Ingo Natuzijus (HR)  [ DW ]

19. 10. 2025. 08:09

Zašto Njemci više ne štede na grijanju mada cijene rastu?

Njemcima je grijanje znatno poskupilo i nema nade da će u skorije vrijeme biti jeftinije. Od 2021. do 2024. troškovi grijanja porasli su u prosjeku za 82 odsto. To pokazuju podaci kompanije Tehem iz Ešborna kod Frankfurta na Majni, firme koja prati potrošnju energije u iznajmljenim stanovima i redovno sistematski analizira podatke o milionima korisnika.

Doduše, najnoviji zvanični podaci o vrstama grijanja već su tri godine stari. Prema njima, 2022. više od polovine stambenih zgrada u Njemačkoj grijalo se na gas, a četvrtina na lož ulje. Daljinsko grijanje obuhvatalo je sedam odsto stambenih objekata, a svi ostali energenti bili su manje zastupljeni.

Tehem raspolaže podacima o 100.000 zgrada sa više od milion stanova. Ti podaci pokazuju da je u Njemačkoj trenutno najskuplje grijanje preko daljinskog sistema. Najpovoljnije se griju oni koji koriste drva ili toplotne pumpe. Gas i lož ulje su negdje u sredini.

4 odsto skuplje, 1 odsto manja potrošnja energije

Po pravilu, povećanje cijena od četiri odsto dovodi do toga da se troši oko jedan odsto manje energije za grijanje, navodi Tehem. Nakon početka rata u Ukrajini početkom 2022, energija je naglo poskupjela jer se snabdijevanje gasom moralo u potpunosti prebaciti na druge izvore. Njemci su na to reagovali neuobičajeno oštrom uštedom energije, a od tada se ponašanje potrošača gotovo nije promijenilo.

Tehem je podatke o potrošnji energije u domaćinstvima prilagodio tako da su izjednačeni periodi posebne hladnoće ili toplote. Uprkos daljem rastu cijena, Njemci više nisu smanjivali temperaturu na svojim termostatima i potrošnja energije je prošle godine praktično ostala ista. Tokom prošle zime čak su zabilježene više temperature grijanja „i znatno slabija sklonost štednji“.

Ove godine potrošnja bi mogla ponovo da poraste, „pa se i dalje mora računati sa veoma visokim, odnosno sve većim troškovima“, navodi se u izvještaju ove specijalizovane kompanije. Takođe je utvrđeno da se „po pravilu precjenjuje efekat naknadne izolacije zgrada“, što se prije svega odnosi na stare zgrade. Proračuni su ukazivali na velike uštede, ali je stvarnost u većini slučajeva takva da je uprkos novoj izolaciji i dalje potrebno dosta energije za grijanje.

Nove zgrade bolje od očekivanja

Suprotno tome, nove kuće građene po propisima iz 2014. troše znatno manje toplotne energije nego što se očekivalo. Očigledno je ključna savremena, energetski efikasna cjelokupna konstrukcija.

Kako bi se smanjila potrošnja energije, a time i troškovi grijanja i emisija CO2, Tehem preporučuje modernu tehnologiju. „Značajan dio toplote u prostorijama gubi se zbog nekontrolisanog provjetravanja“, navodi se u izvještaju.

U stambenim zgradama, između 40 i 60 odsto toplote obično odlazi kroz prozore, i to kada su oni otvoreni. Tehem predlaže da se više ne provjetrava otvaranjem prozora, već uz pomoć sofisticiranih sistema koji usisavaju ustajao vazduh i toplotom koju on sadrži zagrijavaju svjež vazduh.

Toplotnu pumpu ova kompanija ističe kao veoma dobro rješenje za energetsku efikasnost i zaštitu klime. U Njemačkoj bi se polovina stanova bez problema mogla priključiti na tu vrstu grijanja. U još 40 odsto stambenog fonda to bi bilo moguće ako se prethodno ugrade novi radijatori, jer stari ne mogu dovoljno da griju na nižim temperaturama na kojima funkcioniše toplotna pumpa.

Globalno zagrijavanje donosi i koristi

Za put ka klimatskoj neutralnosti utvrđene su granične vrijednosti za različite izvore emisija ugljen-dioksida, a te granice se postepeno smanjuju. Za zgrade su prošlogodišnji ciljevi već premašeni – bar kada se uzmu u obzir Tehemovi podaci za stanove pod najmom.

Iako je cilj obuzdati klimatske promjene i uz pomoć novih održivih sistema grijanja, postoji i svojevrsna ironija: klimatske promjene same doprinose uštedi energije. „Zbog rasta temperatura izazvanog klimatskim promjenama, stvarna potrošnja toplote i energije za grijanje svake godine u prosjeku opada za 0,6 odsto“, navodi Tehem.