B.Č.J.

uputili apel

Sindikat Uprave traži od Milatovića da ne potpiše Zakon o šumama

Sindikalna organizacija Uprave za gazdovanje šumama i lovištima uputila je apel i molbu predsjedniku Crne Gore, Jakovu Milatoviću, da ne potpiše Zakon o šumama koji je juče usvojila Skupština Crne Gore i kako su kazali, na taj način spriječi uništenje Uprave, otpuštanje zaoslenih i u krajnjem uništenje crnogorskih šuma.

Oni su naveli da žele da Zakon bude vraćen na ponovno odlučivanje Skupštini kako bi imali priliku da poslanici još jednom razmotre amandmane i predloge Sindikata i pod hitno vrate doznaku, izradu izvođačkih projekata i prijem drvnih sortimenata u nadležnost buduće Uprave.

"Na samom početku, kao ljudi od struke ne možemo, a da se ne složimo sa činjenicom da je bilo potrebno izvršiti određene reforme u oblasti šumarstva, ali u smislu očuvanja šuma, koje smo naslijedili od predaka i koje moramo predati potomcima", navodi se u saopštenju.

Ocjenjuju da novi Zakon o šumama omogućava njihovu devastaciju samo, kako su kazali, na novi način.

"Od početka 2023. godine, kao Sindikat se borimo i ukazujemo na loše urađen Zakon, kao i na loše urađene ekonomske analize i studije izvodljivosti. Dugo vremena nas nisu htjeli ni saslušati u Ministrastvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a imali su zakonsku obavezu, sve dok proces izrade nisu doveli do kraja. Tada su nas iskoristili u promotivne svrhe, ističući da su se dogovorili o svemu sa nama i da smo dali saglasnost na sve zakonske odredbe i amandmane", navodi se u apelu upućenom Milatoviću.

Ističu da je stvarnost drugačija i da su sa stručne strane davali primjedbe i ukazivali na strah zaposlenih u Upravi da će formiranjem novog preduzeća oni ostati bez posla, zbog čega su dostavljali peticije koje su, kažu, potpisali svi zaposleni, svi rukovodioci Područnih jedinica i svi načelnici u Upravi.

"Ukazivali smo na pogrešan način transformacije u oblasti šumarstva i molili da nas kao struku uključe u izradu Zakona. Naši dopisi i sugestije su ignorisani do prije par mjeseci, kada smo konačno napravili više sastanaka sa ministrom MPŠV, gdje smo dostavili amandmane na Zakon koji su i prihvaćeni sa njegove strane. Odmah nakon toga su se uključili u taj postupak Šef kabineta Premijera i sekretar Vlade koji su, jer se valjda bolje razumiju u šumarsku struku, te amandmane preuredili, obećavajući nam da još postoji prostora za dogovor. Radi se o bitnim nadležnostima iz struke, a to su: izrada izvođačkih projekata, doznaka i prijem drvnih sortimenata, koje su oni dali u nadležnost budućem preduzeću", tvrde iz Sindikata.

Ističu da njihovi argumenti nijesu uvaženi, jer je bilo potrebno što prije završiti proces, formirati preduzeće, dobiti kredit od Svjetske banke, "ta sredstva potrošiti i suštinski ne uraditi ništa".

Kao svoje argumente navode da "doznaku po Zakonu mogu da vrše samo inženjeri šumarstva; ni jedan od inženjera šumarstva ne želi da pređe u novo preduzeće, pa samim tim nije jasno ko bi mogao da vrši doznaku, a inače postoji deficit stručne radne snage; nije logično da oni koji se bave eksploatacijom sami sebi doznačuju ono što će sjeći; nedostatak kontrole koji bi doveo do haosa; ko bi vršio doznaku u privatnim šumama".

"Međutim, nije da se neće uraditi baš ništa, jer ljudi u MPŠV, koji su nekad napravili sistem koncesija, sada ti isti ljudi prave novo preduzeće, koje nema šanse da opstane, jer i sama Uprava nema dovoljno stručnih kadrova. Tada su hvalili taj sistem, a danas kritukuju Upravu i zaposlenim u Upravi crtaju mete, uvodeći novi termin ,,šumarska mafija'' i stvaraju preko medija pogrešnu sliku o njima. Sličan primjer je bio 2016. godine, kada su pokušali da na isti način unište Nacionalne parkove CG, da ih pretvore u privredno društvo (kao ovo sad koje žele da osnuju), ali su se zaposleni i stručna javnost pobunili i do toga nije došlo".

Apelovali su na predsjednika da ne potpiše novi Zakon o šumama i vrati ga Skupštinu na ponovno odlučivanje, kako bi poslanici, kako su kazali, još jednom razmislili o toj veoma važnoj oblasti.

"Jer šume nijesu samo ekonomska kategorija i od njih se ne može niti smije očekivati samo profit, što će vjerovatno biti i prilikom usklađivanja Poglavlja 27, veoma bitnog za proces pridruživanja EU", zaključuje se u dopisu upućenom Milatoviću.