B.B.

HRA: Nakon 26 godina važni koraci ka pravdi za žrtve u Murinu

Predstavnice Akcije za ljudska prava (HRA) danas će prisustvovati memorijalnom okupljanju kod spomen-obilježja u Murinu, povodom 26 godina od NATO bombardovanja u kojem je stradalo šest civila među kojima i troje djece. Ističu da je tek ove godine odlukom Vlade o obeštećenju porodica žrtava napravljen važan korak ka pravdi.

Obilježavanje godišnjice organizuju Eparhija budimljansko-nikšićka, porodice žrtava NATO zločina, MZ Murino, Društvo srpskih domaćina Crne Gore i Srpski nacionalni savjet Crne Gore.

Kako su naglasili u saopštenju HRA, danas se navršava 26 godina od NATO bombardovanja mosta u varošici Murino, na sjeveru Crne Gore. Tom prilikom poginulo je šest civila, među kojima je troje djece: Miroslav Knežević (14), Olivera Maksimović (13), Julija Brudar (11), Vukić Vuletić (46), Milka Kočanović (69) i Manojlo Komatina (72). Osam osoba je bilo povrijeđeno.

Pored mosta, 30. aprila 1999. bili su oštećeni i drugi civilni objekti, kao što su prodavnica i Dom kulture. Nije bilo sirena ni bilo kog drugog upozorenja na opasnost, što je potvrđeno i pravosnažnom sudskom odlukom.

"Ove godine došlo se do važnog dostignuća u ostvarivanju prava žrtava na reparacije. Nakon više od dvije decenije, žrtvama NATO bombardovanja u Murini i njihovim porodicama priznat je status civilnih žrtava rata izmjenom Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prošlog petka, Vlada je donijela i odluku o isplati jednokratnih naknada u iznosu od po 100.000 eura za porodice stradalih žrtava, što predstavlja značajne korake ka priznavanju odgovornosti za višegodišnju nepravdu. Kako se ova odluka Vlade odnosi na nadoknadu uskraćenih socijalnih davanja, ukazujemo da porodicama nije nadoknađena šteta za pretrpljeni bol zbog gubitka najmilijih, niti je ikada pokrenuto pitanje odgovornosti onih koji su bili nadležni da stanovnike Murino upozore na predstojeću opasnost. Očekujemo da se Crna Gora u budućnosti pozabavi i tim pitanjima", navode u HRA.

Podsjećaju da su oštećene porodice tužile Crnu Goru za naknadu štete, jer ih niko nije upozorio na opasnost od bombardovanja, iako je NATO obavještavao nadležne o planiranim ciljevima. Vrhovni sud Crne Gore je onemogućio isplatu naknada štete za žrtve pozivajući se na zastarjelost potraživanja, budući da nikada nije ni vođen krivični postupak protiv odgovornih za propust u obavještavanju građana. U prvom predmetu u kome je odlučivano, sud je zauzeo stav da parnični sudovi ne smiju da utvrđuju da li je šteta nastala kao posljedica krivičnog djela za potrebe primjene dužeg roka zastarjelosti. Time je neosnovano zaključeno da porodica Komatina nije imala pravo na ranije isplaćenu naknadu, dok su zahtjevi ostalih porodica odbačeni kao zastarjeli.

 a