsjednica Banke hrane Marina Medojević rekla je da se u istraživanju o dohotku i uslovima života, koje je objavila Uprava za statistiku (Monstat), navodi da u riziku od siromaštva živi 20,3 odsto stanovnika u Crnoj Gori i 28,4 odsto djece.

Medojević je, povodom 9. avgusta - Međunarodnog dana siromašnih, kazala da je siromaštvo jedan od najhitnijih izazova.

“Prema podacima Svjetske banke, 712 miliona ljudi (gotovo devet odsto svjetske populacije) živi u ekstremnom siromaštvu, koje se definiše kao preživljavanje sa manje od 2,15 USD dnevno”, navela je Medojević u saopštenju.

Ona je istakla da je Evropski parlament (EP) donio niz rezolucija o smanjenju siromaštva i da je siromaštvo zaposlenih predmet njihove pažnje i aktivnosti.

Dokumenta EP, kako je dodala Medojević, potvrđuju da je inflacija posebno pogubna za porodice i pojedince sa niskim prihodima i da sve češće pogađa i takozvanu srednju klasu.

Ona je rekla da je prošle godine 94,6 miliona ljudi u EU, odnosno 21 odsto stanovništva, bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Prema riječima Medojević, dok se bogati izoluju od posljedica i bivaju sve bogatiji, siromašni snose teret oružanih sukoba, ekonomskih kriza, klimatskih katastrofa i pandemije virusa.

Medojević je kazala da smanjenje broja korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP) u Crnoj Gori, koje je jedino socijalno davanje namijenjeno siromašnima, nije posljedica proaktivnih mjera i aktivnosti Vlade i resornog Ministarstva.

“Nego zahtjevnih kriterijuma za ostvarivanje ovog prava i eminimišućih mehanizama za gubljenje istog, koja ne korespondiraju sa životnim problemima građana”, dodala je Medojević.

Kako je navela, na zahtjevne kriterijume upozoravale su međunarodne organizacije - UNDP, Komitet za ekonom i socijalna pitanja i UNICEF.

Medojević je dodala da su te organizacije upozoravale i da je potrebno da kriterijumi budu fleksibilniji, kako bi MOP dobilo što više socijalno ugroženih.

Ona je istakla da je licemjerno govoriti o brizi za standard građana, a zaboraviti na najugroženije.

“Socijalno ugroženi u našoj državi nijesu zaštićeni kako je primjereno državi koja se nalazi na evropskom kontinentu u 21. vijeku i koja teži članstvu u EU”, rekla je Medojević.

Kako je kazala, od oko 130 hiljada ljudi, koji po zvaničnoj statistici spadaju u kategoriju ugroženih, svega 18 hiljada prima MOP koji iznosi od 84 EUR za pojedinca, do maksimalnih 165 EUR za višečlane porodice.

Medojević je istakla da su socijalna davanja za deset godina povećana od 20 do 40 EUR.

“Problem je što nijesu svi siromašni ljudi u sistemu socijalne zaštite, što nijesu ni evidentirani kao ugroženi, niti im država pruža pomoć i što su ta davanja neprimjereno niska, daleko od realnih životnih potreba i ne prate troškove života, niti porast plata”, navela je Medojević.

Ona smatra da socijalna pomoć mora biti barem u visini službene linije siromaštva, koja samo za jednu osobu, prema Monstatu, iznosi 214 EUR.

“Onoliko koliko dobiju socijalno ugroženi u vidu MOP-a, i mnogo više od toga funkcioneri dobiju za učešće u nekoj komisiji, odboru i slično, preko plate”, naglasila je Medojević.

Kako je kazala, za funkcionere se ne štedi.

“Ima novca u budžetu za službena putovanja, troškove goriva, dnevnice, ručkove, smještaj, obezbjeđenje, a za siromašnima se steže kaiš”, rekla je Medojević.

Ona je istakla da Crna Gora vjerovatno ima najbrojniju vladu po glavi stanovnika u Evropi, a da po “škrtosti” izdvajanja iz budžeta za siromašne od svega četiri odsto bilježi takođe neslavan rezultat.

Medojević je navela da država mora imati socijalnu penziju kao mjeru zaštite ljudi koji nemaju dovoljno sredstava za dostojanstven život.

“Osim povećanja socijalnih primanja i socijalne penzije ugroženi građani moraju imati i besplatne usluge i određene benificije”, rekla je Medojević.

Prema njenim riječima, neke od tih usluga i beneficija su pravo na besplatne lijekove, užina u školi, školski pribor i udžbenici do okončanja školovanja, prevoz, primanja za nezaposlene, subvencije za kiriju do izgradnje potrebnog broja socijalnih stanova, plećene komunalije i besplatan prevoz.

“Zbog onih koji imaju samo jedan obrok dnevno (a nemamo za sve kojima treba), potrebno je da imamo standardizovane uslove za sticanje socijalnih bonova ili oformimo socijalne prodavnice u kojima će se moći uzeti osnovne životne namirnice i higijenska sredstva, besplatno”, kazala je Medojević.

Ona je rekla da je otvaranje socijalnih trgovina važan korak u pružanju boljih usluga građanima u potrebi.

Medojević je naglasila da se mora posvećeno raditi da svaki građanin ima redovan i bezbjedan pristup hrani i higijenskim proizvodima.

“Problem prehrane i higijene novorođenčadi i djece, koje dolaze iz socijalno ugroženih porodica moraju biti briga resora za socijalna, porodicna i demografska prava”, naglasila je Medojević.

Kako je rekla, država nema odgovoran odnos prema problemu visokih cijena hrane, kao ni prema problemima visokih kirija.

Medojević je upozorila i da nezaposleni ljudi koji su godinama na Zavodu za zapošljavanje, a koji su dio samo dio ukupno nezaposlenih, nemaju nikakvu zaštitu, niti benificije na državnom i lokalnom nivou.

“Socijalna prava su zapostavljena decenijama, vlade se smjenjuju, ali ne i odgovornost države prema ugroženim”, poručila je Medojević.

Prema njenim riječima, sada je trenutak da se pokaže da socijalne politike nadilaze političke kalkulacije.

“Vrijeme je za ozbiljnu stratrgiju za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Siromaštvo nije način života niti izbor pojedinca”, istakla je Medojević.

Kako je rekla, bez obzira na to što je činjenica da se niko ne rodi i odluči biti siromašan cijeli život, prečesto se događa da se dosadašnjim zakonskim normama siromaštvo ne rješava.

“Siromaštvo je istovremeno i uzrok i posljedica cijelog niza povreda ljudskih prava, stoga su sve države obavezne raditi na iskorjenjivanju siromaštva”, rekla je Medojević i dodala da Crnu Gorun na evropskom putu na to obavezuje niz međunarodnih dokumenata.

Ona je naglasila da je vrijeme da svi okrenu rješavanju uzroka siromaštva, a ne pokušajima prikrivanja posljedica.

“Prvi korak u rješavanju problema je svakako politička volja koja napredak standarda života u Crnoj Gori treba da vidi u izgradnji solidarnog društva i jačanju socijalne države”, zaključila je Medojević.