Mi.M.

HRA: Suočni smo s izraženim ekonomskim i socijalnim nejednakostima

Crna Gora je suočena s izraženim ekonomskim i socijalnim nejednakostima, a bez preciznih podataka o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje osnovne egzistencijalne potrebe, saopšteno je iz Nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA).

Ističu da nemamo podatke o beskućnicima, osobama bez adekvatnog stanovanja ili pristupa osnovnoj infrastrukturi kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao i onima koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim uslovima.

Povodom Svjetskog dana socijalne pravde koji su Ujedinjene nacije ustanovile 2007. godine da bi se borile protiv siromaštva, a za postizanje pune zaposlenosti i ravnopravnih šansi za sve iz Nevladine organizacije "Akcije za ljudska prava" kažu da se Crna Gora obavezala na unapređenje ljudskih prava, zapošljivosti i smanjenje socijalne nejednakosti do 2030. godine, ali da ti ciljevi, kako kažu, ni blizu nisu postignuti.

"Kasni se sa ispunjavanjem preporuka Komiteta UN, posebno u borbi protiv siromaštva i osiguravanju osnovnih egzistencijalnih potreba. Nedostatak strategije, kao i nedostatak potrebnih podataka, usporava suzbijanje siromaštva i zaštitu ugroženih. Crna Gora je suočena s izraženim ekonomskim i socijalnim nejednakostima, a bez preciznih podataka o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje osnovne egzistencijalne potrebe", navode iz te NVO.

Država, podsjećaju, do danas nije usvojila Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njena izrada planirana Srednjoročnim programom rada Vlade 2024-2027.

Kako se navodi u saopštenju, u 2024. godini, prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), jedna petina, ili 20,3% stanovništva Crne Gore bila je u riziku od siromaštva, dok je među djecom taj procenat bio veći i iznosio je 28,4%.

Izvještaj UNICEF-a ukazuje na ozbiljan problem i naglašava da najmanje trećina djece u Crnoj Gori živi u siromaštvu.

"S obzirom na inflaciju od 3,3% u 2024. godini i kontinuirani rast troškova života, trenutna socijalna davanja od ukupno 220,45 eura za četvoročlanu porodicu (160,45 eura MOP i 60 eura dodatka za dvoje djece, prema stanju iz januara 2025) nisu ni približno dovoljna za osnovne troškove života. Situaciju dodatno pogoršava činjenica da je sindikalna potrošačka korpa u četvrtom kvartalu 2024. godine iznosila čak 1970 eura, što znači da sadašnja socijalna primanja predstavljaju svega desetinu (11,2%) iznosa potrebnog za dostojanstven život. Drugim riječima, ukupna predviđena socijalna davanja na godišnjem nivou nisu dovoljna da pokriju troškove sindikalnih potrošačkih korpi ni za dva mjeseca", navodi se u sapštenju.

Podsjećaju da je nedavno Akcija za ljudska prava (HRA) protestvovala zbog odbijanja amandmana Socijaldemokrata (SD) na Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, koji su predviđali povećanje materijalnih davanja za najranjivije kategorije i besplatan prevoz i užinu za djecu iz ugroženih porodica. Amandmani nisu prihvaćeni bez obrazloženja, iako bi mogli da se finansiraju smanjenjem troškova za službena putovanja, reprezentaciju i konsultantske usluge, bez povećanja budžetskih rashoda.

"Povećanje budžeta za materijalno obezbjeđenje porodica (MOP) za 2025. godinu od samo 500.000 eura predstavlja rast od 5% u odnosu na 2024. godinu, što je nedovoljno za bitno poboljšanje položaja najranjivijih. Iako se predviđa usklađivanje MOP-a na polugodišnjem nivou, prema trendovima iz posljednje decenije i dosadašnjoj dinamici izdvajanja, potencijalni porast će iznositi tek 10 do 15 eura mjesečno po porodici", ističu iz te NVO, te ponovo apeluju da se iznosi socijalnih (materijalnih) davanja povećaju kako bi mogli da zadovolje osnovne životne potrebe, kao i da se socijalna davanja pažljivo usmjere najugroženijem stanovništvu.

"Naša država tri godine kasni s podnošenjem izvještaja Komitetu, pa do danas i nema zvaničnih informacija o ispunjavanju preporuka. Procjena HRA je da nijedna preporuka data za poštovanje socijalnih prava i suzbijanje siromaštva nije ispunjena", piše u saopštenju.

Smatraju da će državna delegacija najvjerovatnije već ove godine tom Komitetu UN morati da objasni zašto država preporuke za suzbijanje siromaštva nije mogla da primjeni već deset godina.

"Očekujemo od ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damira Gutića, da sagleda preporuke UN Komiteta, obezbijedi neophodne podatke i na osnovu njih hitno preduzme mjere za obezbjeđenje adekvatnog životnog standarda za najugroženije", zaključuju u saopštenju.